Izgleda da je ove godine na natječaj kojemu je cilj poticati i promicati hrvatsko dramsko i kazališno stvaralaštvo prijavljeno dosta odličnih tekstova - drugu nagradu ravnopravno su podijelili Pavo Marinković za tekst Tri o maturi i Matko Sršen za rukopis Darsa, dok treću dijele čak trojica autora: Elvis Bošnjak za tekst Žice i žileti, Vladimir Stojsavljević za rukopis Nikola Sedmi i mlada autrica Lana Šarić za tekst Neboder.

Matko Sršen ne misli da on to jest, pa nam, nastojeći se što više približiti obožavanoj Cvijeti, na kazališnoj cedulji svoga novoga dramskoga djela, dramoleta Cvijeta Zuzorić quasi una fantasia ne bez diskretne samoironije nudi jednu od inačica i rekonstrukcija svoje, za vrijeme nedavne opsade Dubrovnika izgubljene drame o Cvijeti Zuzorić, renesansnoj pjesnikinji, koja je njemu kao i njegovu sugrađaninu Paljetku (koji joj je prije više desetljeća ispjevao pjesmu) cijeloga života opsesija.

Priredio ga je Matko Sršen s čijom knjigom Komedije na dubrovačku je jučer promovirano.

Za Komedije od Pometa i Dunda Maroja je sam Marin Držić napisao da su jedna komedija, a to danas zovemo komediografska duologija ", objasnio je Matko Sršen koji je na osnovu Dunda Maroja prvi rekonstruirao Komedije od Pometa.

Autor Matko Sršen književnički i znanstvenički poslužio se držićevskim pretpostavkama izgubljene komedije i ostvario je tekst koji, uz pomoć Dunda Maroja i ostalih uzdanica, detekcijski provjerava pragove nestaloga.

Nakon Tomislava Durbešića, od početka 200 - ih godina nastavu Kazališne režije vode Matko Sršen, Ozren Prohić i Branko Brezovac.

U prvom delu mišljenja su delili Daša Drndić, Robert Perišić, Matko Sršen i Marinko Koščec, a govorilo se o raznim temama, pa su se tako autori dotakli i Krleže i Marina Držića iako je akcenat stavljen na modernu književnost.

Sljedeći dan održat će se dvodijelna rasprava na temu Contemporary Croatian Literature: Inside and Out na kojoj će uz navedene sudjelovati Roman Simić-Bodrožić, Olja Savičević Ivančević, Robert Perišić i Matko Sršen.

Od tridesetak djela s ratnim temama, kojih popis s datumima premijere i objavljivanja nalazimo na početku knjige, u antologiju je uvršteno njih jedanaest: Dvije sestre (Nino Škrabe), Dobrodošli u rat (Davor Špišić), Farsa od gvere (Matko Sršen), Blueblanche, tango, rat (Katja Šimunić), Sveti Roko na brdu (Milan Grgić), Živim (Lada Martinac/Snježana Sinovčić), Doviđenja u Nuštru (Goran Tribuson), Tatarski biftek (Zvonimir Zoričić), Srijemski put (Miroslav Mađer), Smrtonosni povratak (Zvonimir Majdak), Deložacija (Miro Gavran).

Krajem 80 - ih za nastavnika na glumi dolaze Matko Sršen i Neva Rošić, a kao asistent Krešimir Dolenčić.

Na samome štandu će se uz to voditi rasprave i razgovori između pisaca, urednika i prevoditelja: Marinko Koščec i Robert Perišić će dobiti priliku da porazgovaraju s prevoditeljem svojih romana Naš čovjek na terenu i To malo pijeska na dlanu na engleski jezik Willom Firthom, Olja Savičević će najaviti skoru objavu svog romana Adio kauboju u razgovoru s Romanom Simićem Bodrožićem, Matko Sršen s prevoditeljicom Celijom Hawkesworth, Ivan Sršen će razgovarati s Borisom Gunjevićem o njegovoj knjizi Bog na mukama koju je napisao sa Slavojem Žižekom, a Josip Novakovich će raspravljati s Marinkom Koščecom o zajedničkoj temi kreativnom pisanju.

Poslednji razgovor na štandu tokom drugog dana vodili su reditelj i pisac Matko Sršen i prevodilac njegove knjige Odohohol i Lupe Mangupe Celia Hawkesworth.

Rekonstrukcija jedne od velikih praznina hrvatske dramske književnosti, pothvat kojeg se uhvatio Matko Sršen i koji je objavljen kao Pomet Marina Držića, doživjet će i inscenaciju, a gdje drugdje nego u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku.

U Londonu će hrvatsku književnu scenu predstavljati Roman Simić Bodrožić, Daša Drndić, Boris Gunjević, Olja Savičević Ivančević, Josip Novakovich, Robert Perišić, Matko Sršen i Ivan Sršen.

Nepostojanje ijednog teksta Cvijete Zuzorić paradoksalno je pogodovalo njezinoj književnoj slavi, omogućujući da se ona oblikuje kao u razlomljenom zrcalu, upisivanjem interpretacija koje su počele za njezina života, pa se, uz prekid, u hrvatskoj književnosti nastavile nizom pjesničkih, proznih i dramskih djela u kojima je Cvijeta katkada samo ime, katkada lirski poticaj, a katkada stožerni lik (Milan Šenoa, Tin Ujević, Zdenka Marković, Antun Šoljan, Slavica Stojan, Davor Mojaš, Matko Sršen), sve do njezina dnevnika iz pera Luka Paljetka, u kojem prepoznavanje autora u liku mjestimice rubi s identifikacijom, a mjestimice se pak odmiče u pozadinu ne bi li oslikalo fresku vremena, istkalo tapiseriju o prostoru.

Uz domaće autore koji će se predstaviti u programima " Suton uz knjigu " i " Razgovor iza zavjese ", najnovije će knjige predstaviti Slavenka Drakulić, Daša Drndić, Ivana Šojat-Kuči, Denis Derk, Drago Orlić, Jasen Boko, Matko Sršen i drugi.

MATKO SRŠEN, redatelj, dramski pisac i pjesnik, rođen je 1947 u Dubrovniku.

Jedan od prozvanih profesora, Matko Sršen, koji je ujedno i pročelnik odsjeka kazališne režije na ADU, sa studijskog boravka u Americi poslao je pismo dekanu gdje otkriva drugu stranu priče, i studente potpisnike prvog pisma, dakle Olivera Frljića, Sašu Božića i Mirana Kurspahića, optužuje za izostanke, nonšalantan odnos prema studiju i, folklorno rečeno, traženje kruha preko pogače.

Nastupilo je č ak č etrdeset i osam pjesnika, me đ u kojima i Božica Jeluši ć, Tomislav Marijan Bilosni ć, Božica Brkan, Pajo Kanižaj, Pero Mio č, Kemal Muji č i ć Artnam, Vlasta Vrande č i ć Lebari ć, Matko Sršen, Maja Tomas, Božica Pažur, Acija Alfirevi ć, Anela Bor č i ć, Tatjana Radovanovi ć, Robert Bacalja, Siniša Vukovi ć, Robert Roklicer i drugi pristigli odasvud pa i burno pozdravljeni lokalni pjesnici.

U sklopu festivala " Dobrodošla Hrvatska u Londonu će od 15. do 17. travnja, u nizu događanja predstaviti: Robert Perišić, Marinko Koščec, Matko Sršen, Josip Novaković, Daša Drndić, Roman Simić-Bodrožić, Ivan Sršen, Boris Gunjević i Olja Savičević Ivančević.

Sršen, Matko, 1947 - Odohohol i Lupe Mangupe: prvi lonac/Matko Sršen. - [ Zagreb? ]: Sandorf, 2009. - 165 str.; 24 cm Prema legendi svakih 500 do 1000 godina, zli ljudi nahvao, zarate se sa dobrim ljudima nazbilj i nazbilj uvijek pobijede.

Marin Držić: Komedije od Pometa, priredio Matko Sršen

Osim toga, na hrvatskom će štandu gostovati i teolog Boris Gunjević, zatim Olja Savičević te Matko Sršen i Ivan Sršen, kao i Slavoj Žižek, te prevodioci Will Firth i Celia Hawkesworth.

No tu su još jednako vrijedni isticanja Ivica Martinović, Patricija Veramenta-Paviša, Antun Ničetić, Nella Lonza, Matko Sršen, Ivo Babić, Antun Karaman, Vinicije Lupis, Vesna Miović, Nada Grujić, Vlaho Bogišić, Antun Maračić, Katija Bakija, a tu su i ugledna publicistička imena kao Luko Brailo, Vedran Benić, Olivija Gustin, Lidija Crnčević, Slobodan Nano Vlašić.

Matko Sršen (rođen 1947. u Dubrovniku) kazališni je redatelj i književnik.

Festivalu će prethoditi dodjela nagrada Ministarstva kulture " Marin Držić " za dramski tekst koje su ove godine osvojili Tomislav Zajec (prva nagrada), Pavo Marinković i Matko Sršen (druga nagrada) te Elvis Bošnjak, Vladimir Stojsavljević i Lana Šarić (tri ravnopravne treće nagrade).

Pisali su ih autori iz Slavonije (Osijek, Davor Špišić) i Dubrovnika (Matko Sršen) te autori iz Zagreba koji su pisali o Slavoniji, Zadru ili Zagrebu. (...)

Izboru drama tiskanih u novom dvobroju »Kazališta« (Biljana Srbljanović, Beogradska trilogija, Hristo Bojčev, Pukovnik Ptica, Matko Sršen, Farsa od gvere) prigovoriti se može tek izbor prve, jer bi recimo Porodične priče mnogo bolje predstavile autoricu.

Zahvaljujući tome što nam je veći dio Komedija od Pometa sačuvan, bilo je moguće nadopuniti izgubljeni završetak Dunda Maroja (Mihovil Kombol, 1955) i rekonstruirati prvi dio, izgubljenu komediju Pomet (Matko Sršen, 1999).

Riječ je o Grižuli koju je ovog proljeća na Indiana University of Pennsylvania postavio redatelj Matko Sršen, u sklopu suradnje tog američkog sveučilišta s Akademijom dramskih umjetnosti iz Zagreba.