Ako krepaju te drzave, platiti ce se iz tzv. euro.obveznica, a to znaci da nijemci moraju radi tih leprsavih mediteranaca ojkaca i toreadora, slijedecih 30 godina jesti kupus i krompir, a nedjeljom i po 1 kobasu.
Ako krepaju te drzave, platiti ce se iz tzv. euro.obveznica, a to znaci da nijemci moraju radi tih leprsavih mediteranaca ojkaca i toreadora, slijedecih 30 godina jesti kupus i krompir, a nedjeljom i po 1 kobasu.
U Europi je njihovo ponasanje zabiljezeno negativno Nazalost, Dalmacija vise nije zemlja veselih Mediteranaca pretvorila se je u fasistoidnu balkansku provinciju turisti sim ili tam
Posebice su uslužni oni koji rade u turizmu budući da za njih ne vrijedi običaji mediteranaca.
Meni ima logike; nije li potvrda i temperament mediteranaca?
Moraliziranje svisoka o lijenosti mediteranaca odlično dođe kako bi se zataškala sustavna, duboka i opća kriza euro-financija čiji su izvori kod kuće, a ne na jugu, te se pritom voli preskočiti činjenica kako je cijela grčka ekonomija velika kao pola Londona.
Otkud onda tako veliki broj pretilih Mediteranaca u 21. stoljeću?
zašto minus za sprdanje na račun moga geografskog porijekla. ako se mogu drugi spradati ili čak i ozbiljno govoriti o " defektu " mediteranaca zašto ja kao jedan takav ne bi mogao učestvovati u tim pričama.
Ishrana Mediteranaca danas u odnosu na prije 30 godina je uvelike promijenjena ", kazao je Vardas kojemu se sviđaju ovakove vrste skupova.
ok ovako. prije nekog vremena sam tu na pollitici nešto raspravljao o lijenosti mediteranaca i lik s kojim sam to raspravljao je to držao kao nešto stvarno, kako stvarnu osobinu, defekt ljudi s juga. da smo lijeni i samo želimo brzu zaradu. ja sam isto dao primjer mocira, ali i maslina i loze koje se treba godinama čekati da daju plod, toliko o brzom okretanju para. ali pošto nisam mogao uvjeriti i pošto to o lijenosti postaje predrasuda na temelju koje se procjenjuju ljudi i stanje u pojedinim društvima tada mislim da je bolje da se sprdam s time. a i moje spominjanje lijenosti dalmatinaca u tekstu je bilo sprdanje sa samim sobom.
Kod nas Mediteranaca je uvik ona lakocemo ili nema problema.
Radi li se o nekom podžanru, ili specifičnom smislu Mediteranaca za humor?
- Mislim da je glavna značajka Mediteranaca otvorenost i naglašena emotivnost.
stvar je dakle prvo u organizaciji, ili u preizraženom talentu za neorganiziranost i mentaliteta - lako ćemo... kod Mediteranaca, a tek onda satnice.
Naši pjenušci su po guštu Mediteranaca, a ovakva nagrada potvrđuje da smo taj štih koji smo htjeli pogodili.
Prvi, da potvrdi mitove o dobrom tjelesnom zdravlju Mediteranaca, uvjetovanom zdravim okolišom i dokazano zdravim načinom prehrane, o dobrom duševnom zdravlju, uvjetovanom dobrim funkcioniranjem zajednice i načinom života koji je manje stresan od tipično urbanog, kao i onog o zdravoj, kvalitetenoj i ispunjenoj emocionalnoj dimeniziji zdravlja uvjetovanoj načinom života i rada te povezanošću rođaka, kumova, susjeda, prijatelja i poznanika.
Komentirajući tekstove drugih Mediteranaca, Radica je svojim djelom razotkrivao i argumentirao (prije trideset godina) one probleme što ih danas razmatraju globalisti na jednoj, nacionalno orijentirani zoon-politikoni na drugoj, a pomiritelji globalnog i lokalnog na trećoj strani probleme regionalizma, državotvorstva i nadnacionalizma: Provansa ili o regionalizmu u kojoj, jednako kao i u Splitu, dakle i u Dalmaciji, ali i na Krfu, kao i u Bologni traktati o čitadinstvu i o superiornosti Mediterana, ulicama ovih gradića noću odzvanjaju anakronizmom (Provansa je danas uglavnom mrtva i napuštena kaže Radica ali je očigledno da su ovuda prolazile civilizacije grčko latinske i kršćanske; a samo igre radi pokušajmo Provansu zamijeniti imenom Dalmacije); probleme imperijalizma i mediteranskog univerzalizma: esej Vječna dilema: Kartaga i Rim u kojem se drevni Rim prepoznaje kao rušitelj individualnih duhovnih uzleta i postignuća (Kartaga, taj simbol demokracije i vječnosti slobodarstva to su danas posvuda vidljivi tragovi skršenih i slomljenih individualnih sloboda); probleme čovjeka s mora (individualizam, čitadinstvo, mediteranski regionalizam) i čovjeka iz zaleđa (državotvorni objedinitelji teritorija i nacija)...
Starije generacije Mediteranaca bile su fizički aktivnije, više su se bavili poljoprivredom i drugim fizičkim poslovima, više su plesali, bavili se sportom i obavljali kućanske poslove.
Nažalost velik broj Mediteranaca, i po sastavu obroka, i po stilu konzumacije, sve više oponaša Amerikance.
Osim na čestim vlastitim promišljanjima uvijek radoznala uma i na konkretnim putovanjima duž i poprijeko eliptičnoga Sredozemlja, struktura je teksta (i u Sredozemnom povratku kao i u Vječnom Splitu) zasnovana i na mediteransko-sredozemnim literarno-esejističkim razmišljanjima drugih više ili manje slavnih Mediteranaca: Gabriela Audisija, Paula Valeryja, grofa Keyserlinga, Nicole Tommasea, Alberta Thibaudeta i mnogih drugih.
U tim esejima, dakako, unatoč priznanju autora da je nekoliko Mediteranaca Nehrvata poricalo ili nije ni bilo upućeno u sugraditeljski duh slavenstva, odnosno hrvatstva, utkana u najdublje temelje mediteranizma, svoje mjesto iskrena poštovanja i zanosa pronalaze Radičina Dalmacija, slavni Dubrovnik i rodni Split.
Od tad pa do danas na ovom našem zadarskom području traje sukob stočara i recimo autohtonih Mediteranaca. (73)
Sve je manje takvih, enciklopedijski obrazovanih ljudi, tipičnih Mediteranaca s kojima se uvijek moglo razgovarati o svemu i svačemu, a posebno o gradogradnji.
Od vremena ranih Mediteranaca, potom, silnog Dionizija Sirakuškog, koji je s Visa, svoje Isse, vladao Jadranom, do napuljskih kraljeva koji su kroz cijeli srednji vijek, ponekad i kroz renesansu, izdavali posebne povlastice brodovlju dalmatinskih komuna za trgovinu životnim namirnicama.
Tako naslovljena knjiga Bogdana Radice, jednog od naših najvećih književnih Mediteranaca, otpočela je niz, do sada čak 17 knjiga, okupljenih pod tzv. obljetničkim i slavljeničkim motom Split 1700. Dakle, nakladnik je zagrebačko-splitski, a središte i pokretački zamašnjak cijele Ex librisove biblioteke Split 1700 - urednica Jelena Hekman, Splićanka u Zagrebu, koja hrvatsku kulturnu javnost već poslovnično obdaruje vrijednim knjigama, i njena kći Ivana Mandić Hekman, Zagrepčanka, profesorica književnosti, na poslijediplomskom studiju, koja se prije nekoliko godina, privučena genima i splitskim kolurima, nastanila u Splitu.
Možemo zaključiti kako su Delmati većinom dinarski I1b starosjeditelji uz manji udio E3b1-allfa mediteranaca te nekolicinom pripadnika nove R1a stepske elite.
Povremene suše, pa potom kronične suše mogle bi biti tek početak kazne za bahatost i neodgovornost Mediteranaca s početka drugog milenija.
Jer, Split odavno nije a bogme, za reći pravo, nije nikada ni bio idilično stanište romantičnih domorodaca u mornarskim majicama, razbarušenih Mediteranaca iz Tijardovićevih opereta, velovaroških šereta te dobroćudnih redikula i osobenjaka kojima su spomenik dizali i Uvodić i Smoje.
Zašto bi vrijedni i racionalni Finci, pitaju se, plaćali dugove nekih osunčanih Mediteranaca i opijenih Iraca.
U njoj je poput nekog davno izumrlog, nesvakidašnjeg insekta u sjajnom kristalu jantara ostao sačuvan duh i« zaleđena »ljepota davno prohujalih vremena: odraz pjevanja grubih gorštaka, sentimentalni harmonični a cappella pjev mediteranaca, melankolija melodija ali i uskovitlani, vedri i prštavi plesni ritmovi beskrajnih ravnica - a sve to kasnije pretopljeno u kompleksne zvukovne strukture (partitura) kultiviranih profesionalnih glazbenika obrazovnih na nekim od najvećih svjetskih glazbenih učilišta.
No ono što ti smatraš mahanjem šakom, zapravo je pokret rukom mediteranaca kad nešto žustro govore a ne prijetnja tučnjavom
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com