Povelja za životno djelo, koja ti je dodijeljena u sklopu 14. vukovarskog lutkarskog proljeća, još je jedno zasluženo priznanje u nizu, ovoga puta za tvoj veliki doprinos hrvatskom lutkarstvu.

Svečanom izvedbom 300. predstave Sunačane Škrinjarić Plesna haljina žutog maslačka u režiji Vedrane Vrhovnik, obilježit će se i nagrađivanje prvakinje GKL-a Almire Štifanić s poveljom za životno djelo za doprinos hrvatskom lutkarstvu.

Današnja kulturna scena je takva da, primjerice, da u ozbiljnim presjecima hrvatskog kulturnog stvaralaštva još uvijek ne možete pronaći ozbiljne studije o hrvatskom stripu, karikaturi, kazališnoj i filmskoj scenografiji i kostimografiji, kao i lutkarstvu.

Dodijeljene su nagrade prema ocjeni stručnog ocjenjivačkog suda u sastavu: Jelena Kovačić, predsjednica; Zlatko Krilić i Srećko Šestan.Osim nagrada stručnog suda dodijeljene su povelje za sudjelovanje, nagrada Dječjeg prosudbenog odbora i priznanja za dugogodišnji rad u lutkarstvu te nagrade HAZU-a.

Spektakularnost se, kako to u lutkarstvu često biva, znala naći u minimalistički jednostavnim produkcijama, dok su raskošne velike scene nekad odzvanjale prazninom.

Na desetu godišnjicu smrti Branka Stojakovića, u Zadru su se okupili njegovi prijatelji i kolege te se zajedno prisjetili što je Branko značio hrvatskom lutkarstvu i njima samima

Dani poljskog lutkarstva i Tradicionalni likovi u lutkarstvu.

U rukama Matije Prskalo, koja se u glavnoj ulozi ove predstave uspješno okušava u lutkarstvu, našao se iznimno privlačan i zanimljiv lutak nadasve živahna i simpatična izgleda, s kojim se glasom i pokretom poistovjetila.

U Zadru Branko nije imao od koga učiti o lutkarstvu.

Govoreći o istraživanjima i inovacijama koje je u hrvatskom lutkarstvu Stojaković ostavio, njegovoj poetičnosti i stvaralačkoj hrabrosti čime je premašio granice svoga medija, Seferović je zaključio kako je zadarsko kazalište fenomen lutkarstva, a Branko Stojaković fenomen tog fenomena. Dovoljno je reći Branko Stojaković, pa da se zna o kome se radi, o čijem žanru i sudbini rekao je novinar Jakša Fiamengo te, ističući entuzijazam i optimizam koji ga je krasio, konstatirao da je Brankova fascinacija lutkarstvom bila presudna za sve što je radio.

Također, održan je i okrugli stol o hrvatskom lutkarstvu danas.

U sklopu festivala održana su predstavljanja knjiga (Nova europska drama ili velika obmana 2, O lutkama i lutkarstvu, Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. godine nakladnika Leykam International), otvaranje izložbe lutaka Rije Trdin Od komarca do Slavonca, okrugli stol kazališnih prakti č ara o njihovim vlastitim iskustvima u procesu stvaranja predstava komi č nog karaktera.

Javljaju se i nova redateljska imena u lutkarstvu: Bogdan Jerković, Velimir Chytil, Višnja Stahuljak, Kosovka Kužat Spaić, Borislav Mrkšić, Berislav Brajković, kao i scenografi Marijan Trepše, Kamilo Tompa, Edo Kovačević i dr. U šezdesetim godinama prošlog stoljeća uprizorenja počivaju na realističkom književnom pristupu, a stalni kreator lutaka Željan Markovina pronalazač je često djelotvornih i učinkovitih lutkarskih rješenja.

Previđa se da su pedagoške zadaće prolazna pojava, nametnuta hrvatskome lutkarstvu u doba programiranoga socijalističkoga kulturnog razvoja.

I tako čujem da je naša središnja institucija posvećena lutkarstvu (kako piše u službenim dokumentima Grada Zagreba) napravila međunarodnu koprodukciju.

Cijelo je pitanje, pak, u lutkarstvu još kompleksnije i zbog toga toliko privlačno za kreativnu ekspresiju.

- Ovogodišnja umjetnička smotra hrvatskih lutkara ispod je očekivanog nivoa, a što je evidentni odraz cjelokupnog stanja u hrvatskom lutkarstvu.

Spektakularnost se, kako to u lutkarstvu često biva, znala naći u minimalistički jednostavnim produkcijama, dok su raskošne velike scene nedovoljno rijetko odzvanjale prazninom.

Dobra je vijest, dakle, da smo dobili jedno novo, kompetentno ime u lutkarskoj režiji, koja je kod nas i prečesto prepuštena redateljima koji samo gostuju u lutkarstvu, a zapravo se bave kazalištem živog glumca, pri čemu ih lutka kao poseban medij izražavanja ne zanima dovoljno.

Poslije poljskog lutkarstva koje je ponovno stiglo na velika vrata i u velikim " dozama " simpozij o lutkarstvu i dvije predstave u Šibenik pristižu i domaći.

Na osječke ga je kazališne daske dovela 27 - godišnja Zagrepčanka Tamara Kučinović, inače diplomantica prve generacije Umjetničke akademije u Osijeku, koju je ljubav prema lutkarstvu prije nekoliko godina odvela u St.

Današnji pedagozi u Lutkarskom studiju, osim što su u studentskoj dobi bili dugogodišnji polaznici Lutkarskog studija, usavršavali su se u mnogobrojnim stručnim i umjetničkim radionicama koje su vodili eminentni lutkari, glumci, redatelji i slikari, te kroz vlastito iskustvo skitanja po lutkarstvu, festivalima, kazališnim daskama i svijetu s koferom u ruci, ponekad maskom na licu.

Ljubav prema lutkarstvu vodila ga je posvuda.

Hrvatska izvorna i prevedena literatura o umjetnosti lutkarstva proširena je knjigom Marije Županić Benić O lutkama i lutkarstvu u izdanju Leykam international u Zagrebu.

Preciznost, vještina u animaciji, glasovne transformacije i česta izmjena pozicija na sceni (ovisno o vrsti lutke i događanju animatori se neprestano izmjenjuju kako bi osigurali tečnost radnje) potvrda je stasanja jedne nove generacije lutkara koji će zasigurno ponuditi nove sadržaje i Gradu Osijeku i hrvatskom lutkarstvu.

Zvonko Festini dodijelio je priznanja za dugogodišnji rad u lutkarstvu.

Stručni žiri kojeg su činili Jelena Kovačić, Zlatko Krilić i Srećko Šestan, oduševljeni predstavom, jednoglasno su donijeli odluke i riječkom Velom Joži dodijelili nagrade u sljedećim kategorijama: - za najbolju predstavu u cjelini - za najbolju režiji Reneu Medvešeku - za najbolju kreaciju lutaka i maski Mileni Matijević Medvešek i koautorici Luči Vidanović - za najbolju scenografiju Reneu Medvešeku i Mileni Matijević Medvešek - za najbolju animaciju Boženi Delaš za ulogu providura Barbabiance - za najbolju animaciju Zlatku Viciću za ulogu Velog Jože - za najbolju glazbu Matiji Antoliću - za najbolji dizajn rasvjete Deniju Šesniću - za najbolju likovnost predstave nagradu Branko Stojaković Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU dodijelio je GKL Rijeka i predstavi Veli Jože Povelju za promicanje hrvatske dramske književnosti na lutkarskoj sceni, a Organizacijski odbor 24. SLUK-a kojeg čine Dubravko Jelačić Bužimski, Zdenka Mišura, Iris Pavić Tumpa, Zrinka Kolak Fabijan, Zoran Mužić i Jasminka Mesarić, dodijelili su Almiri Štifanić priznanje za dugogodišnji doprinos hrvatskom lutkarstvu.

Almirino neiscrpno nadahnuće za lutkarsku umjetnost utkano je u sve pore riječkog kazališta lutaka, a doprinos hrvatskom lutkarstvu neizmjeran., stoji u obrazloženju nagrade.

Uz SLUK redovito se održavaju sastanci Hrvatskoga centra UNIMA, a organiziraju se i rasprave o lutkarstvu, retrospektivne izložbe i slično.

Stoga je lutkarski studio odličan izbor jer profilira i dopušta djeci da odaberu aktivnosti u kojima se bolje osjećaju ili pak nastavljaju razvijati sve svoje vještine u lutkarstvu kao samosvojnoj umjetnosti.