Križevi megalitskih razmjera povezuju raspršena mjesta stradanja u koherentni memorijalni prostor - kornatsku nekropolu, a svojom impozantnom veličinom, ukazuje Bašić, komuniciraju u širokim panoramama arhipelaškoga kopna i akvatorija.

Sljedeću fazu ispitivanja očekujem u travnju 2006. Pristupit će se čišćenju terena od grmlja i drugog raslinja te pažljivo otvoriti 6 širokih odjeljaka sa svih strana kako bi piramidalno obilježje megalitskih blokova bilo vidljivo i svakom laiku.

2. Fenomen megalitskih kamenih kugli u Kostariki i Bosni (na deset lokacija) upućuje na postojanje pretpovijesne svjetske energetske mreže.

Pristupice se kompletnom čišćenju terena od grmova i drugog rastinja te pažljivo otvaranje šest širokih sekcija sa svih strana kako bi piramidalni karakter megalitskih blokova bio vidljiv i svakom laiku.

Ipak, tragovi megalitskih struktura koje se nalaze južno od Starog grada daju naslutiti da je na mjestu na kojem je u 10. stoljeću nastao Pag postojalo znatno starije naselje od kojeg je Pag naslijedio ne samo temelje već i naziv.

Upravo u to vrijeme započinje gradnja megalitskih spomenika u Aziji koji se javljaju nevezano za europske spomenike.

Najstariji pronađeni primjeri megalitskih spomenika su veliki ceremonijalni kompleksi iz 9. tisućljeća pr.

Mulaomerovića spomenute špiljske lokalitete i usporediti ih s onima na kojima se nalaze kamene kugle, te s lokacijama piramidalnih građevina i hramova u Visočkoj dolini i bližoj okolici, kao i ostalih vjerojatnih predilirskih (megalitskih) građevina, kao što je grad Daorson u Hercegovini.

U " starom svijetu " postoje četiri temeljne vrste megalitskih građevina: menhiri, dolmeni, kromleci i " allees couvertes ".

U Starom gradu otkriveni su ostaci antičkih spomenika, kao i dijelovi megalitskih temelja, koji ukazuje na mogućnost da se grad ondje nalazio još u helensko doba.

Stećci po svojoj veličini spadaju u red megalitskih kamenih blokova.

Na otoku Veliki Zajacki nalazi se 18 megalitskih spomenika u obliku kamenih labirinta koji su tipični za sjevernu Europu, a ovdje su ponajbolje sačuvani; te više od 600 grobnih gromila i nekoliko megalitskih krugova i poravnjanja.

Međutim, tamo je mnogo megalitskih spirala i kamenih oblika koji su intezivno utiskivali u stanovništvo intuitivne sposobnosti.

Primjeri megalita i megalitskih građevina u zemljama u okruženju Hrvatske potvrđuju već naznačenu činjenicu da se u bliskoj budućnosti mogu očekivati značajnija otkrića i istraživanja ostavština megalitske kulture (a) na tim prostorima.

Sličnih ostataka megalitskih zidina, građenih kao suhozidi bez veziva, ima i Bosni Hercegovini (Ošanići - Daorson) i Crnoj Gori (Medun - Meteon).

Doba gradnje megalitskih građevina naziva se megalitska civilizacija i uglavnom se za područje Europe uzima da je trajala od 4000. do 1000. godine prije nove ere.

Iskrenost i entuzijazam kojim su snimili ovaj film vođen je tvrdnjom Marka Pogačnika da se na tim mjestima događaju intuitivni procesi, kreativnost, spontanost i humor, što autori i dokazuju, a naslanjaju se na ideju drevnih bezimenih civilizacija koji su postavljanjem megalitskih građevina pojačavali zračenje tih točaka svojoom namjerom.

Na to ukazuje i dr. Semir Osmanagić, istraživač pretpovijesnih megalitskih građevina u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori u članku " Varvaria " objavljenom u knjizi " Bosanska piramida Sunca - Otkriće prve evropske piramide " u okviru poglavlja " Jadranski bazen - svjetski arheološki dragulj ".

Vrijeme gradnje megalitskih zidina smješta u posljednje ledeno doba i netom nakon njega, dakle pred oko 12 - 10 tisuća godina.

Pred četiri godine nakratko je odjeknulo otkriće megalitskih zidina na otočiću Sveta Marija na velikom mljetkom jezeru.

Zanimljiva je izjava Željka Perkovića iz poduzeća Omega engineering, koje je Zaklada Sveta Marija ovlastila za arheološke radove na obnovi crkve i samostana, za " Večernji list " od 31. svibnja 2006.: " Na samom otoku nađena je prapovijesna gradina s bedemima koji su građeni od megalitskih blokova u suhozidnoj tehnici.

Prva je istraživanja tajanstvenih megalitskih grobnica u Istri proveo poznati austrijski arheolog Antun Gnirs prije 100 godina, kad je na pulskoj periferiji otkrio tumuluse golemog promjera, s neobičnim grobnim nalazima.

Pod megalitima većina znanstvenika podrazumijeva menhire, dolmene, kromleke i " natkrivene ulice ", no i dio utvrda građen je od tzv. megalitskih zidina, odnosno opasane su bedemima i kulama sagrađenim barem dijelom od kamenih blokova koji dimenzijama spadaju u megalite.

Križevi megalitskih dimenzija povezuju sva raspršena mjesta stradavanja u memorijalni prostor, svojevrsnu kornatsku nekropolu.

Utvrde ili gradine (gradci) i kamene gomile (tumuli) s više ili manje megalitskih blokova, naročito u temeljima zidina i unutar gomila mogu se naći i na drugim otocima hrvatskog dijela Jadranskog mora.

Prva je istraživanja tajanstvenih megalitskih grobnica u Istri proveo austrijski arheolog Antun Gnirs potkraj 19. stoljeća.

U Hrvatskoj se još nije našao Semir Osmanagić koji bi objedinio znanja i poduzetnički duh dostatne za pokretanje sveobuhvatnih istraživanja koja bi pridonijela razotkrivanju tajni istarskih megalitskih građevina.

U Hrvatskoj i u unutrašnjosti ima na nekolicini mjesta kamenja za koje se pretpostavlja da potječe od megalitskih graditelja.

Spoznaje o prisustvu malobrojnih megalitskih građevina većinom šire pojedinci okrenuti duhovnoj znanosti.

19.07.2010. Istražili smo postojanje megalitskih spomenika u Istri, iz perioda brončanog doba (1300. - 2000. bc), na potezu tzv. " Zmajevih linija ".