Svojevrsna magna charta ustanovljenja novog načina života je Matejev tekst: A ima nesposobnih koji sami sebe onesposobiše poradi kraljevstva nebeskoga.

Stoga u tom smjeru treba razumjeti Matejev tekst.

Vinko Mamić uspješno je obranio na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, 02. prosinca 2011. doktorsku disertaciju pod naslovom: Matejev odgovor na problem ranokršćanskih misionara značenje i svrha prispodobe o radnicima posljednjeg sata (Mt 20,1 - 16).

U ovoj liturgijskoj godini čitamo danas Matejev izvještaj.

Ako nam se u prvi čas činilo da je Matejev trenutni odaziv bio iznenadan, Zlatousti nas upozorava da to i nije bilo baš sasvim tako.

Čini se tako da je prvi Matejev cilj ukorijeniti događaj Isusa Krista u ljudsku povijest, i to na najkonkretniji način.

Planovi za izgradnju novoga grada Paga izrađivali su se u Veneciji, a u svemu tome sudjelovao je i veliki graditelj i kipar Juraj Matejev Dalmatinac.

Inače Matejev tekst (7, 1 - 5) o nesuđenju sadrži naime dvije cjeline: retke 1 - 2 o suđenju i retke 3 - 5 s prispodobom o tuđoj krivnji kao trunu i vlastitoj kao brvnu.

No Matejev izvještaj ima dva karakteristična detalja.

Medju njima najznačajniji je Juraj Matejev Dalmatinac, podrijetlom Zadranin, s kojim Šibenčani 1441. godine sklapaju ugovor o njegovu preuzimanju dužnosti protumajstora šibenske stolne crkve.

Matejev izvještaj je sličan Markovu, s tim da Matej dodaje 6. i 7. redak te govori o učeničkom »strahu« i Isusovu pokušaju da ih smiri doticajem i riječima: »Ustanite, ne bojte se« U Bibliji je strah uvijek ljudska reakcija na teofaniju.

Osvrnuvši se na Matejev opis Isusove molitve, Sveti je Otac rekao da nakon molitve slijedi niz Isusovih poziva: Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni, i ja ću vas okrijepiti.

U poluvremenu je uz nagradu igru za djevojke (i jednu djevočicu) upriličena i skromna svečanost na kojoj je dres Zagreb Raidersa dobio Matejev otac, a nisu zaobiđeni niti načelnik općine Velika, Vlado Boban i požeški župan Marijan Aladrović za pomoć u organizaciji ovog nesvakidanjeg sportskog događaj u Požeškoj kotlini.

Dopustio je da mu kliču kao Sinu Davidovu (Matejev izvještaj), odnosno kao kraljevskom Mesiji (izvještaj Marka, Luke i Ivana).

Ostale će stvari pokazati slika. Vrančić nije spomenuo graditelje, ali ni činjenicu da je stoljeće i pol prije objavljivanja Machina, za biskupovanja Jurja Šižgorića, važnog humanista, strica pjesnika i pisca Jurja Šižgorića mlađega, za voditelja gradnje katedrale postavljen 22. lipnja 1441. Juraj Matejev Dalmatinac, koji je u pothvatu naslijedio Francesca di Giacoma.

U njima se, na temelju prethodnih znanstvenih spoznaja ali i novoizvedenim atribucijama revaloriziraju, nadopunjuju i mijenjaju zadarski skulptorski opusi najznačajnijih poznatih kiparskih imena, od kojih se među najvažnijima ističu Juraj Matejev Dalmatinac, Andrija Aleši, Petar Berčić, Petar Meštričević Marko Andrijić, Frane Laurana, Nikola Španić, Dujam Rudičić, Paolo Sanmichelli, Vicenzo i Giangirolamo Grandi te Tripun i Stjepan Vickov Bokanić.

Matejev izvještaj krštenja se razlikuje od Markova u dvije stvari.

Kritičari tog sustava pozivaju se na tzv. Matejev efekt (vidi citat).

Nekoliko puta čitajući Matejev odlomak u kojem se citira Isusovo naučavanje učenika o blaženstvima, primjećujem da su ta blaženstva u potpunoj suprotnosti od podmetanih nam poželjnih osobina, ponašanja čovjeka kojega bismo trebali oslovljavati kao uspješnog.

Matejev opis unosi i mjeru sunčeva svjetla: »Lice mu zasja kao sunce, a haljine mu postadoše bijele kao svjetlost« (Mt 17,2).

No, Matejev cilj ipak je bio MMA.

Matejev odlomak (7, 1 - 5) Govora na gori (5 - 7) donosi Isusovu zabranu suđenja (7, 1).

Za Matejev mentalitet ključna je posljednja stranica njegova Evanđelja, jer prikazuje uskrsno otajstvo, moć Krista koji je umro i uskrsnuo, njegovu moć u Crkvi.

Matejev tekst čovjeka korjenito susreće s pitanjem kako se postavlja prema životu, živi li sukladno svojim sposobnostima.

Ovaj Matejev tekst ima izvanredno značenje.

Svojevrsna magna charta ustanovljenja novog načina života je Matejev tekst: A ima nesposobnih koji sami sebe onesposobiše poradi kraljevstva nebeskoga.

Matejev izvještaj kušnje je jako sličan Lukinu, no razlikuje se u jednom bitnom detalju, a to je poredak kušnje.

Matejev opis poklona triju mudraca-kraljeva Novorođenome ima duboko simbolično značenje i za današnjeg čovjeka.

U prvom dijelu knjige pod naslovom Eponimizacija u društvenim znanostima, autor razmatra proces eponimizacije u društvenim znanostima, i posebno ističe Roberta Mertona, odnosno njegov pionirski. ali nedovoljno poznat doprinos sociologiji eponimizacije sakupljen u knjizi The Sociology of Science: Theoretical and Empirical Investigations (1973.), kao i dva važna eponima koja je uveo u sociologiju: Matejev efekt i Thomasov teorem.

Prema Mertonovom izumu i objašnjenju eponima Matejev efekt (iskaz evanđelista Mateja o davanju onima koji imaju kako bi obilovali i oduzimanju onima koji nemaju) određuje se kao obrazac povjerenja dan znanstvenom radu, koji pokazuje da stupanj priznanja među znanstvenicima ima tendenciju da bude samopojačavajući, pozitivno i negativno (str. 21.).