Tijekom ljeta bakterijske paleži se često sekundarno širi na mladice, kojima se brzo širi putem prirodnih otvora (lenticele, puči), te putem rana nastalih od štetnika (pr. od lisnih uši, kruškinih buha), jačeg vjetra ili tuče.

Odlično sredstvo protiv lisnih ušiju, priprema se tako da se 1 kg mlade koprive potopi u 10 l vode na jedan dan, prska se nerazrijeđeno.

SVJETLOST Gloksinija traži puno svjetlosti, ali ne smije biti izložena jakom suncu jer će on uzrokovati zastoj u rastu, žućenje listova, a povećava se i mogućnost napada lisnih ušiju.

Njihovo pomanjkanje najčešće se primjećuje kao crvenilo lisnih žila ili područja između žila.

Obzirom na pojavu druge generacije lisnih minera i tek očekivanu drugu generaciju jabučnog savijača preporučuje se praćenje leta putem feromonskih klopki, te sume efektivnih temperatura i prema potrebi ići u zaštitu s kemijskim ili biotehničkim insekticidima kao što su: CALYPSO SC, MATCH 050 EC, RUNNER 240 SC, MOSPILAN SP, ili INSEGAR 25 WP u preporučenim dozama.

Dinamiku populacije lisnih minera mogu regulirati I mnogi prirodni neprijatelji.

Mrkvu napada nekoliko vrsta lisnih uši, a najopasnije su Cavariella aegopodi, koja prezimljuje na vrbi i vrsta Semiaphis dauci.

Jabuku napada nekoliko vrsta lisnih uši, a najznačajnije su: Jabučna zelena uš (Aphis pomi) čije se kolonije najčešće uočavaju na vršnom lišću koje se zbog sisanja blago deformira, ali ne mjenja boju; Jabučna pepeljasta uš (Dysaphis plantagineae) čije se kolonije javljaju uglavnom na lišću zbog čega se ono kovrča oko središnje žile, posvijetli i osuši se; Jabučne uši šiškarice (Dysaphis spp.) uzrokuju deformaciju listova koje poprima purpurno crvenu boju, a na naličju su vidljive kolonije uši; Jabučna krvava uš (Eriosoma lanigerum) koja se najčešće naseljava na mjestima rezidbe.

Opsežna i dugogodišnja istraživanja lisnih minera u susjednim zemljama te nedostatak podataka u Hrvatskoj ukazali su na potrebu takvih istraživanja u nas.

Cilj istraživanja bio je istražiti vrste lisnih minera na drvenastom bilju u Hrvatskoj koji su bitan dio biološkog i faunističkog bogatstva naših šuma.

Tijekom istraživanja pronađeno je 98 vrsta lisnih minera iz redova Hymenoptera (9 vrsta), Coleoptera (2), Lepidoptera (78) i Diptera (9), a 38 vrsta se može smatrati novoutvrđenim vrstama u fauni lisnih minera Hrvatske.

Phyllonorycter robiniella, Phyllonorycter issikii, Phyllonorycter leucographella, Cameraria ohridella i Parectopa robiniella su nedavno unesene, invazivne vrste lisnih minera u Hrvatskoj, a njihov način unosa, rasprostranjenje i intenzitet pojave nije nije se razlikovao u drugim europskim zemljama.

Nađeni broj vrsta lisnih minera nije konačan.

Pronađene i novoutvrđene vrste pridonose novim spoznajama o fauni lisnih minera drvenastog bilja u Hrvatskoj.

Cijeli znanstveni članak Istraživanje faune lisnih minera drvenastog bilja u Hrvatskoj može se preuzeti u prilogu.

Osobito velike štete znaju biti u mladim nasadima koji su u formiranju pa ih treba sustavno štiti od štetnika lisnih minera.

Kalijev meki sapun je sredstvo koje se može koristiti za suzbijanje lisnih ušiju.

Od štetnika provodi se protiv zimskih jaja crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi), šljivine štitaste uši (Eulecanium corni) i drugih vrsta štitastih ušiju, zimskih jaja lisnih uši (Aphis pomi) i drugih vrsta, zimskih jaja kruškine buhe (Psylla pyri) i jabučnog savijača (Carpocapsa pomonella).

Na tržištu se mogu naći i druge medljike, medljikovci ili meduni (jele, smreke, hrasta kitnjaka, hrasta lužnjaka, bukve,) ali su one životinjskog podrijetla (od soka lisnih i štitastih uši).

Štete od lisnih minera manifestiraju se gubitkom lisne fotosintetske površine (čak do defolijacije) gubitka kvalitete ploda, slaboj diferencijaciji (stvaranju cvjetova) za slijedeću godinu i negativnog utjecaja na rast cijelog stabla.

Oni, osim iznimno, ne rade štete već je njihova prisutnost znak napada lisnih ušiju, a ne samih mrava dakle, nužno je suzbijati lisne uši, a ne mrave.

Provjerite da se na nekoj od biljaka nisu razvili štetnici poput lisnih ušiju.

Provođenje biološke borbe u povrćarstvu zahtijeva više znanja, te istovjetni pristup suzbijanja i drugih ekonomskih štetnika bez pesticida (npr. bijele mušice, lisnih uši, kalifornijskog tripsa, mušica lisnih minera, štetne gusjenice i sl.).

Naime TEPPEKI 500 WG ne predstavlja opasnost za korisnike, za podzemne vode, ne predstavlja rizik za vodene organizme, pčele, ptice, ribe niti populacije priprodnih neprijatelja lisnih uši.

Stoga, mora se djelovati preventivno, a to znači treba suzbijati prenositelje (vektore) tog virusnog oboljenja, a to su navedene vrste lisnih uši.

Da bi se to s uspjehom moglo ostvariti, potrebno je nakon nicanja i pojave jednog, odnosno dva lista obavezno obilaziti usjev kako bi se na vrijeme ustanovila prisutnost i brojnost lisnih uši.

Ukoliko se prilikom pregleda usjeva pokaže da je dolet lisnih uši masovan, treba pristupiti njegovoj zaštiti primjenom nekog od kemijskih pripravaka koji imaju dozvolu za tu namjenu kao što su Decis, Rotor, Skud, Beta-Baythroid i drugi.

Prskati protiv lisnih sovica, kupusara, lisnih ušiju, mrava, crvenog pauka.

Procijedi se kroz gusto sito i prska se protiv lisnih ušiju, gusjenica, minera...

Muhe cvjetare ili muhe lebdjelice također su nam saveznici u suzbijanju lisnih ušiju i odlični oprašivači (više)