Izjavu koju će pročitati dr. Josip Wilfan, potpisalo je 13 zastupnika među kojima su bili Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić, Dinko Trinajstić i Ivan Zuccon.

Borba između talijanskih i hrvatskih predstavnika oko tog pitanja tek će se rasplamsati: - Predstavnici Mjesne općine Pazin 1873. godine traže od talijanskih predstavnika u Carevinskom vijeću da zahtijevaju pretvaranje njemačke gimnazije u gimnaziju s talijanskim nastavnim jezikom; - U Našoj slozi od 1. siječnja 1874. hrvatski sveučilištarci, među kojima su se nalazili i Matko Laginja, Andrija Štanger, Vjekoslav Spinčić, Eugen Kumičić, Ivan Rabar i dr. objavljuju proglas Hrvatskom narodu po Istri i otocih u kojem " kao buduća inteligencija naroda u Istri " protestiraju protiv svakog glasa koji bi se u Beču podigao za nehrvatsku gimnaziju u Pazinu; - Tršćanski list Il Coriere di Trieste na svojim stranicama otvorio je prostor za priloge o pazinskoj gimnaziji.

1852. godine rodio se hrvatski pravnik i političar Matko Laginja koji je poznat i kao " Otac Istre ".

Matko Laginja, (1852. Klana - 1930.) - prvak hrvatskoga nacionalnog pokreta u Istri i Hrv. primorju, povjerenik Narodnoga vijeća za Istru, ban Hrvatske i Slavonije.

Radi kao likovni pedagog u osnovnoj školi Matko Laginja u Zagrebu.

Osim toga, navodi predsjednik SRP-a, toj ekipi bi netko trebao objasniti da je 1893. godine u Puli osnovana Ćirilometodska družba, koja je imala zadatak prikupljat sredstva i inicirat podizanje hrvatskih škola u Istri, a koju su vodila imena poput Vjekoslava Spinčića, Dinka Vitezića, Viktora Cara Emina, Matko Laginja i drugih.

Matko Laginja ili otac Istre u pretvorbenom zaboravu

Zanimljiv je podatak da je Dr. Matko Laginja u« Istarskim pričicama »objavljenim u« Vjencu », Zagreb, 1879/80 god. spomenuo Frančiće.

Matko Laginja zastupnik Hrvatsko-slovenske narodne stranke u Istarskom saboru i u Carevinskom vijeću u Beču, potpredsjednik Jugoslavenskog kluba u Beču i predsjednik Starčevićeve Stranke prava (1917. - 1918.), imenovan je povjerenikom za Istru.

O knjizi su govorili akademik Stjepan Damjanović, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, profesor Ivo Pranjković te Željko Jurčić, profesor u zagrebačkoj Osnovnoj školi Matko Laginja i suautor Ante Bičanić.

Kako piše Matko Laginja, crkvica je obnovljena 1887 velikim zalaganjem i troškom Lihčana, dok je kameni zid oko nje sagrađen 1894. g.

U najtežim trenucima istarske novije povijesti, kada su deseci tisuća Istrana između dva svjetska rata morali emigrirati pod fašističkim terorom, a najviše ih je bilo u Zagrebu, iako već bolestan i ostario, Matko Laginja zdušno se zalagao za rješavanje gorućih problema i bijednog položaja većine svojih zavičajnih ljudi, emigranata.

Jozo Milošević, don Frane Bulić, dr. Matko Laginja, dr. Ante Dulibić, vlč.

Skup su svojim nastupom uveličali članovi MPLZ " Matko Laginja " bez kojih ne može proći niti jedna manifestacija u našem kraju, a među šezdesetak gostiju i uzvanika bili su i predstavnica Katedre čakavskog sabora iz Mošćeničke drage i Kostrene.

Uz sve navedeno Udruga je radila i na obnavljanju i nabavci novih materijalnih resursa od čega je najvažnije nabavka 13 novih dječjih narodnih nošnji, održavala web stranicu koja bilježi nekoliko tisuća posjeta iz desetaka zemalja svijeta (www.hkuu-sveti-martin.hr) te ugostila prijateljsko KUD-o Matko Laginja iz Poreča.

MPZ " Matko Laginja " Klana

Ne da se hvalin, ali kada me već pitate, onda moran reć da kantan va Pjevačkin zboru »Matko Laginja« va Klani, a va to san i njegov presednik od osnivanja.

Usuglašeno je zajedničko djelovanje na smjernicama koje su nam zadali Otac Istre Matko Laginja i ostali znameniti istarski pravaši koji su se u svoje vrijeme, kao i mi sada, borili protiv odnarođivanja istarskih Hrvata.

Prvi povjesni opis Zameta dao je Matko Laginja u knjizi " Kastav grad i općina ", godine 1889: " Zametska županija je na jugu Kastva, baš uz riječku među, zaprema 555 rali, ima 589 stanovnika i 116 kućanih brojeva.

U drugoj polovici euharistije članovi KUD-a " Matko Laginja " iz Raklja donijeli su darove: dokumente Drugog vatikanskog sabora, katekizam Katoličke crkve, molitvenik " Oče budi volja Tvoja ", čiju je prvu verziju sastavio sam Dobrila, te vino i vodu s kruhom, a biskup Kutleša upalio je uskrsnu svijeću uz koju su ovdašnji roditelji krstili generacije malih Porečana. (piše i snimila M.

U petak 13. travnja učenici osmih razreda OŠ Dr. Matko Laginja iz Zagreba u pratnji svojih učiteljica na svom su proputovanju prema Istri nakratko posjetili i našu školu.

Treći stupanj ili kružno valovlje u gradaciji (viribus unitis) jesu odgojeni izvršitelji vizije velikog Dobrile, a to su dr. Matko Laginja, svećenici Mandić i Spinčić, mješoviti narodnopolitički tim, kao izabrani vođe, političari i zastupnici hrvatskog naroda.

Subotnji program započeo je polaganjem vijenaca na spomenik Matku Laginji uz nastup Mještovitog pjevačkog zbora »Dr. Matko Laginja« Klana pod ravnanjem maestre Nedjeljke Srebovt, a u klanjskoj kino dvorani otvorena je izložba maketa naprava za šumske i poljoprivredne radove autora Antona Starčića-Šopećiga.

U sklopu projektnog dana »Matko Laginja naše gore list«, organiziranog s ciljem njegovanja zavičajnosti otvorena je i izložba fotografija i raznovrsnih učeničkih radova pa se tako u predvorju škole moglo razgledati isječke iz novina i dnevničke zapise Matka Laginje, lentu i plakate o njegovu životu, književnom i političkom radu i štošta drugo.

Učenici Osnovne škole »Klana« i njihovi mentori zaslužni su za izradu edukativnog višejezičnog letka o Matku Laginji u kojem, među ostalim, piše: Matko Laginja rođen je 10. kolovoza 1852. godine u Klani.

- Još jedan zanimljiv datum u povijesti je 6. veljače 1898. godine kada je u Rovinjskom Selu osnovana Hrvatska čitaonica, a na njenoj su osnivačkoj skupštini, pored Žiže, bili i poznati pravaši - Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić i Matko Mandić, koji su postali i počasni članovi Hrvatske čitaonice.

U znak poštovanja Seljeni su kasnije svom kulturnom domu nadjenuli ime " Stjepan Žiža " a društvenom domu Dom kulture " Dr. Matko Laginja ".

U ožujku 1897. godine u jednom takvom napadu na grupu seljaka iz Varvara teško je ranjen seljak Marko Pauletić, što je izazvalo bunu lokalnog stanovništva koju je jedva smirio Matko Laginja, kako bi spriječio još veće nasilje prema seljacima.

S njime se složio i vrsni poznavatelj klanjske povijesti Josip Gržinčić koji je, baš kao i čelni čovjek Mješovitog pjevačkog zbora »Matko Laginja« Anton Starčić te organizatorica kulturnih događanja i voditeljica kreativnih radionica Multimedijalnog centra »Klana« Ivana Marinčić bio među dobitnicima nagrade.

Osim njih svoj prinos su dali i članovi Pjevačkog društva " Matko Laginja " iz Klane.