Već se iz ove raščlambe sadržaja Bibliografije može dobiti jasan dojam o pristupu obradbi građe objavljene na stranicama Revije u naznačenom razdoblju kao stručnom bibliografskom pothvatu najviše razine, u najboljoj tradiciji bibliografske djelatnosti Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. - - - Odsada će, zahvaljujući predmetnim kazalima " Bibliografije Hrvatske revije ", otpasti potreba mukotrpnog traganja za tekstovima u Hrvatskoj reviji u kojima se govori o nekoj osobi, događaju ili značajnijem pojmu jer će put do tih tekstova - označenih tekućim brojevima u Pregledu članaka, književnih i likovnih priloga - biti označen istim brojevima pod imenom osobe, nazivom događaja ili popisa u predmetnim kazalima. - - - Vrijednost Bibliografije tek će se potvrditi njezinom uporabom, ali se već sada može reći da je njezina pojava prvorazredni kulturni događaj.

Suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, u X. i XI. svesku Hrvatske enciklopedije.

Suradnica je u izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Kad je 1950. osnovan Leksikografski zavod Krleža ne zaboravlja vrijednog enciklopedista, tiska se Enciklopedija (1955. 1964.) i Opća enciklopedija leksikografskog zavoda (1977. 1982.) te Enciklopedija Jugoslavije (osam svezaka, 1955. 1971.), a glavni urednik Miroslav Krleža ima puno povjerenje u zamjenike, Zvonku Tkalecu i Mati Ujeviću.

Ako ja za tu registraciju ne znam to znači da ona nije dovoljno dostupna (recimo, dragocjena Bibliografija rasprava i ć lanaka Leksikografskog zavoda, dosad izašla u 17 svezaka od kojih je prvih 8 rasprodano, takvo je glomazno oruđe da je malo tko barem među nama koji stanujemo u manje od stotinu metara kvadratnih ima kod kuće), a možda je edicija u koju bi trebalo gledati i nedovršena (hrvatska je kulturna povijest puna takvih priča; dovoljno je spomenuti Hrvatsku enciklopediju, ugaslu sa slomom NDH). Ako građa koju imamo nije pretraživa preko mreže, jednoga je dana nitko neće čitati, napomenuo je jedan knjižničar na Sveučilištu Michigan komentirajući Google Book Search.

Neka izdanja piščevih djela u esejistiku ubrajaju golem korpus Krležinih zabilježaka o leksikografskim pitanjima (dok je bio ravnateljem Leksikografskog zavoda), izašao pod nazivom " Marginalia lexicographica ", te niz opservacija o svemu i svačemu, tiskanom kao višesvezačna " Panorama pogleda, pojava i pojmova ".

Njegovo najimpresivnije djelo ipak je Filmska enciklopedija Leksikografskog zavoda kojoj je bio glavni urednik i autor 418 članaka, a koja je vrhunsko filmološko izdanje i u svjetskim razmjerima.

Na svečanosti, uz prigodan kulturno-umjetnički program, Istarsku će enciklopediju predstaviti glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, profesor Tomislav Ladan, urednici - profesor Miroslav Bertoša i profesor Robert Matijašić, te istarski župan Ivan Jakovčić

U Filmskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda (1990.) za Dreyera piše: Odlikuje se nizom impresivnih sekvenci ostvarenih pokretnom kamerom, funkcionalnom kompozicijom kadrova i slikovitim dekorom.

Pišem bilješku o obilježjima vulgarnog latinskog za ediciju Leksikografskog zavoda, poznatijeg kao Leks moj prvi " uradak " na hrvatskom (ako se ne računaju handouti, pardon, uručci za studente), a istovremeno još jedan u nizu mukotrpno iscijeđenih znanstvenih članaka koji mi u većini slučajeva ne donose novce, ali znače napredak u karijeri i, što je još važnije, dokazuju mi kako nisam izgubila sposobnost koncentracije i piskaranja u " ozbiljnom " stilu.

Bruno Kragić, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, ustvrdio je kako taj festival nastoji afirmirati filmologiju " kao relativno mladu, ali propulzivnu disciplinu ".

Hebrang je pomogao uspostavi Leksikografskog zavoda i Krleža mu je bio dužnik.

Objavila je više od 70 stručnih i znanstvenih tekstova te napisala preko stotinu jedinica za Zagrebački leksikon Leksikografskog zavoda " Miroslav Krleža ".

Ovo djelo važno je kao priručnik za sve koji su u bilo kakvom dodiru sa enciklopedistikom, sadrži komentare glavnog urednika o tekstovima za Enciklopediju Jugoslavije i druga izdanja Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, marginalni su samo po tome što su formom na rubu leksikografije, esejistike i kritike.

Leksikon o Marinu Držiću veliki je projekt i meni je drago da je Matičin potpredsjednik Vlaho Bogišić i ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža spremno pomogao da krenemo u taj pothvat.

Bio je suradnik Leksikografskog zavoda Hrvatske i godišnjaka Euro Pop Book.

Oženio se sestrom direktora Hrvatskog leksikografskog zavoda to je jedan ljigavac koji je novinare nekoć prijavljivao partiji (mene, recimo), a zatim se ulizivao Tuđmanu, Račanu i Sanaderu.

XLII, br. 3, Zadar 1993, str. 121 - 142. Isto je tiskano u nizu Novaja i vethaja pod nazivom: Antun Dragutin Parčić hrvatski jezikoslovac i glagoljaš, Zagreb 1993. 4. Život i djelo biskupa Karmela Zazinovića, u: Karmelo Zazinović, Ministrare, pastirske poslanice i pisma, Krk 1994, str. 11 - 58. 5. Pop Mate Polonijo - život i djelo, u: Slovo, prilozi, broj 44 - 46, str. 394 - 405. 6. Socijalno-etički impulsi u pastirskim poslanicama i istupima biskupa Karmela Zazinovića, u: Riječki teološki časopis, god. 6 (1998), br. 1, str. 107 - 115. 7. Pregled života i rada dr. Ivana Črnčića, u: Ivan Črnčić 1897. - 1997. Povodom 100. obljetnice smrti, Rijeka 1999. str. 103 - 117. Suradnik je Hrvatskog leksikografskog zavoda za Hrvatski biografski leksikon.

Pojavila su se prva dva, od ukupno četiri sveska dugo pripremane, jedinstvene Hrvatske književne enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Priredila je kao vanjski suradnik više stručnih jedinica za " Hrvatski biografski leksikon ", za Opću enciklopediju i Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda " Miroslav Krleža ", te za " Leksikon hrvatskih pisaca " - " Školske knjige " 2000.

Rad stručnjaka Arhiva za likovne umjetnosti u sklopu skupljanja i popisivanja građe te njihova objedinjavanje u 18 knjiga Bibliografije bio je pionirski rad koji je prethodio velikom projektu Leksikografskog zavoda na skupljanju i popisivanju građe za njihovu retrospektivnu Bibliografiju rasprava i članaka iz časopisa objavljivanih od njihova početka do 1945. godine.

Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Vlaho Bogišić je podsjetio na nemjerljiv prinos mnogih franjevaca tijekom desetljeća djelovanja Leksikografskog zavoda, kao i osamdeset godina moderne hrvatske leksikografije.

Iveković dovodi je u vezu s gradnjom starohrv. crkava ranoga srednjeg vijeka./izvor: Enciklopedija leksikografskog zavoda, Zagreb /

Osim što udovoljava općenitom zahtjevu atlasa - da je zbirka karata - Atlas svijeta Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« jest i svojevrsni pregled svih država.

Ostao sam tako u Zagrebu, diplomirao, zaposlio se u »Enciklopediji Krležijani« tadašnjeg »Jugoslavenskog leksikografskog zavoda«, da bih krajem osamdesetih kao stipendist sveučilišta u Austinu, otišao u SAD, tamo radio, doktorirao.

Što se tiče biografskog leksikona, proučio sam i pogledao gotovo sva slična izdanja u Hrvatskoj, a usvojio sam metodološki način Hrvatskog biografskog leksikona Hrvatskog leksikografskog zavoda.

Ugledni hrvatski jezikoslovac, prevoditelj, leksikograf, romanopisac te glavni ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda Miroslav Krleža umro je u Zagrebu u 76. godini, nakon teške bolesti.

Domaći program obilježila će 500. obljetnica rođenja Marina Držića, u sklopu koje su bile održane dječje kreativne radionice, predstavljanje leksikona Marina Držića u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže te završna svečanost Mjeseca hrvatske knjige, čija je tema upravo U čast Marina Držića.

Predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja od 1992. do 1995. Predsjednik Hrvatske nacionalne sekcije AICA-e (Međunarodno udruženje likovnih kritičara) od 1997. do 2003. Potpredsjednik Međunarodne AICA-e u Parizu od 1999. do 2003. Suradnik Hrvatskog leksikografskog zavoda u Zagrebu (Likovna enciklopedija).

Kiklop za knjigu inozemnog autora godine pripala je Umbertu Ecu za knjigu " Praško groblje " Mozaik knjige, za prijevod godine Sanji Lovrenčić za prijevod knjige Virginie Woolf " Kuća duhova i druge priče " u izdanju Malih zvona, dok je Kiklop za leksikografsko djelo godine pripao Antonijeli Bogutovac za " Leksikon Ruđera Boškovića " u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.