Sveti Otac nije službeno priznao međugorska ukazanja, ali je u njih vjerovao i to je mnogima rekao.

Mir, mir, mir, mir, mir...... to je ono što ostaje u duši nakon posjeta Međugorju.... to je ono zbog čega je vrijedilo otići u Međugorje... to je ono zbog čega nisu u pravu oni koji osporavaju međugorska ukazanja.

Imamo podršku mjesnog biskupa, Mons. Leonarda, biskupa Namura, koji je vrlo jasno rekao:« Ako sam s vama, to ne znači da priznajem međugorska ukazanja jer to nije moja uloga, ali kad se vjernici moje biskupije okupljaju u takvom broju da bi se molili Mariji, ja želim biti nazočan. »Imamo i susrete u Temse, gdje se susreću uglavnom vjernici flamanskog jezika.

Više od 100 tisuća hodočasnika, misna slavlja na više od 20 svjetskih jezika, hodočasničke skupine iz više od 100 zemalja svijeta, dokaz su da, bez obzira na rezervirani stav službene Crkve, međugorska ukazanja privlači iz godine u godinu sve više vjernika.

On kaže:« To ne znači da priznajem međugorska ukazanja jer to nije moja uloga, ali kad se vjernici moje biskupije okupljaju u takvom broju da bi se molili Mariji, ja želim biti nazočan. »S njima je razgovarala Lidija Paris.

1 Međugorska ukazanja nikog ne obvezuju.

Na naše izravno pitanje vjeruje li da će Vatikan jednoga dana priznati međugorska ukazanja, Ivan Dragićević je izjavio: Kao prvo, ukazanja još traju.

Međugorska " ukazanja " ispitivana su na trima komisijama.

Četvrto, stoga kad su međugorski režiseri događaja i filtraši " poruka " uvidjeli da im takve besmislice neće proći, nego da će se na takav način međugorska " ukazanja " najlakše opovrgnuti, okrenuli su ploču i prestali pripisivati vlastitoj utvarbi takve protucrkvene " poruke " i propuštati ih u narod do dana današnjega

To je kontekst vremena u kojemu se odvijaju međugorska ukazanja, to su znakovi koji opominju.

Međugorska ukazanja, ukoliko ih je bilo, nisu donijela mir u Crkvu nego su produbila raskol o kojemu smo govorili prije.

Dva predavanja dotaknula su se međugorskih tema: Međugorska ukazanja i svjetska crkvena javnost, stav crkvenih dostojanstvenika (Edo Peričić), te Ukazanja u Međugorju i teologija (Adalbert Rebić).

2006.17. travnja Papa Benedikt XVI. ne priznaje međugorska ukazanja i ne namjerava priznati Međugorje kao međunarodno svetište prenio je Jutarnji list iz intervjua mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića Crkvi na kamenu.

Fra Tomislav Vlašić naprotiv izjavljuje da se uvijek trudio neopterećivati međugorska ukazanja " hercegovačkim slučajem ".

Kozina prizna da je " Ogledalo Pravde ", knjiga, koju je 2001. objavio ovaj Biskupski ordinarijat o navodnim međugorskim " ukazanjima " i " porukama ", skupila " sve sitne pogreške, propuste, slabosti, nedosljednosti, nesmotrenosti, neozbiljnosti vezane uz međugorska ukazanja ".

Biskup dr. Ratko Perić je ovoga puta bio mnogo suzdržaniji, za razliku od proteklih godina, u izjavama vezanim za međugorska ukazanja.

Kadgod je Crkva malaksala ili se našla suočena s teško rješivim problemima, Bog je slao posebne ljude ili se služio neobičnim zahvatima, i najčešće prekoGospinih ukazanja, u koje treba ubrojiti i međugorska ukazanja.

Ja osobno, i to kao mjesni biskup, od početka svoje odgovorne biskupske službe, nakon čitanja tolikih pisama samih vidjelaca biskupu Žaniću, nakon osobne prouke, i zaključaka kanonskih komisija cijeloga slučaja, nakon izjave Biskupske konferencije, gledajući sve što se događa u vezi s Međugorjem, stalno sam smatrao da dosadašnja međugorska ukazanja i međugorske poruke nemaju nadnaravnog karaktera.

- Fra Slavko, situacija će se " kod nas promijeniti ": kad Vi budete franjevac u duhu sv. Franje, a ne franjevac od svađe, prepirke, kao što ste do sada u svoja oba pisma jasno pokazali " kakvim duhom dišete "; kad Vi i takvi kao Vi prestanete propagandistički širiti iz Međugorja po svijetu navodna međugorska " ukazanja " i " poruke " kao autentične, poštujući što je Crkva do sada rekla; a do sada ih službena Crkva nikada nije autentičnima priznala, nego ih uporno smatra " takozvanima " i " navodnima "; kad Vi i takvi kao Vi prestanete braniti nezakonita crkvena zdanja po Međugorju; kad Vi i takvi kao Vi prestanete štititi svoju neposlušnu braću koja nemaju kanonske misije (ima ih i u Međugorju) i ispovjedne jurisdikcije prema odluci mjesnoga biskupa i potvrdi Svete Stolice; kad Vi i Vaša subraća poslušate svoga Generala, svoj Generalni definitorij kao redovitu provincijalnu upravu, koja je " ad instar ", odnosno " vršiteljica dužnosti ", i svoj Generalni kapitul, te canonice et pacifice predate sve župe i druge dvije osnujemo od župe Humac; kad međugorski fra Barbarić i takvi kao Vi prestanete se miješati u " čapljinski slučaj " koji podržava čapljinski fra Barbarić, te uredno predate župu s " kućom ", jedan kroz jedan, prema Papinoj odluci.

Na službenoj razini, Crkva se prema Međugorju i dalje drži Zadarske izjave hrvatskih biskupa iz 1991.: niti je odbacila, niti prihvatila međugorska ukazanja, nego ih i dalje promatra, te dopušta vjernička okupljanja.

Kao što je bez puno okolišanja izjavila vidjelica Mirjana:« Rekla sam vam sve ono što Bog preko Gospe želi od nas, i na međugorska ukazanja možete reći ja vjerujem ili ne vjerujem.

To nas duboko uvjerava da su međugorska " ukazanja " i njihove " poruke " od početka puke neistine, izmišljotine i maštovitosti.

Ratzinger ga je pitao: Traju li još uvijek svakoga dana? Perić mu je odgovorio da navodna ukazanja i dalje traju, i to različitim vidiocima jednom u Bostonu, jednoj pokraj Milana, a jednoj u Krehinu Gracu te da se sve vodi pod protokolom međugorska ukazanja i da je dosad bilo oko 35.000 ukazanja.

»Vidimo da ljudi u Međugorju primaju razne milosti i zato sve što se ondje vjernicima pruža treba biti po katoličkom nauku«, naglasio je kardinal te dodao kako zasada nitko nije dužan vjerovati u međugorska ukazanja.

U vatikanu se uskoro osniva komisijakoja će istražiti međugorska ukazanja., pa se sumnja da je fra Zovko pizmeđu ostalog, preseljen i zbog toga

Na čelu hrvatske jezične sekcije je predsjednik HMI zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, a na programu su predavanja o temama: Teološko značenje marijanskih ukazanja (Ivan Dugandžić), Ukazanja u životu sv. Franje Asiškoga i nekih franjevačkih svetaca (Gabrijel Jurišić), Ilača kao marijansko svetište (Ivan Karlić), Popijevke bl. Djevici Mariji Lurdskoj, Fatimskoj i Međugorskoj u hrvatskim molitvenicima i pjesmaricama 19. i 20. stoljeća (Katarina Koprek), Privatna objava u teologiji kršćanskog Istoka i Zapada (Vlado Košić), Izvorna marijanska svetišta u Hrvata vezana uz ukazanja (Petar Lubina), Ikonografski prikazi Gospe Lurdske (Vinicije Lupis), Prikaz kulta Gospe Lurdske u hrvatskoj duhovnoj književnosti (Hrvojka Mihanović Salopek), Međugorska ukazanja i svjetska crkvena javnost, stav crkvenih dostojanstvenika (Edo Peričić), Pastoralno značenje ukazanja: jačanje i aktualiziranje vjere, hodočasnici i njihova pastoralna skrb (Bruno Pezo), Ukazanja u Međugorju i teologija (Adalbert Rebić) i Štovanje Gospe Lurdske u Hrvatskoj krajem 19. i početkom 20. st. (Manda Svirac).

Ja vjerujem u međugorska ukazanja, u Međugorju sam osjetio nešto posebno, a što se tiče poruka - one su veoma važne.

Ispočetka su međugorska ukazanja bila popraćena mnogim čudnim fenomenima i na nebu i na zemlji, posebno čudesnim ozdravljenjima.

Ako vjeruješ u međugorska ukazanja, da li si Ju poslušala ili koga radije čitaš i citiraš?

I unatoč ovomu mnogi i danas sotoniziraju one koji ne vjeruju u međugorska ukazanja... dakle - svi oni koji ovako razmišljaju o nama koji ne vjerujemo da se Gospa ukazala i poduprla hercegovački nered koji traje već godinama, neka se dobro zapitaju kojoj Crkvi pripadaju i kojem se Bogu mole.