Autoritet na području stečajnog prava profesor Mihajlo Dika upozorava da je prebacivanje nadležnosti na upravna tijela vrlo riskantno te da je riječ o " eksproprijaciji vjerovnika radi saniranja dužnika, što je suprotno logici stečajnog postupka u kojem je vjerovnik gospodar ".

O istraživanjima o radu, djelovanju i zakladnom pravu govorili su prof. dr. sc. Gojko Bežovan, Slobodan Ljubišić iz Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i prof. dr. sc. Mihajlo Dika.

Imali smo i niz vanjskih suradnika koji su nam pomogli prilikom izrade ovog zakona, među kojima su: prof. dr. sc. Mihajlo Dika, prof. dr. sc. Branko Smerdel, prof. dr. sc. Miroslav Goreta, prof. dr. sc. Dušan Zečević, prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Zoran Parać, prof. dr. sc Zlata Đurđević, prof. dr. sc. Igor Gliha, prof. dr. sc. Dražen Dragičević, prof. dr. sc. Siniša Petrović, prof. dr. sc. Eduard Kunštek, doc. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, doc. dr. sc. Viktor Gotovac, mr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička, Marta Dragičević Prtenjača, Zdenka Kokić Puce i mnogi drugi.

Profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta Mihajlo Dika, tvorac Ovršnog zakona iz 1996., uvjeren je da treba dati šansu novom konceptu prisilne naplate dugova putem javnih ovršitelja, koji je stavljen na čekanje do polovice ove godine, ali u sklopu sveobuhvatnih izmjena novoga Ovršnog zakona.Brojne su kritike na račun tog zakona, a pitanje je i hoće li Vlada ukinuti javnoovršiteljsku službu.

Potreban broj glasova nisu dobili kandidati za redovite članove u Razredu za društvene znanosti Ivo Goldstein, koji je dobio 34 glasa i Mihajlo Dika, koji je dobio 46 glasova.

Nacional ima obračun iz kojeg se vidi da je Zubak kao polog uoči arbitraže uplatio 1.122.628 kuna te da su si arbitražni suci Zoran Parać, Mihajlo Dika i Miljenko Giunio, profesori na Pravnom fakultetu i sudac Županijskog suda u Zagrebu, sami odredili da im honorar za pet ročišta u bruto iznosu bude 256.319, 40 kuna, što ukupno iznosi 768.958,20 kuna. Obračun troškova koji se odnosi na nagradu za rad arbitrima smatramo apsolutno neprimjerenim, ničim obrazloženim i suprotnim smislu i sadržaju čl. 35. Zakona o arbitraži.

Zamisao o utemeljenju posebne zaklade pretočena je u nacrt odluke prema predlošku koji je izradio prof. dr. sc. Mihajlo Dika.

No, nekih pomaka ipak ima, pogotovo kada je riječ o značajnijim sporovima, kazao je prof. dr. sc. Mihajlo Dika, predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK-u i redoviti profesor građanskog i procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Trend koji je na snazi u EU, a spominje ga i profesor Mihajlo Dika, tiče se otvaranja tamošnjih komora prema primanju in-house pravnika u odvjetničke redove čime se omogućuju tako registriranim odvjetnicima u stalnom radnom odnosu zastupnja pred sudovima.

Iz pravničkih krugova bliskih arbitražnoj komisiji doznali smo da se Petrović nije složio s kolegama arbitrima zbog dva ključna razloga, na koje su se pozivali i arbitri koji su godinu dana prije presudili u korist države, a među kojima su bili Jakša Barbić, Mihajlo Dika, sadašnji predsjednik Stalnog izabranog sudišta pri HGK, Zoran Parać i Jadranko Crnić.

Pokretači otvorenog pisma, profesori Mihajlo Dika, Zoran Parać, Dalibor Čepulo, Slaven Ravlić i Ivan Rimac optužili su Ministarstvo znanosti da su nakon objave pisma počeli iznositi neistine o zakonskim nacrtima.

Prof. dr. sc. Mihajlo Dika vodio je program savjetovanja, na kojemu su predavali prof. dr. sc. Marko Baretić, dr. sc. Emilia Čikara, mr. sc. Jadranko Jug, sudac Vrhovnog suda RH i prof. dr. sc. Tatjana Josipović.

U njoj je zagrebački profesor Mihajlo Dika, a očekuje se da bi na izmjenama mogao raditi i Darko Šket, stečajni upra

O vrijednosti Pravnoga leksikona i njegovu značenju govorili su i dekan Pravnoga fakulteta u Zagrebu Josip Kregar, glavni urednik izdanja Vladimir Pezo i zamjenik glavnog urednika Mihajlo Dika.

Zamjenik glavnog urednika Mihajlo Dika, osvrnuo se na povijest nastanka Leksikona, od začetka ideje o pravnoj enciklopediji 80 - ih godina prošloga stoljeća, pri čem je početkom novoga tisućljeća glavna motivacija bila potreba da se bogatstvo prikupljenoga materijala osuvremeni i obogati novim sadržajima.

Urednici savjetovanja: Mihajlo Dika i Romana Matanovac

Bila je formirana i stručna grupa Društva u sastavu: mr. Vojislav Kučekovic, sudac Vrhovnog suda, dr. Davor Krapac i dr. Mihajlo Dika, redoviti profesori Pravnoga fakulteta u Zagrebu, Vlado Fuček, sudac Okružnog suda u Zagrebu, Branimir Majanovič, tadašnji sudac Okružnog privrednog suda u Zagrebu, Mladen Piškorec, sudac Okružnog suda u Bjelovaru te Mladen Turkalj, sudac Upravnog suda RH.

Računa se da će nacrt izmjena novoga Ovršnog zakona i nekoliko tehničkih finesa u vezi sa samim Zakonom o javnim ovršiteljima sačiniti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Mihajlo Dika, a možda i odvjetnik Ivica Crnić, nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda koji je kritizirao pojedina zakonska rješenja upozoravajući da će javni ovršitelji u rukama imati golemu imovinu ljudi ili tvrtki.

Predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK prof. dr. Mihajlo Dika podsjetio je na prve godine održavanja savjetovanja kada su počeli skromno ali hrabro te je ostvaren uspjeh u dvadesetogodišnjem kontinuitetu održavanja arbitražnih dana, kao i objavljivanja godišnjaka Croatian Arbitration Yearbook.

Izdanje će predstaviti: Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, Josip Kregar, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vladimir Pezo, glavni urednik izdanja te Mihajlo Dika, njegov zamjenik i Tomislav Ladan, glavni ravnatelj Zavoda.

Moderator savjetovanja bio je prof. dr. Mihajlo Dika, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sjednici su, uz članove dvaju odbora, prisustvovali i predstavnici akademske zajednice (prof. dr. sc. Mihajlo Dika, prof. dr. sc. Željko Horvatić, prof. dr. sc. Željko Potočnjak, dr. sc. Viktor Gotovac), ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković sa suradnicima, predstavnici sudbene vlasti (sudac županijskog suda u Zagrebu Darko Milković, voditeljica grupe sudaca za radno pravo Jasenka Šojat, sutkinja), te predstavnici socijalnih partnera.

Prof. dr. sc. Mihajlo Dika izlagao je na temu Pravna pravila izvanparničnih postupaka, dok je izlaganje dr. sc. Miodraga Đorđevića, vrhovnog suca Vrhovnog suda Republike Slovenije bilo pod naslovom: Iskustva slovenskih sudova nakon pristupanja EU.

Predsjedniku Odbora za pravosuđe Josipu Kregaru i drugim zastupnicima članovima tog odbora također će se pridružiti vanjski članovi odvjetnik Danijel Kardum, profesor na Katedri Građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Mihajlo Dika, bivši sudac Vrhovnog suda te bivši predstojnik Zavoda za kaznene znanosti Mošćenice Pravnog fakulteta u Rijeci Berislav Pavišić, odvjetnica Katarina Čosić te bivša sutkinja te aktualna odvjetnica Ljiljana Levatić-Uskoković.

O mogućnostima procesuiranja slučajeva od strane udruga građana, izlagali su profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu: prof. dr. sc. Mihajlo Dika (Katedra Građanskog procesnog prava) i dr. sc. Marko Baretić (Katedra Građanskog materijalnog prava).

HAZU je u četvrtak navečer dobio 36 novih članova, ali skandal prilikom javne rasprave o jednom od kandidata, te neizbor jedine dvojice etničkih nehrvata među kandidiranima (Ivo Goldstein, Mihajlo Dika) ostavlja više nego tamnu sjenu nad ovom kontroverznom ustanovom.

Predsjednik Stalnog izbranog sudišta pri HGK Mihajlo Dika kaže da to tijelo godišnje obradi 30 do 50 arbitražnih predmeta, a lani ih je bilo više od 100 s ukupnom vrijednošću iznad 300 milijuna kuna.

Mjesec dana poslije pismo podrške splitskim kolegama u tom slučaju pružio je i Mihajlo Dika, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Zakon o parničnom postupku (priredili: Siniša Triva i Mihajlo Dika), Zagreb, 2004. (od 2002: sa Zakonom o arbitraži)

No kako je istaknuo profesor Mihajlo Dika, iako Strategija pokazuje da se više ne drže fige u džepu, uspjeh reforme pretpostavlja da država reformira svoju procesnu poziciju kao tužene stranke protiv koje se godišnje vodi 100.000 parnica i država ih redovito gubi