Pa zar bi ti susjedu koji te je opljačkao dozvolio da posluje i zarađuje u tvojem dvorištu?)) tako je, dvije trećine štednje je preneseno na hrvatske banke i po tom ključu hrvatska priznaje to kao svoj unutrašnji problem one teritorijalnosti o kojoj govoriš. s druge strane je ona trećina građana koja nije željela prihvatiti ponudu HR države pošto nije bilo sigurnosti što će biti sa zemljom ali i strah od moguće prevare jer znate i sami torbari nikada ne spavaju, ipak se više vjeruje Ljubljanskoj banci nego vlasti. neki se pitaju zašto je bilo toliko štednje u LJB, pa zato što su imali najbolje kamate, držali su se riječi, brzina uslugu.

PITAM ja VAS kako je Franjo Tuđman mogao podići svoju štednju u LJB ako je sve blokirano a oni drugi to ne mogu??? ni on sam nije mogao na to pitanje odgovoriti:)) -. ako ovako idemo što neki pozivaju na bojkot svega slovenskoga to je trebalo napraviti još 1993 god jer je Slovenija mnogo više uložila u HR nego što je dužna. svu slovensku imovinu u HR je trebalo konfiscirati, zabraniti uvoz slovenske robe napraviti saldo (račun) pa krenuti od nule ako žele poslovati s nama.

Popis tvrtki koje su dobile kredite LJB je javan, a za razliku od popisa građana koji se iz razumljivih razloga bankarske diskrecije drži tajnim.

Račana skupa s financ. stručnjacima pregledao zadnju bilancu LJB u RH koja je jedina vjerodostojna i tamo su nedvojbeno ustanovili da je tek nešto ispod 20 % prikupljenih ušteđevina vraćeno natrag na financ. tržište SRH.

U tih 20 % cca su identificirali i niz slovenskih poduzeća i obrtnika koji su dobili kredite zagrebačke filijale LJB (iz razloga eskpanzije poslovanja u SRH ili naprosto po liniji veza i poznanstava s vrhuškom LJB u Zagrebu, a ne one u Ljubljani).

Uostalom, bila ponuda RH da će oni podmiriti dio bilance LJB plasiran u vidu kredita, ali samo na hrv. stranu dakako, a neka centrala iz Ljubljane namiri ostatak.

Tako će biti i ovaj put i ne zaboravite da su ljubljanski bankari presjekli užad i pobjegli s ušteđevinama i iz BiH (LJB Sarajevo) i Makedonije (LJB Skopje).

Kada sam podigao zadnju plaću primljenu preko te banke, na računu mi je bio ostao iznos u jugoslavenskim dinarima, koji odgovara protuvrijednosti od 15 kuna - istaknuo je taj Zemuničanin, koji je rekao kako mu je prva ovrha koju je provela LJB stigla još 1998. godine.

E on je onako seljački " za... " za priličnu lovu te firmice koje otvorila LJB preko svojih inozemnih podružnica.

Općinski građanski sud u Zagrebu odbio je jučer tužbeni zahtjev Zagrebačke banke protiv Ljubljanske banke (LJB) i Nove ljubljanske banke (NLJB) zbog neisplaćenih hrvatskih štediša Ljubljanske banke.

To onda ostavlja mogućnost da se država nakon dvije godine ipak naplati za LJB putem tužbi?

Na kraju balade, poslije 20 godina, morat ću se ipak zahvaliti LJB, šta mi je čuvala moje dolare, ovaj put dobro podebljane i utovljene glavnice.

Popis kreditnih dugovanja filijale LJB u Zagrebu se doista pojavio u našem tisku, ako se ne varam jednom u JL u prilogu subotom prije nekih 5 - 6 godina, dakako djelomičan i s popratnom debatom o sudbini tih nenaplaćenih kredita i problematici LJB.

Kako onda te novine nisu bile tada dostupne na webu, nemam linka - što ne znači da popis nije javan jer se radilo o problematici iz ranih 90 - ih, a mnogi dokumenti iz te epohe nisu dostupni online jer toga onda nije bilo ili pak vlasnik dokumentacije (u ovom konkretnom slučaju LJB) nije imala interesa to kasnije publicirati na portalu.

I na kraju - neovisno da li su primatelji kredita bile tvrtke iz SR Hrvatske, SR BiH ili SR Makedonije, daleko najvažnije za sudbinu tih kreditnih potraživanja post91. je bilo što su LJB u RH, R BiH i Bivšoj jugoslavnskoj republici Makedonija imale pravni status samo filijale matične banke iz Ljubljane.

Kao takve nisu mogle nastupati pred sudovima jer nisu bile pravna lica (a pred sudom možeš nastupati samo kao domaće pravno lice ili domaće fizičko lice kad se radi o tražbinama, dok bi svaki nastup LJB kao stranog pravnog lica preko domaće odvj. kuće bio dokaz da se radilo o filijali i da je pravično teretiti centralu u LJ za dugove filijala, zar ne).

Neka tajkuni vrate svoj dug LJB a nama malim štedišama, neka isplate naše.

Isto tako nije se složila da je pitanje LJB-a stvar sukcesije, nego je predložila da se glede toga pitanja države obrate BIS-u.

Slovenski zahtjev da pitanje LJB-a bude sukcesijsko pitanje, ovako ili onako je nemoguć.

Još to: u čl. 7. aneksa C Ugovora o pitanjima sukcesije u stvarnosti piše da je pitanje LJB-a izuzeto iz sukcesije.

Hrvatska vlada pobrinut će se da se tužbe pokrenute protiv LJB pred našim sudovima, stave u mirovanje.

Glavnica ukupnog duga Ljubljanske banke hrvatskim građanima od 440 milijuna eura danas je podijeljena u dva dijela: prvi je dio prenesena štednja (štednja koje su banke, uz jamstvo države, isplatile štedišama), a iznosi 278,800.000 eura, drugi je dio neprenesena štednja to su izravna potraživanja štediša kojima LJB duguje oko 160,000.000 eura glavnice i pripadajuće kamate.

Slovenija neprestano naglašava kako je evidentni dug LJB-a takozvani ' bilateralni problem ' dviju država što nema veze sa zdravom pameću jer problem je u jednostranom odbijanju ' dežele ' odnosno državne, Ljubljanske banke da isplati dug što je i postalo sudskim sporom; dakle, problem je unilateralni-isključivo i jedino slovenski.

Pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu Slovenija odnosno LJB sjedi u optuženičkoj klupi zbog elementarnog kršenja upravo ljudskih prava na privatnu imovinu - štedne uloge a to potvrđuje i prva, doduše nepravomoćna presuda

Svi su oni uglavnom umoćili prste (kredit Milanovićevog brata kod LJB na pr.) ali to treba dokazati.

Slovenija hoće riješiti LJB problematiku u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji tako da ne potroši ni 1

Oni su napisani ofrlje jer je recimo KBC bankarska grupacija iz Belgije kupujući 1/3 NLJB inzistirala na točki u ugovoru da sve terete eventualnih zapleta i tražbina iz epohe LJB u exSFRJ snosi R.

Lijepo po redu, pod ucjenom: granica, LJB i NEK.

U tome svjetlu treba promatrati ono pismo (tokom spora sa LJB) slovenskog parlamenta arbitražnom sudu oko granice u kojem stoji da Slovenija neće priznati odluku suda ako ne dobije teritorij na moru.Zašto to pismo baš tada kad se pojavila LJB.

Uostalom, nije to nikakav međunarodni spor jer hrvatska država nije tužila LJB niti deželu, opljačkane štediše na Sudu ne zastupa državni odvjetnik Mladen Bajić.