9.20 Prof. Ljubomir Miščević, dipl.ing.arh., Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Konzorcij Pasivna kuća Hrvatska i Donatorska konferencija za Sunčicu u Zagrebu (2) Energetski gotovo nulta novogradnja i obnova do faktora 10 u Hrvatskoj Projekt IDES-EDU (IEE) za implementaciju EPBD u nastavne Diplomske i Poslijediplomske programe i projekt OPEN HOUSE iz 7. okvirnog programa

O niskoenergetskoj i gotovo nultoj (pasivnoj) kući, te mjerama energetske učinkovitosti u novogradnji i obnovi govorio je prof. Ljubomir Miščević dipl.ing.arh.

Voditelj Međunarodne ljetne škole arhitekture profesor Ljubomir Miščević, najavio je uoči otvaranja u četvrtak: " U tom kontekstu, posebnu pažnju ove ćemo godine usmjeriti na uređenje javnih gradskih prostora, prije svega u Motovunu, tamošnjih trgova i zidina, budućeg studentskog doma te komunalne palače, kao i prilaznih cesta i stubišta, ali i na obnovu Istarske željeznice Parenzane i njenog tunela u Motovunu ".

O energetskoj učinkovitosti koncepta novogradnje i obnove hotelske arhitekture govorio je prof. Ljubomir Miščević, a o inovativnoj vrsti boja i premaza sa estetske i funkcionalne dimenzije naš kolega dipl. ing. Goran Marinić.

Nakon što je arhitekt Ljubomir Miščević pojasnio koliko toplinske energije gube zgrade čija fasada nije renovirana godinama, stanari su se složili kako je potrebno što prije aplicirati za EU fondove da bi riješili svoje probleme.

Bojan Milovanović sa Građevinskog fakulteta, o planiranju naselja dipl.ing.arhitekture Ljubomir Miščević sa Arhitektonskog fakulteta, te Darko Ledinski, ravnatelj Agencije za poticanu stanogradnju Grada Koprivnice, o prvoj pasivnoj višestambenoj zgradi u Hrvatskoj, koja se upravo gradi na Lenišću.

Koncept Dana pasivne kuće započeo je prof. Ljubomir Miščević, dipl.ing.arh. vodeći stručnjak na području energetski učinkovite gradnje u Republici Hrvatskoj, koji već 5. godinu za redom okuplja stručnjake iz područja pasivne i niskoenergetske izgradnje.

Skup je predvodio naš uvaženi redovni profesor s Arhitektonskog fakulteta Ljubomir Miščević koji je naglasio da se u Njemačkoj danas pasivne kuće grade kao standardne, a EU Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) i u Hrvatskoj se dobro implementira.

Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša organizira predavanje Kako do energetski samodostatne kuće? koje će održati Ljubomir Miščević u Hrvatskom novinarskom društvu, Perkovčeva 2, Zagreb u srijedu 30.05.2012. u 18 sati.

Da su ti aspekti kvalitetno i stručno urbanistički raspravljeni u početku, danas bi se izbjegli problemi, rekao je prof. Ljubomir Miščević, predsjednik Udruženja arhitekata Zagreba, koji unatoč ovakvom stavu, POS općenito, kao i aktualne projekte u Sesvetama i Španskom, smatra korisnim i opravdanim.

Ljubomir Miščević: Pasivna kuća lijek protiv visokih računa

13.30 Prof. Ljubomir Miščević, dipl.ing.arh., Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Dvadesetak pasivnih kuća u Hrvatskoj - PASS-NET Data base online EU i u Hrvatskoj Obnova faktor 10 i certifikacija pasivnih kuća Konzorcij Pasivna kuća Hrvatska Donatorska konferencija za višenamjensku zgradu Sunčica na Bundeku u Zagrebu

U radovima sudjeluje puno kooperanata, ali svejedno sam iznenađen što se sve ovo izgradilo tako brzo - u manje od godinu dana, ističe arhitekt zaslužan za novi izgled Bundeka, profesor Ljubomir Miščević.

Arhitekt Ljubomir Miščević, izvanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, voditelj je nacionalnog projekta ' Hrvatske sunčane kuće ', energetski isplative kuće čija je izgradnja samo osam posto skuplja od obične, a dosada je realizirao već 10 - ak solarnih stambenih objekata

Ljubomir Miščević, naš vodeći stručnjak na području energetski učinkovite gradnje.

Moderator dvodnevnog seminara bio je red. prof. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh.

" U kontekstu ' tradicije, kreativnosti i održivosti ' obrađivat će se različite teme uređenja javnih gradskih prostora, prije svega u Motovunu: od uređenja trgova, zidina, arhitektonskih cjelina (budućeg Studentskog doma) i izdvojenih zgrada poput Komunalne palače i interpolacija do prometne infrastrukture (prilaznih cesta i stubišta - rampe), urbane opreme i vizualnih komunikacija te zaštite okoliša ", najavio je voditelj Međunarodne ljetne škole arhitekture Motovun Ljubomir Miščević, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Izdvojit ćemo predavanja profesora Velimira Tolića na temu primjene obnovljivih izvora energije i kogeneracije, zatim predavanje o celuloznoj izolaciji i drvenim pasivnim kućama gosta iz Slovenije Mire Škvorca, te predavanja na temu primjera iz prakse koje su vodili Toni Borković i prof. Ljubomir Miščević.

A u četvrtak 27.10. profesor na Arhitektonskom fakultetu, Ljubomir Miščević će nas upoznati sa " Ekološkom Arhitekturom ".

Tako su oboje profesora prihvatili i poziv na sudjelovanje na Međunarodnoj ljetnoj školi arhitekture u Motovunu koju vodi profesor Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

" Mi nemamo toliko ' otvorenih vrata ' koliko ih se može otvoriti primjerice u Austriji koja je prva zemlja u svijetu po broju pasivnih kuća u odnosu na broj stanovnika ", rekao je Ljubomir Miščević, ali i dodao da interes za pasivne kuće na skupu pokazuje da će i u Hrvatskoj njihov broj biti sve veći.

" Veseli me što ćemo upravo ove godine, u kojoj obilježavamo visoku 30. obljetnicu rada ljetne škole, kroz program škole aktivno sudjelovati u europskom projektu IDES-EDU i na taj način podcrtati njezinu trajnu temu Tradicija, kreativnost, održivost, kazao je profesor na Arhitektonskom fakultetu Ljubomir Miščević, dugogodišnji voditelj Međunarodne ljetne škole arhitekture u Motovunu.

Prvo predavanje, Održiva i energetski učinkovita gradnja, održao je prof. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh., a drugo Jože Pavlinjek iz tvrtke Inox iz Murske Sobote o projektu bioplinare Lendava.

Govoreći na okruglom stolu o pristupačnosti građevina i javnog prostora Ljubomir Miščević, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, naglasio je da Društvo arhitekata, uz mnoge probleme koje nastoji riješiti kao struka, iako radeći volonterski, nosi u novije vrijeme veliku odgovornost za ono što se događa u gradu Zagrebu.

" Ovo je posebno važno za Istarsku županiju jer se opredijelila za koncept održive arhitekture i razvoja ", naglasio je voditelj škole prof. Ljubomir Miščević sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta.

Uvodno izlaganje izgovorio je prof. Ljubomir Miščević, te iscrpno upoznao prisutne s europskim iskustvima i mogućim načinima obnove limenih zgrada, uštedi energije.

Na Skupštini su osim članova Udruge prisustvovali počasni članovi Udruge Ljubomir Miščević, Ivana Banjad-Pečur i Bojan Milovanović te predstavnici tvrtki partnera koji prate rad Udruge i pomažu u ostvarivanju njezinih ciljeva.

Arhitekt Ljubomir Miščević projektirao je prvu hrvatsku pasivnu kuću u Bestovju pokraj Zagreba čiji je vlasnik U Hrvatskoj su puno prije pokretanja projekata energetske efikasnosti i pojavljivanja pojačane brige države za uštedu energije velik napor i trud ulagali pojedinci, od kojih neki već dugo i svoju najbližu okolinu, ali i same institucije vlasti pokušavaju uvjeriti da štednja energije i njezino crpljenje iz alternativnih izvora mora postati nacionalni interes.

Velimir Neidhardt, Europski kontekst hrvatske arhitekture 20. stoljeća Krešimir Galović, Klub hrvatskih arhitekata 1905 1914. Tomislav Premerl, Avangarda u hrvatskoj arhitekturi Sanja Filep, Lokalno u globalnom moderna arhitektura između dva svjetska rata u Hrvatskoj Radovan Delalle, Planiranje i gradnja Zagreba tijekom 20. stoljeća: važniji utjecaji, alternativa i avangarda Vesna Mikić, Modernitet hrvatske arhitekture u djelima Antuna Ulricha Silvija Limani i Vanja Šanko, Poznate kuće nepoznatih autora atribucija i problem arhitekta kao investitora Darja Radović Mahečić, Teme, teze i autori zastupljeni na stranicama hrvatskih stručnih časopisa u 20. stoljeću Daina Glavočić, Riječki međuratni opus ing. Bruna Anghebena Darovan Tušek, Splitske teme Grgur Marko Ivanković, Grad Osijek između velikih vizija i otužne zbilje Boris Morsan, Karlovac zaštita od razaranja građenjem Antonio Rubbi, Sintetički pregled razvoja arhitekture u Istri od neosecesije do postmodernizma Krešimir Galović, Hrvatska arhitektura 1941 1945. Tomislav Premerl, Sakralna arhitektura Ljiljana Šepić, Industrijska arhitektura 20. stoljeća u Hrvatskoj u kontekstu industrijskog nasljeđa 20. stoljeća u svijetu Iva Körbler, Hotelska turistička baština Zdravko Šivković, Tradicijsko graditeljstvo i izgradnja ruralnoga prostora tijekom 20. stoljeća Manda Horvat, Tradicijska graditeljska baština, zaštita, obnova i ruralni turizam Radovan Miščević, Novi realiteti 21. stoljeća uspon, znanja, vizije i kreativne ideje grade budućnost Ljubomir Miščević, Energetski učinkovita, održiva i inteligentna arhitektura u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća Zlatko Jurić, Prijedlog programa za obrazovanje za zaštitu spomenika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu autori: Ivo Maroević, Zlatko Jurić, Frano Dulibić Boris Ljubičić, Hrvatski vizualni kod Feđa Vukić, Hibridni identiteti i tradicija zaborava Andrija Mutnjaković, Biourbanizam Ivan Mucko, Pregled urbanističkog planiranja u Zagrebu 1990 2007. Vinko Penezić i Krešimir Rogina, Arhitektura na prijelazu iz mehaničke u digitalnu eru

Bojan Baletić, stručni suradnik Ljubomir Miščević i ml. istraživačica Alenka Delić.