Poznati arhitekt i sveučilišni profesor Marijan Hržić govori o pješačkim zonama i preuređenju središta grada.

Zgrada Galerije Adris (čiji je autor Marijan Hržić) ima značajke polifunkcionalnog kulturnog prostora u kojemu se postavljaju izložbe slika, skulptura, ambijenata, te održavaju koncerti.

Projektanti svetišnog prostora crkve na otvorenom i Zida ufanja i nade su inž. Zvonimir Krznarić i prof. dr. Marijan Hržić.

Zagrebačku arhitektonsku scenu toga vremena pamtimo po slijedećim imenima: Velimir Neidhardt, Marijan Hržić, Branko Silađin, Tomislav Odak, Radovan Tajder te Ines i Nikola Filipović, koji su u svom radu bili skloniji implementaciji novog.

Grubić (kratki povijesno-gospodarski pregled TDR-a), prof. dr. Ivo Maroević (o povijesnoj arhitekturi i suvremenim arhitektonskim interpolacijama TDR-a) te prof. dr. Marijan Hržić (Principi rekonstrukcije i dogradnje kompleksa TDR-a).

Kažem« osvježeni projekt », jer je nakon lanjske engleske verzije vodiča prije nekoliko tjedana predstavljena i verzija vodiča na hrvatskom jeziku, idealna za sve one koji nemaju pojma tko su (i što su gradili) Stjepan Planić, Ante Marinović Uzelac, Marijan Hržić ili Studio UP te gdje se nalaze najvažnije obiteljske kuće hrvatske moderne ili neki od ponajboljih dječjih vrtića u novijoj hrvatskoj arhitekturi.

U rovinjskoj su Galeriji Adris, na Obali Vladimira Nazora, prostoru koji je osmislio Marijan Hržić, nakon otvaranja u svibnju 2001, postavljane izložbe velikih hrvatskih umjetnika poput Bukovca, Medovića, Becića, Račića, Crnčića, Vidovića, Dulčića, Meštrovića, Babića, Kraljevića, Murtića.

Prvu je dodijelio radu Helene Paver Njirić, drugu skupini autora (Marijan Hržić, Tomislav Odak, Branko Silađin, Ante J.

Preprojektiranje obavlja arhitekt Marijan Hržić po čijem će projektu tvrtka D Z izraditi novi statički proračun.

Na natječaj su pozvana sedmorica uglednih arhitekata - Marijan Hržić, Nenad Fabijanić, Boris Magaš, Aleksandar Bašić, Vjekoslav Ivanišević, Ante Kuzmanić i Dario Gabrić - a odluka o pobjedniku bit će donesena u lipnju.

To je odlučeno u utorak na sjednici Povjerenstva za izgradnju bazena i dvorane, na kojoj su sudjelovali i Marijan Hržić, autor projekta sportske dvorane, i Nikola Bašić, projektant bazena.

Početkom stoljeća trend izgradnje poslovno-trgovačkih objekata iz uže gradske jezgre premjestit će težište na glavne prilaze središtu Savsku cestu (Hoto toranj, arhitekt Marijan Turkulin) i Ulicu grada Vukovara (izgradnja 25 - katnog nebodera na potezu Vukovarska, Lučićeva, Humboldtova, arhitekt Marijan Hržić), odakle će se nastaviti širiti uza sve gradske magistralne pravce, Vukovarskom i Slavonskom prema istoku te Ljubljanskom prema zapadu.

U nazočnosti autora te urednika i izdavača Branka Čegeca, knjigu će promovirati Marijan Hržić, Maroje Mrduljaš i Žarko Paić.

Knjigu je predstavio glavni urednik, profesor Marijan Hržić.

U nedjelju su se predstavili Anton Garcia-Abril, Valentin Bearth, Jeff Bickert, Saša Bradić, Helen hard I Janne Teräsvirta, a profesor Marijan Hržić predstavio je knjigu Širenje horizonta: Hrvatski urbanizam od 1991. do 2012. koja donosi pregled 20 godina urbanizma u Hrvatskoj.

Osim Kalmete kao predsjednika, u Povjerenstvo su još Davor Aras, Ana Lovrin, Nebojša Belić, Arno Longin, Damir Mišlov, Željko Mikin, Marijan Hržić, Nikola Bašić, Grozdana Perić i Andrej Sudinja.

Članovi ocjenjivačkog suda koji su odlučivali o pobjedniku natječaja bili su: Živko Kolega, Branko Silađin, Miljenko Domjan, Marijan Hržić, Nives Kozulić, Zdravko Livaković i Goran Rako.

Dvoranu kružnog oblika, projektirao je autor Cibonine dvorane u Zagrebu Marijan Hržić, a radove na njoj vrijedne 63 milijuna kuna (bez PDV-a) po sistemu ključ u ruke izvodi Lavčević-inženjering s kooperantima.

Arhitekt Marijan Hržić, koji desetljećima živi na Gornjem gradu gdje ima i svoj arhitektonski biro, također smatra da je jedan od najvećih problema Gornjega grada promet i zakrčenost prostora, totalno neprimjerena staroj gradskoj jezgri.

Tu žive, primjerice, glumci Urša Raukar, Biserka Ipša i Zvonimir Zoričić, redatelj Ivica Kunčević, arhitekti Branko Silađin i Marijan Hržić, kiparica Nina Sedlar i slikarica Dragica Lončarić, zubari i liječnici Daniel Planinc i Dejan Plavšić, muzičari Vladimir i Igor Krpan, koreografkinja Mare Sesardić, odvjetnik Čedo Prodanović, te sveučilišni profesori, liječnici, prevoditelji, kolekcionari i suci.

Arhitekt Marijan Hržić, koji desetljećima živi na Gornjem gradu gdje ima i svoj arhitektonski biro, također smatra da je jedan od najvećih problema Gornjega grada promet i zakrčenost prostora, totalno neprimjerena staroj gradskoj jezgri.

Autor Eurotowera, prof. arhitekture Marijan Hržić ističe da će Eurotower izdvajati činjenica da se gradi prema najsuvremenijim standardima visoke gradnje.

Projekt Višenamjenske gradske sportske dvorane Krešimir Ćosić izradio je prema pozivnom natječaju prof. dr. sc. Marijan Hržić iz tvrtke Arhitektonski atelier Hržić, projektiranje i građenje d. o. o. iz Zagreba, koji u projektiranju javnih građevina ima golemo iskustvo, a bio je i jedan od projektanata dvorane Cibona u Zagrebu.

Autori fontane su prof. dr. sc. Marijan Hržić, dipl.ing.arh i Andrea Hržić, aps.arh.

Treći dan DZA protekao je u mirnijem ritmu, Prof. Marijan Hržić je prezentirao projekt Eurotower, najveći neboder u Hrvatskoj te jednu od uspiječnih realizacija poslovne arhitekture na Vukovarskoj ulici.

Mislim da se to može napraviti i Zagreb će vjerojatno širiti svoj centar u budućnosti, - kaže naš poznati arhitekt Marijan Hržić, redovni profesor na katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, komentirajući pješačku zonu centra metropole.

Novu su zgradu Knjižnice projektirali vrsni hrvatski arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić, a njezina je gradnja zacrtana zakonom iz 1971. godine, kao jedan od četiriju kapitalnih objekata kulture od nacionalnoga značenja.

Članovi Ocjenjivačkog suda Marijan Hržić i Idis Turato smatrali su da prema uvjetima natječaja treba dodijeliti pet nagrada, a ne tri, radi čega su se razišli s ostalima.

Trećeg dana tjedna o općim smjernicama i problemima sakralne arhitekture, tj. o izgradnji crkava, njezinih eksterijera i interijera govorio je dr. Nenad Fabijanić, redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu u predavanju »Problem sakralne arhitekture danas«, a o »problemu sakralne arhitekture u Hrvata« govorio je dr. Marijan Hržić, redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Zatim Krematorij koji su na natječaju 1981. godine dobili Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance [ 11 ].