Vivat Cor Jesu per Cor Mariae

Kroz 455 puta, od 2005. do 2013., Benedikt XVI., ponizni učitelj i prosvijetljeni čuvar, pojavljuje se iza zastora svog prozora ili ponekad stojeći za oltarom na kraju svečane sv. Mise, ili tijekom apostolskog putovanja, ili okružen planinama za vrijeme ljetnog odmora kako bi objasnio i učio o radosti biti kršćani i zaključio s Angelus Domini nunziavit Mariae.

Dormitio Mariae), kao i zajednička predaja Katoličke i svih Pravoslavnih crkava.

Mariae ad fluvium Savum recumbentis, et ab ipsis ex authoritate Sixti IV inchoati, movebant.

Mariae Svete Marije na Savi ili u Kobašu (HE III, 374).

I zaključujemo ovu kratku studiju riječima antifone iz matutina Rimskog brevijara:,, Immaculatam Conceptionem Virginis Mariae celebremus: Christum eius Filium adoremus Dominum slavimo Bezgrešno Začeće Djevice Marije, klanjajmo se njezinom Sinu, Kristu Gospodinu.

Vivat Cor Jesu, per Cor Mariae

U svojem Apostolskom Pismu o Krunici, povodom Godine krunice, (Rosarium Virginis Mariae, 16. X. 2002.), blaženik napisa: Krunica me je pratila u trenutcima radosti i kušnje.

Zapravo je to naslov djela jednog, sad već rijetko čitanog, antifašista Ericha Mariae Remarqua.

Godinu 2002. proglasio je godinom krunice, ustanovio novo, četvrto otajstvo krunice, Otajstva svjetla te tom prigodom napisao apostolsko pismo »Rosarium Virginis Mariae«.

Zapis o najstarijem tragu Ručevića u matičnim knjigama transliterirao sam ovako: Die 30.8 bris (octobris) 1726. Baptizavi infantem natum 22. huius ex leg (itimo) thoro Stephani Ruchevich a Mikanovczi et Mariae uxo (ris) cui inposui Nomen Catharina.

Na Zapadu (Katolička Crkva) se blagdan do 1969. nazivao Očišćenje Blažene Djevice Marije. (Purificatio beatae Mariae Virginis).

Spominjemo još gore navedenu odredbu, koju je izdala sveta Kongregacija Obreda 23. kolovoza 1856. god., kojom je Naš Predšasnik neumrle uspomene Pijo IX. uslišao molbe francuskih biskupa i gotovo cijelog katoličkog svijeta, te je uveo svetkovinu Presv. Srca Isusova u cijelu Crkvu i naredio, da je ona pravovaljano slavi De rationibus festorum Sacratissimi Cordis Jesu et purissimi Cordis Mariae.

Tijekom krunice čitat će se ulomci iz Apostolskoga pisma " Rosarium Virginis Mariae " te drugih učiteljskih spisa Ivana Pavla II.

Širenje dramske teme Marijina plača (Planctus Mariae) tijekom vremena dovodi do dramatizacije cjelokupne Muke Isusove.

Kad bi pitali sv. Pija iz Pietrelcine zašto toliko moli krunicu, rekao bi: " Ako je Gospa, bilo gdje da se ukazala, uvijek zivo preporučivala molitvu svete krunice, ne čini li ti se da za to mora postojati valjan razlog? " Na 25. godišnjicu (16. 10. 2003.) svojeg pontifikata papa Ivan Pavao II. napisao je apostolslo pismo ROSARIUM VIRGINIS MARIAE (2002. - 2003. Godina Krunice - OTAJSTVA SVJETLA)

Umro je 1632. godine, prije no što je Charles I. stigao potvrditi povelju za njegovu koloniju nazvanu Maryland (Terra Mariae), po engleskoj kraljici Mary, voljenoj supruzi Charlesa I.

On je dapače uredio zakon, da sve dobro što nam napose u duhovnom pogledu dolazi s neba, prolazi kroz njezine ruke: " Nihil nos Deus habere voluit, quod per Mariae manus non transiret " - " Ništa Bog ne želi da imamo, a što ne bi išlo preko Marijinih ruku " veli sv. Bernardo.

Liturgijski tekstovi govore o blagdanu pod imenom Natale Sanctae Mariae Rođenje Svete Marije.

Tekst na latinskom: ANNO DOMINI MCCCCXXV/DIE V AUGUSTI CONSECRATA/EST HAEC ECCLESIA SANCTE MARIAE PER DOMINUM GREGORIUM/EPISCOPUM PETTENENSEM EST PETRUS FUNDATOR/BERACICZ DENTOQUE OPERIS FACTOR.

Don Luka Jelić posebno spominje natpis koji smatra ranokršćanskim: Memento deus prezbiter Antonius hapelanus sancte Mariae i crteže arkanđela Mihaela s krilima koji u ruci drži kuglu s križem izrađenog u maniri justinijanske umjetnosti 6. stoljeća te lik zmaja koji guta neko stvorenje.

Pored toga darovao mu je dragocjeno faksimilno izdanje Liber Officii Beatae Mariae Virginis, popularno nazvan " Strossmayerov časoslov " koji je đakovački biskup Strossmayer darovao Galeriji na sam dan njezina otvorenja, popraćeno komentarom dr. Ive Pasini Tržec.

Na nadvratniku glavnih ulaznih vrata je uklesan natpis na latinskom jeziku NATIVITAS VIRGINIS MARIAE (ROĐENJA DJEVICE MARIJE).

13. Pozdrav Pozdrav koji se najčešće koristi među redovnicima dehonijancima je Vivat Cor Jesu, per Cor Mariae

Kodeks završava blagdanom prijenosa katedrale In festo Translationis Almae Domus Beatae Mariae Virginis, koji se u liturgijskom kalendaru srednjovjekovnog Cresa slavio 10. prosinca.

Vivat Cor Jesu, per Cor Mariae

Na oslikanim stranicama knjižice u kojoj je sabrano nekoli ko molitava (najveća je Horae Beatae Mariae Virginis), autorica piše kako kroz njih: »zrači kršćansko-humanistička želja da se vjerom i umjetnošću pomiri kršćanski i antički svijet.

Dodao je četvrto otajstvo krunice 2002. godine apostolskim pismom Rosarium Virginis Mariae (hrv.

Preuzeto je i netačno Kukuljevićevo čitanje, a i to samo krnje i loše prepisano: »Iste crnčiš fecit Milome Juonomu Satictae Mariae«.

Rosarium metricum de mysteriis Passionis Christi Domini et de vita Mariae virginis.