O ugledu obrtnika govore podatci da davne 1447. godine gradska uprava daje krojačima Gradeca prve privilegije, a godine 1466. hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin daje cehovske privilegije obrtnicima slobodnog kraljevskog Grada Zagreba.

Matija Korvin bješe još uvijek u zatvoru, kad je umro Ladislav IV. no odmah sutradan pusti ga na slobodu češki upravitelj, a malo potom i kralj Đuro Podjebradski (1458. - 1471.) zaručivši ga tom prilikom sa svojom kćerkom Katarinom.

O tom je bio uvjeren ne samo Herceg, već i novi hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin, pa i sama rimska stolica.

Godine 1471. izabraše ga, kao trinaestogodišnjaka, na ugarsko prijestolje, no na nj nije nikad stupio jer je u meduvremenu na to prijestolje zasjeo Matija Korvin.

Hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin ustrojio je poslije pada Bosne za obranu svoga kraljevstva, Jajačku i Srebreničku banovinu, koje su, uz Mačvansku banovinu, činile obrambeni pojas od Beograda do Une.

Krajem 15. stoljeća ovdje je nakratko boravio hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin, a tijekom 16. stoljeća kada su Međimurjem vladali Zrinski, Prelog je bio razvijeno trgovište.

Najgori se udarac ipak dogodio 1485, kada je nepobjedivi Matija Korvin osvojio Beč, a dvije godine potom i Bečko Novo Mjesto, te tako Friedrichu oduzeo dvije najvažnije rezidencije.

Iza smrti Nikole Čupora dao je kralj Matija Korvin polovicu imanja Korođ plemiću Ivanu Pongracu.

Jedan turski izvor iz 1465. podsjeća, međutim, da su islamizirani patareni iz okolice Jajca Âťiznevjerili islam i opet prešli na kršćanstvo kad je kralj Matija (Korvin) 1464. oslobodio JajceÂŤ.

Turopoljsko plemstvo izvodilo je svoje podrijetlo iz isprave hercega Bele (kasniji kralj Bela IV) iz 1225. god. sačuvane u potvrđenom prijepisu 1466. god. (Matija Korvin).

na teritoriju današnje Slovačke je ovo - Universitas Istropolitana, koje su 1465. osnovali papa Pavao II. i hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin.

Kako se plemstvo odlučilo za češkog kralja Vladislava Jagelovića, počeo je Maksimilijan rat u kojem je ubrzo oslobodio austrijske posjede što ih je svojedobno osvojio Matija Korvin, među njima i Beč, te Bečko Novo Mjesto.

Plemstvo iz 1459. potvrdio je 1489. kralj Matija Korvin Tomi I. i njegovoj braći, a Petar I. dobiva 1511. godine naslov baruna.

Po smrti despota Lazara na segedinskom saboru (1458.) ugarski kralj Matija Korvin imenovao je Stjepana Tomina srpskim despotom, koji se kasnije oženio Lazarevom kceri Jelacom i tako raširio bosansko kraljevstvo sve do Smedereva i Morave.

U godinama turske najezde prema Hercegovini on je bio jaka utvrda (eccellentissimum castrum), kako ga je godine 1466. nazvao hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin.

Andrija II., Bela IV., Marija i Šišman u njoj su za svoga biega utješeni; Ljudevit I., Matija Korvin i ostali vladari s hrvatskimi četami ohrabljeni su u njoj s nova iza svojih ratova.

Kralj Matija Korvin je Romima dao status kraljevskih slugu zbog njihovih vještina u obradi metala i proizvodnji oružja, koje su bile vrlo važne u sprečavanju prodora Osmanlija.

Kralj Matija Korvin darovao mu je 1467. posjed Mačkovec, a potom i potvrdio sve ranije stečene posjede i prava.

O č estim promjenama vlasnika, me đ u kojima su bili Matija Korvin i Nikola Šubi ć Zrinski, malo se zna.

S druge strane, godinu dana kasnije na Hrvatsko ugarsko prijestolje je došao Matija Korvin (1458. 1490.) koji je pak Varaždin nazvao svojim gradom.

20. studeni 1473. kralj Matija Korvin prodao Međimurje budimskom veletrgovcu i bankaru Ivanu Ernuštu Hampu, jer je trebao novac za obranu zemlje od Turaka.

Turci počeli provaljivati i u Turopolje, dopustio je kralj Matija Korvin 1469. i biskupu da utvrdi Kaptol.

1458. - Petnaestogodišnji Matija Korvin izabran je za hrvatsko-ugarskog kralja koji će u Hrvatskoj dobiti i naslov dobri kralj Matijaš.

Tada je ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin bio sklon Frankopanima (Pokle dobri kralj Matijaš spi, nikakve pravice ni - zapisano je poslije njegove smrti), ali kasnije se razvila velika mržnja i neprijateljstvo.

Turci su prilikom osvajanja Bosne 1463. godine osvojili i Ramu, ali ju je mađarski kralj Matija Korvin darovao u prosincu 1463. godine Vladislavu, sinu hercega Stjepana, zajedno s gradom Prozorom i još nekim susjednim župama kao znak priznanja za njegovo sudjelovanje u borbi s Turcima oko Jajca.

Sa sjevera je vrebao kralj Matija Korvin, koji mu nije mogao zaboraviti, što je kao jednogodišnji despot već propale Srbije izgubio Smederevo; sa zapada hrvatski ban Pavao Sperančić, dok je s istoka sultan Mehmed II. čekao na zgodan čas, kad će i Bosnu pretvoriti u svoj pašaluk.

Kralj Matija Korvin darovao je Oršićima 1487. posjed Slavetić, sjeveroistočno od Jastrebarskoga.

Spominje ga i kralj Bela IV. u Zlatnoj buli i kralj Matija Korvin u kasnijim potvrdama.

U gradu su se razvijali obrti i trgovina. 1440. je u gradu rođen kasniji mađarski kralj Matija Korvin.

Pa ga je ponovo osvojio Ugarski kralj Matija Korvin i Ugarska je grad drzala do 1528 - me.