Silem Mohammad će povući, kako sam piše, smislene veze između specifičnih koncepata koji su izraženi u Jackie Brown (Jackie Brown, 1997) i ideja koje iskazuju filozofi kao što su pragmatičari i Ludwig Wittgenstein u svom primjeru patke-zeca te uz pomoć razjašnjenja filozofske metode aporije, identificirane u ovom filmu, vrsno raščlaniti ponašanje, način razmišljanja, dijaloge i postupke likova.

Fotografije norveškog krajolika Guya Moretona snimljene su u Skjoldenu, mjestu gdje je Ludwig Wittgenstein potražio utočište divljine, tretirajući prirodu poput metafore za misao.

Potvrđivanje simboličkog autoriteta treba promatrati na pozadini tog jaza: kad patetično ustvrdim: Ja, Ludwig Wittgenstein, predsjednik ovog društva ovim imenujem... ja se pozivam na svoj simbolički mandat, na svoje mjesto unutar socio-simboličke mreže, kako bih legitimirao taj čin imenovanja i osigurao njegovu performativnu snagu.

Od prve sekunde Roses And Teeth For Ludwig Wittgenstein osigurana je nevjerojatna sonična struktura koja štiti ovaj album od područja neopravdano pretencioznog umjetničarenja u koju konceptualni albumi vrlo često znaju upasti.

Filozof Ludwig Wittgenstein konstatirao je da tautologija pripada simbolizmu jezika na sli č an na č in na koji nula pripada aritmeti č kome simbolizmu.

I sad se pitam, a bogami i vas, kolika je vjerojatnost da se u dva romana odabrana sasvim slučajno, najviše zbog naslova i imena autora (za kojeg je dobro da mi zvoni bar u jednom uhu ako već ne u oba) kao važan dio pojavi Ludwig Wittgenstein?

Ludwig Wittgenstein odlično pogađa bit svetopisamske mudrosti kada kaže da materija ni u jednom pogledu ne može biti vrednota; vrednote su po definiciji duhovne naravi.

Ludwig Wittgenstein zaključuje: ne samo da ne možemo izreći odgovore na naše životne probleme; ne možemo izreći ni pitanje. (Tractatus, stavak 6.5.)

Kao što Ludwig Wittgenstein kaže na kraju Tractatus logico-philosophicus, jednog od ključnih filozofskih djela 20. stoljeća:

' Granice mog jezika, granice su moga svijeta. ' - Ludwig Wittgenstein

Poznati austrijski filozof Ludwig Wittgenstein, govoreći o granici ljudskoga izražavanja, iznosi načelo: »O čemu se ne može govoriti, o tome se mora šutjeti.« Svaki naš govor o tajni, misteriju naše vjere jest pokušaj otkrivanja skrivenoga, razumijevanja onoga što nadilazi domete ljudskoga razuma.

Ipak, i buržoazija je sve do 18. stoljeća to rukouživanje samo moralno osuđivala, ne progoneći ga pravno kao što je progonila homofiliju; dobar primjer je ponašanje uglednoga građanina Samuela Pepysa, koji je u 17. stoljeću dnevnički bilježio svoja samomilovanja jednakim mirom kao što će tri stoljeća kasnije činiti filozof Ludwig Wittgenstein u svom vojničkom dnevniku, a Pepysu se savjest uznemirila tek kad se dirkao u crkvi za vrijeme božićne mise promatrajući kraljicu i dvorske dame.

Istinu može govoriti samo onaj tko je u njoj kod kuće, a ne onaj tko još živi u neistinosti samo poseže za njom iz neistinitosti. (Ludwig Wittgenstein)

Ezra Pound (1885 1972), ameri č ki pjesnik i utjecajni kriti č ar, bavio se i teorijom prevo đ enja te napisao: Prijevod pjesme koja je imalo duboka završava na dva razli č ita na č ina: ili je to prevoditeljev iskaz, zapravo nova pjesma, ili pak takore ć i fotografija, to č na koliko je to mogu ć e, jedne strane skulpture. Ludwig Wittgenstein (1889 1951), po mišljenju mnogih najve ć i filozof dvadesetog stolje ć a, napisao je u Napomenama o filozofiji psihologije nešto što se piscu ovog č lanka naro č ito svi đ a: Prevo đ enje s jednog jezika na drugi je matemati č ki zadatak, a prevo đ enje lirske pjesme na strani jezik je, primjerice, posve analogno matemati č kom problemu. Walter Benjamin (1892 1940) u eseju Prevoditeljeva zada ć a izme đ u ostaloga kaže: Zna č enje vjernosti, koja se osigurava s pomo ć u doslovnosti, sastoji se u tome da se u radu mora osjetiti velika č ežnja za komplementarnoš ć u jezikâ.

Imao je pravo jedan drugi poznati filozof, austrijanac Ludwig Wittgenstein kada je rekao: Kršćanstvo nije nauk ili teorija o ljudskoj duši.

Dvojica najutjecajnijih filozofa prve polovice 20. stoljeća, nobelovac Bertrand Russell i Ludwig Wittgenstein, priličan su dio studentskoga i radnoga vijeka provela u Cambridgeu.

Ponekad se tvrdi da je Ludwig Wittgenstein branio bihevioristički položaj i da postoje važna područja preklapanja između njegove filozofije, logičkog te radikalnog biheviorizma (npr. argument kukca u kutiji).

Ludwig Wittgenstein - čovjek koji je u 20. stoljeću bio u filozofiji genij onako kako je to bio Einstein u fizici - istaknuo se na Istočnoj fronti u Prvom svjetskom ratu hrabrošću i požrtvovnošću; nikavu medalju nije nikada dobio jer su bitke u kojima je sudjelovao bile izgubljene, a Austro-Ugarska nije davala odlikovanja za poraze.

Ludwig Wittgenstein nije u rat morao ići - kao ni njegov brat pijanist koji je izgubio ruku na Zapadnoj fronti - jer im je otac bio jedan od najbogatijih Bečana.

Vojnik u kojeg je ciljano preživljava. Svijet jest sve što je slučaj, reći će Ludwig Wittgenstein, i sam sudionik Prvoga svjetskog rata.

Ludwig Wittgenstein bio je genije, k tome i veoma strog čovjek.

Ludwig Wittgenstein: Bemerkungen über die Grundlagen der Mathematik.

Granice mojeg jezika znače i granice mojeg svijeta izjavio je slavni filozof Ludwig Wittgenstein 1922. godine, dok se u isto doba polagano formirala teorija koja je razmišljanja na tom tragu pokušala usustaviti u jedan jedinstveni znanstveni okvir (ne) slavnu Sapir-Whorfovu hipotezu, kako je poslije imenovana prema svojim najpoznatijim proponentima.

Od filozofa s kojima sam se bavio na mene je dosta utjecao Ludwig Wittgenstein.

Ludwig Wittgenstein: Smrt nije događaj u životu.

To je pozicija koju su, od filozofa, zastupali logički pozitivisti Rudolf Carnap i Karl Hempel, zatim Gilbert Ryle i Ludwig Wittgenstein.

Potrebno je promijeniti život (ili smjer života.) Ludwig Wittgenstein, austrijski filozof; Od dva čovjeka koji nisu osjetili Boga, možda mu je bliži onaj koji ga niječe. Simone Weil, francuska filozofkinja i književnica.

Razne vrste biheviorizma u prvoj polovici dvadesetog stoljeća zastupali su i Rudolf Carnap, Bertrand Russell, Ludwig Wittgenstein, ali najviše povezani s filozofijom uma bili su Gilbert Ryle i Carl Hempel pa ćemo i njihovo učenje uzeti kao primjere biheviorističkog shvaćanja uma.

Ne volim baš kazalište, evo baš zadnje što sam bio su Stilske vježbe s Perom Kvrgićem i baš je dobra predstava, super. (Kvrgić:« ili kako bi rekao Ludwig Wittgenstein, ono o čemu se ne može govoriti, o tome se mora šutjeti »)

Ludwig Wittgenstein, koji nije previše bio religiozan, jednom je prilikom dobro rekao: »Kada bi znanost riješila sva pitanja, ostala bi još uvijek neodgovorena pitanja o čovjekovu životu.« Međutim, ovdje bih ponovo upozorio na jednu bitnu činjenicu.