Pravoslavni žitelji u prošlosti su spadali pod parohiju u Novim Banovcima, a nakon toga pod parohiju u Mikluševcima.

Nakon prijepodnevne Svete mise u mikluševačkoj grkokatoličkoj crkvi i svečane sjednice, gdje je na rusinskom i hrvatskom jeziku pročitan referat o razvoju Mikluševaca od prvih godina doseljenja do danas, održana je i promocija knjige Đure Ljikar Leluja se žitno klasje - gospodarstvo mikluševačkih Rusina, što je njegova osma knjiga o Mikluševcima i Mikluševčanima.

Svoj je sretni dom u Mikluševcima pronašla i Ilijana iz Novoga Travnika, koja je supruga Zdenka Homu srela u Njemačkoj.

Članovi Vijeća družili su se s jankovčanima, petrovčanima i mikluševčanima do kasnih noćnih sati, a sutradan 22. kolovoza svi učesnici zasjedanja nazočili su Svetoj misi u grkokatoličkoj crkvi u Mikluševcima koju je predvodio župnik mikluševački i dekan vukovarskog dekanata otac Joakim Simunović.

Poslije mise predsjednica Općinskog vijeća Rusinske nacionalne manjine Općine Tompojevci Marija Homa s gostima je obišla centar sela, a u novosagrađenoj školskoj zgradi održan je okrugli stol o životu i radu Rusina u Mikluševcima.

Male grkokatoličke župe u Berku i Mikluševcima povezane su zemljopisno jer se nalaze nedaleko jedne od druge u općini Tompojevci, povijesno jer je prva naseljena Hrvatima sa Žumberka a druga Rusinima iz Ruskoga Krstura u Bačkoj, sudbonosno jer su u srpskoj agresiji pretrpjele velike ljudske i materijalne gubitke, teološki jer su i jedna i druga po muci križa uskrsnule.

U tom pomalo nestvarnom i mističnom ozračju liturgiju za petnaest do dvadeset vjernika predvodi Joakim Simunovič, grkokatolički župnik u susjednim Mikluševcima.

Nakon toga je imenovan župnikom u Mikluševcima kada mu je povjeren i Berak.

Sudjelovanje na nedjeljnim litugijama u Mikluševcima je iznad hrvatskog prosjeka

Parohija je osnovana u Petrovcima 1836. (1350 vjernika), i koristio se autohtoni jezik, (oni ga na svom jeziku zovu ruski, a ono što mi nazivamo ruski je rusijski), a u Mikluševcima 1858. (750 vjernika).

Sponzoruše i stočni sajam u Mikluševcima

Sudsko vijeće vukovarskoga Županijskog suda, kojim je predsjedao sudac Nikola Bešenski, proglasilo je krivima 12 optuženika za ratni zločin protiv civila počinjen 1991. i 1992. godine u podunavskome mjestu Mikluševcima, a dvojicu optuženika oslobodilo je krivnje.

Juà er je još jedan srpski zloà inac postao nedostupan hrvatskom pravosuà u Milan Stankovià ¦, jedan od optuženih za genocid u Mikluševcima, jednostavno je odšetao iz Hrvatske, što se shvatilo tek kada se isti nije pojavio pred sudom.

PROGLAŠENI krivima 12 optuženika za ratni zločin u Mikluševcima.

U malim skupinama Rusnaci žive u cijeloj Hrvatskoj, a najviše ih je u Vukovaru (924), Mikluševcima (493 što čini 73,2 % stanovništva), Petrovcima (737 ili 57 %), što ukupno iznosi 2284. Mali je broj Rusnaka (oko 20) i u Piškorevcima, Andrijevcima i Andrijaševcima, Rajevom Selu (87) i Gunji (38).

2. Socijalne prilike Rusina u Mikluševcima se nisu puno promijenile poslije 1918. godine.

Povodom obilježavanja Dana Rusina RH 29. svibnja ove godine u Mikluševcima je održana Svečana akademija.

Sudski postupak za ratni zločin u Mikluševcima počeo je još 1996. godine na Županijskome sudu u Osijeku protiv 35 optuženika.

No, kako je obrazložio sudac Nikola Bešenski, sudsko vijeće nije pronašlo elemente da je u Mikluševcima počinjen genocid te je izreklo kazne za ratni zločin protiv civila.

U brošuri Rusini i Ukrajinci u Republici Hrvatskoj 1991. - 1994. npr. piše: Rusini i Ukrajinci imali su svoja autohtona naselja Petrovce i Mikluševce (po popisu stanovništva 1991. u Mikluševcima je živjelo: 493 Rusina (Rusnaci), 76 Srba, 75 Mađara, 49 Hrvata, 7 Ukrajinaca).

Prema evidenciji službujućeg učitelja Petra Smičiklasa 1890. godine u Mikluševcima je

Zatražio je da se osumnjičene osobe za ratne zločine u Kerestincu i Lori puste iz istražnog zatvora te da se brane sa slobode, podsjetivši da se osobe srpske nacionalnosti optužene za ratni zločin u selu Mikluševcima, u blizini Vukovara, brane sa slobode.

Rođena je u Mikluševcima, a duže vrijeme živi u Osijeku.

»Kako je kod nas u Mikluševcima postojao samostan sestra bazilijanka, na neki način ostala sam s njima povezana.

Promatrajući taj mirni i pitomi svijet, široka zahvalna pogleda od prignutosti prema zemlji i uzdignutosti prema nebeskim visinama, nezaobilazno svakodnevno sjedenje ispred obnovljenih kuća u predvečernjim satima, planove za proslavu stote obljetnice gradnje crkve, obnovljeni Dom zdravlja pored kojega su i prostorije Nogometnog kluba »Rusin«, sinove koji biciklima već od malih nogu s očevima odlaze pecati na Dunav, novi župni dvor koji čeka na useljenje, nenametljivo ponovno počnu odzvanjati riječi dr. Ivančića: »... iz svake patnje načiniti dom i budućnost.« Čudni su ti profesori - teolozi: pogađaju bit stvari, prekrasno riječima izraze stvarnost, njihove riječi životno odzvanjaju, prisutne su i opipljive, u ovome slučaju i u Berku i u Mikluševcima, a nitko ih nikada nije pročitao.

Trajalo je to skoro do kraja prošlog stoljeća, a onda su se nad Mikluševcima nadvili crni oblaci.

Od danas se prosvjeduje i u Tovraniku, Šarengradu, Mikluševcima, Bogdanovcima, a od prije dva dana u Petrovcima, Bošnjacima, Bršadinu, Ostrovu i Gabošu.

1. Od doseljenja do Prvog svjetskog rata Rusini su u Mikluševcima bili pretežno

Osim što su u Markovcu organizirali razne kulturne događaje i te ugostili mnoštvo prijatelja iz raznih društava, predstavili su se u Orahovici, Našicama, Pleternici, Jelisavcu, Pitomači, Koški, Vinkovcima, Čaglinu, Velikoj, Đakovu, Podgoraču, Valpovu, Zagrebu (na manifestaciji " Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina u RH " (1998., 2002., 2006.), Osijeku, Visokom, Đakovu, Donjem Miholjcu, Brođancima, Našicama, Ljeskovici, Zagorju, Pitomači, Kaptolu, Ivanovom selu, Končanici, Đurđenovcu, Donjoj Pušći, Daruvaru, Iloku, Rijeci, Ostrošincima, Starim Jankovcima, Josipovcu, Velimirovcu, Lipovljanima, Jurjevcu, Soljanima, Rijeci, Vukojevcima, Donjoj Motičini, Piškorevcima, Zokovom Gaju, Međuriču, Novom Gracu, Mikluševcima, Bilju

Mislimo da je zbog težine zločina počinjenog u Mikluševcima ŽDO iz Vukovara trebalo zatražiti dopunu istrage u trenutku kada su preuzeli predmet od ŽDO iz Osijeka.