(1) Lučka uprava i koncesionari luka posebne namjene dužni su osigurati opremanje luke odgovarajućom opremom i uređajima za rukovanje i prihvat krutog i tekućeg otpada, ostatke tereta s plovnih objekata, zauljenih voda i fekalija kako su definirane odredbama MARPOL Konvencije 73/78 kako je izmijenjena i dopunjena, donijeti i primijeniti Plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta i osigurati prihvat i sakupljanje otpada s plovnih objekata.

- Pravna podjela mora - kategorije plovidbe u RH; uloga i ovlasti lučkih kapetanija; pravni pojam broda i brodice u RH; državna pripadnost i upis broda; ime broda; luka upisa; baždarski podaci i klasa broda; pozivni znak broda; djelatnost Hrvatskog registra brodova; sadržaj i ciljevi Konvencije SOLAS, sadržaj i ciljevi Konvencije MARPOL; sadržaj i ciljevi Konvencije LOADLINES; brodske isprave i knjige hrvatskih brodova; brodska posada - zvanja i svjedodžbe; podjela službi; raspodjela straže; prava i dužnosti članova posade; prava i dužnosti zapovjednika broda; prava i dužnosti časnika straže u plovidbi i za boravka broda u luci;

5. Mapa izvještaja o pregledima nedostaje ili nije u skladu s pravilom 13 G (3) (b) MARPOL konvencije;

Ostala tri dana prezentirane su teme: Kaznena djela protiv okoliša te zadaci i nadležnost policijskih snaga; Suradnja i koordinacija aktivnosti austrijsko iskustvo; Taktičke intervencije: istraga, ispitivanje i intervjuiranje, istraživanje; Dobre EU prakse o pripremi, dokumentiranju i procesuiranju kaznenih djela; Kako pripremiti izvješće o istrazi; Korištenje kontrolnih lista na mjestu događaja austrijsko iskustvo; Interpolov memorandum: razlozi za procesuiranje kaznenih djela protiv okoliša; MARPOL konvencija pregled uključujući balastne vode i onečišćenje s brodova; Uloga inspekcije u nadzoru i otkrivanju kaznenih djela protiv okoliša nadzor luka; Politike i propisi koji reguliraju onečišćenja, kemikalije i otpad; Direktiva 2005/35/EC o onečišćenju s brodova i uvođenju kazni za prekršaje dopunjena Direktivom 2009/123/EC; Uloga Državne uprave za zaštitu i spašavanje u zaštiti Jadranskog mora; Nova okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC) i Direktiva o odlagalištima (1999/33/EC) i vrste otpada koje se prema direktivi ne odlažu na odlagalištima u Austriji; Obveze izdavanja dozvola i izvješćivanja o odlagalištima u Austriji; Primjeri nelegalnog odlaganja i spaljivanja otpada u Austriji (građevinski otpad od rušenja, spaljivanje otpadnih ulja i dr.); Propisno skupljanje i registriranje opasnih tvari; Nelegalno odlaganje otpada u blizini vodotoka i podzemnih voda.

2. onečišćujuće tvari su ulja kako su definirana u Aneksu I MARPOL (73/78) konvencije, štetne tekuće tvari kako je definirano u Aneksu II MARPOL (73/78) konvencije, štetne tvari kako je definirano u Aneksu III MARPOL (73/78) konvencije;

U skladu s odredbama Pomorskog zakonika (NN 181/04), Uredbe o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN 110/04), Direktive 2000/59 EC Europskog parlamenta i Vijeća o lučkim uređajima za prihvat otpada i ostataka tereta s brodova i međunarodne Konvencije za sprječavanje onečišćenja s brodova MARPOL 73/78, luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene moraju udovoljavati propisanim uvjetima za zaštitu mora od onečišćenja.

Najveći broj nedostataka je pronađen u kategoriji sigurnosti navigacije (14,73 %); protupožarne zaštite (12,50 %); MARPOL Dodatak I (12,18 %); sigurnosti općenito (9,0 %), te nedostaci vezani za ISM kodeks (8,20 %).

Nedostataka nije bilo u kategorijama MARPOL - Dodatak II, III i VI, prijevoz putnika te izravne ugroženosti sigurnosti, zdravlja ili okoliša.

Nasi policajci nisu upoznati sa MARPOL regulacijama a virujem ni vecina luckih kapetana na Jadranu.

MARPOL 73/78 je međunarodna Konvencija za sprečavanje onečišćenja s brodova 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. i svim kasnijim izmjenama i dopunama;

Smatra se također dokazom u tom smislu Dnevnik o nadzoru iskorištenih ulja predviđen Konvencijom o prevenciji zagađenja na moru (Marpol).

HRB ima ovlaštenje za rad u ime Pomorske uprave Republike Hrvatske glede statutarne certifikacije u skladu s nacionalnim propisima, te međunarodnim pomorskim konvencijama SOLAS, MARPOL, ILL, itd., kao i pripadnim Kodeksima.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje: »vodeni balast« je voda s tvarima u njoj, ukrcana radi postizanja zadovoljavajuće razine stabilnosti, uzdužnog i poprečnog nagiba, gaza i naprezanja plovnog ili plutajućeg objekta; »balastni kapacitet broda« jest ukupni volumetrički kapacitet svih tankova, prostora ili odjeljaka na brodu, a koji se koristi za prijevoz, ukrcaj ili iskrcaj vodenog balasta, uključujući i višenamjenske tankove, prostore ili odjeljke izgrađene tako da mogu prevoziti vodeni balast; »balastni sustav« jest sustav tankova, prostora i odjeljaka na brodu koji se koriste za prijevoz, ukrcaj ili iskrcaj vodenog balasta, uključujući i višenamjenske tankove, prostore ili odjeljke izgrađene tako da mogu prevoziti vodeni balast zajedno s balastnim cjevovodom i pripadajućim crpkama; »balastni tank« jest bilo koji tank ili skladište na brodu, a koji se koristi za prijevoz vodenog balasta, bez obzira da li su tank i skladište konstruirani za tu svrhu; »MARPOL 73/78 Konvencija« je Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova 73/78, kako je izmijenjena i dopunjena; »ulje« je ulje kako je definirano u članku 5. stavak 1. točka 44. Pomorskog zakonika; »IMO Smjernice« su Smjernice za nadzor i upravljanje brodskim vodenim balastom, sukladno IMO Rezoluciji A. 868 (20) odnosno Rezoluciji MEPC.127 (53); »štetne tekuće tvari« jesu tvari kako je određeno Prilogom II MARPOL 73/78 Konvencije Pravila o sprečavanju onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u trupu; »inspektor« je inspektor sigurnosti plovidbe ili drugi ovlašteni djelatnik Ministarstva ili lučkih kapetanija, sukladno članku 165. Pomorskog zakonika; »Ministarstvo« je ministarstvo nadležno za pomorstvo;

3.6. Područja prema MARPOL 73/78, Prilog I.

- Ustroj službe sigurnosti plovidbe - plovni putovi; luke i red u lukama; plovidba i kategorije plovidbe; peljarenje; utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu; inspekcijski nadzor u Republici Hrvatskoj; pravni pojam i individualizacija brodova; ciljevi i sadržaji Konvencije o zaštiti ljudskog života na moru (SOLAS), 1974 s izmjenama; brodske isprave prema Konvenciji SOLAS; ime i oznaka broda, pozivni znak; luka upisa; državna pripadnost i identifikacija broda; upisnici brodova; klasa broda i klasifikacijska društva; Hrvatski registar; Konvencija o teretnim linijama (LL) 1966; Konvencija o baždarenju brodova, 1969; Konvencija o sigurnosti kontejnera (CSC), 1972; brodske knjige; posada broda; podjela brodskih službi; ciljevi i sadržaj Konvencije STCW 1978/95; ukrcaj, iskrcaj i obveze člana posade; konvencije ILO-a o uvjetima rada na brodu; pravo na povratno putovanje (repatrijaciju) člana posada; odgovornost brodara za ozljedu, smrt ili imovinsku štetu članova posade; uloga i pravni položaj zapovjednika broda; komercijalne dužnosti i ovlasti zapovjednika broda; javne ovlasti (upravne funkcije) zapovjednika broda; dužnosti i ovlasti zapovjednika glede sigurnosti broda i plovidbe te zaštite mora od onečišćenja; načela i obvezna snaga Konvencije o sprečavanju onečišćenja mora s brodova (MARPOL) 1973/78 s izmjenama; dodaci Konvencije MARPOL (1 - 6); osnovne odredbe Konvencije o intervenciji na otvorenom moru u slučaju nezgode koja uzrokuje ili bi mogla uzrokovati onečišćenje naftom 1969; OPRC konvencija 1990; inspekcijski nadzor države luke; načela Međunarodnog pravilnika o sigurnom upravljanju;

To je zbog toga što u niti jednoj našoj marini ne haju mnogo za raznorazne preporuke MARPOL konvencije o zaštiti mora, o ekologiji i slično.

MLC je prozvana " četvertim stupom " pomorske industrije, uz IMO SOLAS, MARPOL i STCW konvencije.

Dodano je novo poglavlje 4 " Propisi o energetskoj učinkovitosti za brodove do MARPOL Dodatka VI ", s ciljem uvođenja obveznog tzv. Efficiency Design Index (EEDI) za nove brodove te Ship Energy Efficiency Management Plan (SEEMP) za sve brodove.

GLAŽAR: Republika Hrvatska je potpisnica svih važnih međunarodnih konvencija koje reguliraju pomorsku problematiku, pa tako i MARPOL konvencije, tj. konvencije o sprečavanju onečišćenja mora s brodova.

Na području pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka se sukladno obvezama iz MARPOL Konvencije prikuplja i predaje na zbrinjavanje otpada s brodova i to zauljene vode, otpadna plastika, plutajući otpad, usitnjeni materijali, zauljeni kruti otpad, otpad od hrane i pepeo iz ložišta.

MARPOL Konvencije, a količine su prikazane u sljedećoj tablici.

HNS konvencija iz 1996. godine ne utvrđuje izravno na koje tvari će se primijeniti, nego utvrđuje da će se primijeniti na štete prouzročene opasnim i štetnim tvarima koje se prevoze kao teret u rasutom ili pakiranom stanju pozivanjem na liste tvari koje su kao opasne i štetne utvrđene u drugim međunarodnim konvencijama, kao što su npr. dodaci Prilozima MARPOL-u, i u drugim međunarodnim instrumentima IMO-a, pod uvjetom da već nisu uključene u CLC/Fond ili drugi međunarodni sustav odgovornosti, a uz izričito isključenje prijevoza ugljena, željezne rudače, ribljeg brašna i drvnih otpiljaka, kao nisko opasnih tvari prevoženih u rasutom stanju, te radioaktivnih tereta.

MARPOL 73/78 Konvencije, osim ostataka od tereta;

Ovo je jedna od prioritetnih mjera u gradovima gdje je kakvoća zraka II. i III. kategorije, a pogodna je i za otoke. Ü MPRA-7. Primjena MARPOL propisa za brodove Potrebno je slijediti propise MARPOL konvencije za brodove.

Prema međunarodnoj konvenciji MARPOL, koju je usvojila i Hrvatska, brodovima je doista dopušteno ispuštanje nekih kemikalija, odnosno štetnih tekućih tvari iz svojih tankova, no to ne smiju činiti unutar 12 nautičkih milja od obale, odnosno u teritorijalnom moru, brod pritom mora biti u vožnji, mora imati uređaje kojima se kontrolira količina i brzina ispuštanja, dok brzina ispuštanja ne smije biti veća od 30 litara na jednu nautičku milju.

10:00 - 13:00 Radionica A: " Zašto Jadran treba proglasiti osobito osjetljivim morskim područjem, u skladu s Marpol konvencijom? ": (rad u grupama sa stručnjacima i članovima udruga, otvoreno za javnost).

Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78) bez obzira na to prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva,

(c) za tvari iz Dodatka I MARPOL Konvencije, kako je izmijenjena i dopunjena, Sigurnosna lista s podacima o psiho - kemijskim karakteristikama tvari uključujući, gdje je primjenjivo, viskozitet izražen u cSt at 50 C, gustoću pri temperaturi od 15 C, kao i druge podatke u skladu s Rezolucijom MSC.150 (77) Međunarodne pomorske organizacije

Brodovi se zovu Kijac i Sepen, oba su duga 92 metra, proizvedeni su 2004. i 2006., plove pod hrvatskom zastavom, upisani su u upisnik Hrvatskog registra brodova u Rijeci i oba udovoljavaju svim uvjetima koji su propisani Zakonom o prijevozu opasnih tvari i međunarodnim konvencijama Solas i Marpol.

Marpol su oznake niza međunarodnih konvencija za prevenciju zagađenja mora s brodova koje donosi IMO.