Skupina koja ima drugu najmanju razinu rizika od metaboličkog sindroma sastoji se od ljudi koji se hrane uravnoteženom ishranom, ali uz to piju gazirana pića.

Rezultati studije su pokazali kako djeca s najširim opsegom struka (u vrhu 25 posto širine struka za svoju dob i spol) imaju 5 do 6 puta veću vjerojatnost da će oboliti od metaboličkog sindroma u usporedbi s djecom s najužim strukom.

Upravo je mjerenje opsega struka kod djece prihvatljivija metoda jer učinkovito procjenjuje rizik od razvoja metaboličkog sindroma stanja koji predstavlja spoj čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i dijabetesa.

Otkriveno je sljedeće: Smanjenje potrošnje energije u mirovanju u odnosu na vrijednosti prije mršavljenja, bilo je najveće kod dijete s niskim udjelom masti. Najmanje smanjenje zabilježeno je kod dijete s vrlo niskim udjelom ugljikohidrata. Kod svake dijete zabilježeno je značajno smanjenje ukupne potrošnje energije. Varirale su i razine hormona, kao i komponente metaboličkog sindroma, no nije utvrđen neki specifični predložak tih promjena vezano za pojedinu dijetu.

" Prekomjerna težina i debljina uzročnici su ozbiljnih zdravstvenih problema: bolesti srca i krvožilnog sustava, bolesti jetre, metaboličkog sindroma, šećerne bolesti, prestanaka disanja u spavanju, osteoartritisa, zloćudnih tumora itd.

Kopajući dublje u problematiku, istraživači su utvrdili da je mikrobiološka flora tih miševa izmjenjena u odnosu na divlji tip miševa (inače, bakterijska flora pretilih ljudi je drugačija od flore zdravih) te da eradikacija iste rezultira u poboljšanju metaboličkog sindroma.

Novo istraživanje pokazalo je da konzumiranjem grožđa možemo smanjiti krvni tlak, poboljšati rad srca i smanjiti rizik od srčanih bolesti i metaboličkog sindroma, koji često dovodi do dijabetesa tipa 2.

Prema podacima Američke udruge za srce, antioksidansi soka od jabuke pomažu spriječiti arterosklerozu, koja može dovesti do srčanog ili moždanog udara.Redovitom konzumacijom jabuka smanjujete rizik razvijanja metaboličkog sindroma koji vodi šećernoj bolesti i srčanim oboljenjima.

Promatrana i prikazana povezanost između unosa soli i sastavnica metaboličkog sindroma govori u prilog kako su očito metabolički sindrom i povišen unos soli usko povezani.

No isto tako prati se gotovo dva puta viši unos soli (oko12g/dan) od preporučenog u ispitanika koji ne spadaju u skupinu metaboličkog sindroma.

Iako se za sada još ne uklapaju u klaster metaboličkog sindroma oni su također pod povišenim rizikom, jer je poznato kako je unos soli per se faktor rizika u pobolu od kardiovaskularnih bolesti.

Mnogobrojne su studije pružile direktne i indirektne dokaze o blagodatima ovog povrća i to u zaštiti od bolesti poput astme, Alzheimerove bolesti i metaboličkog sindroma te bi se ovo povrće svakodnevno trebalo naći na jelovniku.

Liječenje metaboličkog sindroma kompleksno jer treba uzeti u obzir sve komponente.

Imaju iznimno povoljan učinak na kardiovaskularni sustav smanjujući razinu kolesterola u krvi te smanjujući rizik od pojave ateroskleroze i metaboličkog sindroma.

Debljina ima centralnu ulogu u nastanku metaboličkog sindroma koji uključuje pierinzulinemiju, hipertenziju, dislipidemiju te dijabetes tipa 2 u djece i adolescenata.

Jedan od prvih znakova metaboličkog sindroma je debljina centralnog (visceralnog) tipa gdje se masno tkivo nakuplja uglavnom oko struka.

Istraživači su analizirali podatke od 6.549 osoba, prosječne dobi od 39. godina te ustanovili kako 40 posto ljudi koji boluju od psorijaze imaju obilježja metaboličkog sindroma, u usporedbi s 23 posto ljudi koji ne boluju od psorijaze.

Slično tome, muškarci i žene koji su rekli da ne jedu redovito hranu bogatu kalcijem su imali 61 % viši rizik od pojave metaboličkog sindroma nego oni koji su često jeli hranu bogatu kalacijem.« Kao i sa mnogim zdravstvenim stanjima, kada su dobre navike odsutne, stanje je učestalije, »izjavio je u pisanoj izjavi vodeći autor studije Adam Reppert, dijetetičar na Swedish Covenant Hospital, Chicago.

Znanstvenici, čije je istraživanje objavljeno u časopisu BMJ Open, ističu kako tjelovježba jačeg intenziteta štiti od metaboličkog sindroma.

Kada je njezina razina u krvi niska (primjerice, kada preskočimo doručak) ili kad je oslabljeno njezino iskorištavanje u tijelu (kao što je slučaj kod dijabetesa, smanjene tolerancije na glukozu te metaboličkog sindroma), snaga volje također je na niskoj razini pa slabije kontroliramo pozornost, osjećaje i ponašanje.

Točna etiologija nastanka metaboličkog sindroma još uvijek je nejasna, no poznato je da uključuje kompleksnu interakciju genetičkih, metaboličkih te čimbenika iz okoliša.

Terapija metaboličkog sindroma ciljano je usmjerena ka poboljšanju osjetljivosti na inzulin te prevenciji i popravljanju pridruženih metaboličkih i kardiovaskularnih nepravilnosti.

Dijagnoza metaboličkog sindroma je jednostavna: treba izmjeriti krvni tlak, tjelesnu težinu i visinu te iz toga izračunati indeks tjelesne mase (visina kroz kvadratni metar težine), izmjeriti opseg struka i bokova te učiniti osnovne laboratorijske pretrage (masnoće i glukozu u krvi natašte).

Velika studija u USA na populaciji od 18 do 30 godina trajala je 10 godina i pokazala je jednu zanimljvost: konzumacija mliječnih obroka obrnuto je proporcionalna pojavnosti metaboličkog sindroma kod pretilih osoba, čime se i rizik od dijabetesa tipa 2 i bolesti srca i krvožilnog sustava smanjuje.

Skupina koja je imala unos mliječnih proizvoda veći od 35 jedinica serviranja tjedno imala je za 72 % manji rizik od razvoja metaboličkog sindroma od skupine koja je unosila manje od 10 jedinica serviranja mliječnih proizvoda tjedno.

Ako i dođe do debljanja, opasnost je - ne estetski problem, već rizik od pojave tzv. metaboličkog sindroma.

Potomci dijabetičnih majki imaju povećan rizik od gojaznosti, dijabetesa tipa 2, hipertenzije i metaboličkog sindroma, stanja koja su združena s povećanom količinom fetalnog masnog tkiva u tim trudnoćama.

Prof. Loprinzi je dodao kako " oni koji vježbaju najmanje 30 minuta dnevno imaju manji rizik od nastanka depresije i metaboličkog sindroma. "

Tjelovježba je učinkovita kod metaboličkog sindroma koji predstavlja skupinu metaboličkih poremećaja.

Među glavne uzroke debljine i metaboličkog sindroma, uz nasljedne, genetske čimbenike, navode se prekomjeran kalorijski unos uz visok udio ugljikohidrata u prehrani (vise od 60 %) i tjelesna neaktivnost.