Prvi pisani podaci o svjetovnom školstvu u Virju zapisani su 1759. godine. 1876. godine škola je učlanjena u Maticu hrvatsku koja to ime dobiva 1847., a osnovana je 1843. godine kao Matica Ilirska.

Matica hrvatska osnovana je 10. veljače 1842. pod imenom Matica ilirska, a prvi njezin predsjednik bio je Janko Drašković.

Njegov pjesnički ugled bio je u to doba već tako neprijeporan, da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njeno prvo, inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gundulićeva velikog epa.

Kad je osnovana Jugoslavenska akademija (1867) - danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti-povezuje se s njom i Matica ilirska u namjeri da zajednički tiskaju književna i znanstvena djela.

Matica hrvatska (MH), književno i znanstveno društvo osnovano pod imenom Matica ilirska u Zagrebu 10. II.1842., u doba buđenja nac. svijesti i konstituiranja moderne hrv. nacije, sa zadaćom promicanja kult., knjiž. i gospodarskih, a posredno i polit. ciljeva hrv. narodnoga preporoda.

Djela: " Evgenij Onjegin ", " Boris Godunov ", " Pikova dama ", " Brončani konjanik ", " Rusalka "... 1842. " Ilirska čitaonica " održala je " obćeni sabor " na kojem je zaključeno da se osnuje hrvatsko književno-naučno društvo " Matica ilirska ", čiji je prvi predsjednik bio grof.

" Matica ilirska " odmah je pokrenula hrvatsku reviju " Kolo ", a Gundulićev " Osman " prvi je objavljen u Matičinu izdanju.

Matica hrvatska, pod imenom »Matica ilirska«, osnovana je u zrelo doba hrvatskoga narodnoga preporoda (»ilirskog pokreta«), kada se osjećala živa potreba za osnivanjem književno-izdavačkog poduzeća koje bi tiskalo knjige i publikacije neophodne za promicanje preporodnih ideja i književnih tekstova namijenjenih čitanju, recitiranju ili pjevanju na sastancima i druženjima.

Stoga je u sklopu Narodne čitaonice zagrebačke, 10. veljače 1842. osnovana glavnica pod imenom Matica ilirska, a kojoj je zadaća: »Izdavanje starih klasika ilirskih, osobito dubrovačkih, organičkim pravopisom, i inih korisnih knjiga od najnovijih spisatelja«.

Dvije godine nakon toga, 1842 sveà ano je otvorena MATICA ILIRSKA, à ija je zadaà ¦ a bila - unaprijeà enje književnosti.

Rečeno je to s mnogo romantičnoga zanosa, ali tridesetak godina poslije Matica ilirska ipak je postala Matica hrvatska.

Izdavanje sedmoga godišta časopisa »Neven«, 1858. godine, što ga je Matica ilirska izdavala od 1852, i činjenica da je on u tom trenutku bio jedini hrvatski književni časopis, stavlja Rijeku tog vremena u središte hrvatske kulture.

Matica hrvatska, najstarija naša kulturna udruga i kultno ime hrvatske kulture, osnovana je kao Matica ilirska 1842. sa zadaćama promicanja kulture, prosvjete i pisane riječi te popularizacije znanosti i njegovanja svijesti o pripadnosti.

Te godine Matica ilirska dobiva sadašnje ime Matica hrvatska, a na čelo joj dolazi agilni Ivan Kukuljević Sakcinski, koji glavnom svrhom udruge smatra »unapređivati hrvatsku liepu knjigu« i tako promicati prosvjetu i kulturu te snažiti svijest o pripadnosti.

Da naš rad nalazi u narodu i odziva, najbolji je dokaz taj, što smo mi kroz ovu jednu godinu izdali više knjiga, no što je »Matica ilirska« izdala kroz 20 godina.

Odumiranjem Čitaonice za vrijeme Bachova apsolutizma Matica ilirska postaje samostalnom, ali je pod općim pritiskom germanizacije teško bilo tiskati hrvatske knjige, osim onih koje su napisane u davnini.

Matica hrvatska ima biti ono, što je upravo »Matica ilirska« bila u svom početku tj. živa akademija; nadajmo se, da će to i biti, al ' i sa živim djelokrugom i znatnijim brojem radnika.

Jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova, Matica hrvatska utemeljena je 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska na prijedlog grofa Janka Draškovića.

Otvaraju se čitaonice u kojima se mogu čitati novine i knjige na narodnom jeziku, u siječnju 1838. godine u Varaždinu, u ožujku u Karlovcu, u kolovozu se Ilirska čitaonica otvara u Zagrebu. [ 15 ] Mađari u Požunu 1839. traže pripojenje Slavonije Ugarskoj, što je odbijeno. [ 16 ] U Ilirskoj knjižnici se 1840. osniva Narodno kazalište, 1841. Gospodarsko društvo, 1842. Matica ilirska. [ 17 ] Neprijatelji su isposlovali kraljevsku naredbu od 11. siječnja 1843. kojom je zabranjeno ilirsko ime. [ 18 ]

Takav krnji Sabor s Ugarskom je potpisao Hrvatsko-ugarsku nagodbu, koja je potvrđena 24. rujna 1868. [ 27 ] Ivan Mažuranić je imenovan za bana 1873. godine. 29. studenoga 1874. Matica ilirska mijenja ime u Matica hrvatska.

Nakon što su utemeljene čitaonice u Karlovcu, Varaždinu i Zagrebu, Domorodno teatralno društvo i Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, upravo u krilu Zagrebačke čitaonice osnovana je Matica ilirska 1842. Iste godine počinje izlaziti Kolo, koje uređuju Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinović i Dragutin Rakovac.

Značajan je izdavački pothvat izdavanje časopisa »Kolo«, koje je Matica ilirska preuzela od njegovog četvrtog sveska.

Godine 1842. osnovana je Matica ilirska sa zadaćom tiskanja djela stare hrvatske književnosti iz Dubrovnika i Dalmacije.

Naravno, ne oduzimajući ništa od slave i priznanja onima koji su osnivali ovo društvo, veselim se onoj pučkoj intervenciji, onom članu Matice koji je predložio da se Matica ilirska nazove Maticom hrvatskom.

Isto je tako Matica hrvatska (osnovana 1842. pod imenom Matica ilirska) bila temelj kulture na kojemu će izrasti d anašnja hrvatska kulturna djelatnost.

Da je učeno društvo ranije osnovano pod imenom Matice ilirske, cijeli program Ä itaonice ostvarila bi Matica ilirska.

Bilo je to samo četiri godine nakon što je Matica ilirska u Zagrebu promijenila svoje ime u Matica hrvatska.

Poglavlje Prethodnici bavi se analizom kulturnih događanja u Hrvatskoj neposredno pred ilirski pokret, a potom slijede poglavlja Matica ilirska i Matica hrvatska u kojima se posebno govori o Ljudevitu Gaju, a tako đ er i o osnutku drugih Matica na južnoslavenskom prostoru.

Iste godine, u Veneciji je pronašao rukopis Gundulićevog Osmana i potaknuo njegovo naknadno objavljivanje; te ga je 1844. godine objavila Matica ilirska.

To su Novine Horvatzke i Danicza Ilirska (1835. g.), Matica Ilirska (1842. g. - kasnije Matica Hrvatska), Ilirska čitaonica (1838. g.), Narodni muzeum (1846. g.), Hrvatsko slavonsko gospodarsko društvo (1841. g.) i Prva hrvatska štedionica (1846. g.).