Na prvom mjestu je definitivno Milan Kangrga čija je čitava karijera protekla u beskompromisnoj kritici etike.

Intelektualac sa titulom filozofa i etičara Milan Kangrga o nacionalizmu je pisao i sljedeće:

Na to su ga, u ime Logosa, Milan Kangrga, Rudi Supek i Gajo Petrović posljednji put pozvali da odustane od tri centralne partijske dogme - samoupravljanja, avangardne uloge partije i tržišne ekonomije.

Tako su naravno brzo došli u sukob sa tadašnjim političkim režimom optužujući ga za birokratizam; to je započelo već 1950 - ih godina, prije nego što su artikulirali svoju poziciju i profilirali se kao skupina (vidi npr. članak Milan Kangrga).

Tih su godina u Jugoslaviju dolazili gostovati veliki mislioci, Ernst Bloch, Herbert Marcuze, Lucien Goldmann, Jürgen Habermas, Erich Fromm... a najveće domaće filozofske zvijezde bili su Gajo Petrović i Milan Kangrga.

Sam Sesardić, jedan od osnivača HSLS - a, također nije bio politički uspješan; Milan Kangrga mogao bi reći da to opravdava njegov pristup: naše još uvijek plemensko društvo nije zrelo za " građanski svijet ", pa ni za liberalizam.

Milan Kangrga je istaknuo kako knjizi nije bio cilj političko opredjeljenje, nego produbljenje aktualnih problema kako bi se sagledale suprostavljene prirode nacionalizma i demokracije.

Kao sto je Milan Kangrga jednom rek ' o: Bit ce nesto od nas. "

Ugledni filozof Milan Kangrga optužio je juèer HTV-ovog urednika Gorana Miliæa da je u nedjeljnom »Dnevniku« objavio prilog koji je »vrlo ružan napad na njega i mogao bi se shvatiti kao poziv na linè na njegovu liènost«. nbsp; nbsp; nbsp; Otvorenim pismom Miliæu, Kangrga reagira na prilog u Miliæevom »Dnevniku«, a koji je napravila Sunèica Findak.

Kada se idućih godina pokazalo da je i taj okvir unutar Naših tema ipak preuzak za eminentno filozofijsku problematiku, č1anovi Odsjeka za filozofiju: Branko Bošnjak, Danko Grlić, Milan Kangrga, Danilo Pejović (Pejović je 1966. izišao iz redakcije, a umjesto njega u redakciju ulazi Ivan Kuvačić), Gajo Petrović, Rudi Supek (kao osnivač Odsjeka za sociologiju našeg Fakulteta) i Predrag Vranicki odlučili smo osnovati filozofijsko-sociologijski časopis, što smo ga nazvali Praxis, prvi broj kojega je izišao koncem 1964.

»Kad danas slušate ili čitate ono što govore i pišu Slavko Goldstein, Dubravko Škiljan, Milan Kangrga ili Rade Dragojević, imate dojam da su se u Zagreb sa strojnicama vratili Goran Babić i Milan Martić.

Ni na dvije ruke se ne mogu nabrojati filozofi koji su imali petlje suprotstavljati se netoleranciji, nepravdi, šovinizmu, i mržnji kao načinu društvenog života: Milan Kangrga, Žarko Puhovski, Lino Veljak, Nenad Miščević, Nadežda Čačinović, Mislav Kukoč, Ivan Supek.

Milan Kangrga: Osobna i filozofska autobiografija

Umski, kako je govorio Milan Kangrga, a ne razumski.

Više hrvatskih intelektualaca: Milan Kangrga, Predrag Matvejević, Jovan Mirić, Stipe Šuvar, Nikola Visković, Igor Mandić, Žarko Puhovski bili su, kao protivnici nacionalne isključivosti i zastupnici racionalnog rješavanja političkih problema, protiv te intervencije.

Utužive su sintagme o Hercegovcima kao »rasno inferiornoj srpskoj i turskoj kopiladi«, kako ih je u svojoj posljednjoj knjizi nazivao pokojni »etičar« Milan Kangrga, ili teze o kockastim glavama, kakvima svoje čitatelje zabavlja Denis Kuljiš.

Ne samo da nije mogao pojmiti tu gorku cinjenicu nas dragi Milan Kangrga i Stipe Suvar, da se medju radnistvom vise ne moze naci pristasa Socijalizma, vec su odlucno nastavili da vec uhodanim burzujskim reformatorstvom nastave tamo gdje su Nitkovi 20. stoljeca stali, udruzeni na zajednickim trkama za vlascu sa HDZom, veleposjednickim katolickim klerom i sa onim sto je jos simbolicki od toga ostalo u obliku kristaliziranog drustvenog debiliteta sakupljenog u SDP-u Drugovi gospodo

Tako Milan Kangrga govori radije o re-evolucioniranju, o vraćanju na početak, što u slučaju socijalizma kao političkog poretka podrazumijeva nadoknađivanje pretpostavki za razvoj građanskih institucija.

Milan Kangrga (umro danas): [ " Biti marksist ] - Marx je sam za sebe izjavio kako on nije nikakav marksist, imajući pritom u vidu svoga zeta Paula Lafarguea i mnoge druge koji su vulgarizirali i iskrivljavali njegovu filozoflju i nauku.

NEDJELJOM U DVA Nedjelja, HRT 1, 14.00 Kaktus Filozof Milan Kangrga publicistički tvrdi da je život katastrofa, a liječnik Damir Buković govori nešto slično o masturbaciji.

Sjećaš li se ti FEĐA, pardon RIVA, kako se poznati filozof Praksisovac MILAN KANGRGA branio pred sudom kad ga je izvjesni DRAGUN optužio za uvredu jer je rekao da je pametnija grlica koja mu svako jutro slijeće na prozor, od svih Hrvata?

Milan KANGRGA: O klasičnoj sam filozofiji napisao nekoliko knjiga, od moje doktorske radnje 1960. sve do danas.

Milan Kangrga uskoro će imati, 1. svibnja, osamdeset dvije godine, a priglupa paskvila koju je sročila oj hrvatska mati Sunčica Findak i njeni šefovi Milić i Galić jedino je što je HRT izvukla iz časopisa u kojem su 22 domaća i inozemna autora Milanu Kangrgi čestitali osamdeseti rođendan, među njima i ona budala Jurgen Habermas.

Ugledni hrvatskih filozof, osnivač Hrvatskoga filozofskog društva, Milan Kangrga, umro je u petak u Zagrebu, nekoliko dana prije 85. rođendana.

" Milan Kangrga jedinstvena je intelektualna ličnost ovih prostora, znanstvenik koji od 60 - ih godina descartovski razgovjetno tumači svoje ideje, radikalni kritičar populizma, nacionalizma i posebno staljinizma, angažirani socijalist i ljevičar koji upozorava da kapitalizam nema odgovore za mnoga pitanja ", rekao je Svetozar Livada, podsjetivši i kako se Kangrga na jedinstven način suprotstavljao ratu, dokazujući da je on sam po sebi zločin, a njegove su reakcije, poput one kada je Franji Tuđmanu rekao da laže, " ohrabrivale i one koji su od straha gubili smisao življenja ".

Osnovali su je zagrebački i beogradski filozofi i sociolozi Gajo Petrović, Milan Kangrga, Rudi Supek, Danko Grlić, Predrag Vranicki, Branko Bošnjak, Danilo Pejović, Ljubomir Tadić, Mihailo Marković, Svetozar Stojanović i drugi 1964. Tijekom nekoliko dana raspravljalo se o aktualnim filozofskim, socijalnim i političkim pitanjima, kao što su napredak, utopija i zbilja, ali i budućnost socijalizma.

Milan Kangrga i ne znam izvoditi zaključke na osnovu jedne premise.

Milan Kangrga Praxis i Korčulanska ljetna škola osvijetlili su lice naše zemlje i grada Zagreba, ali su kao takvi stavljeni na margine naše današnje kulture

Kod nas su tu ideju razvijali praksisovci, među kojima i Milan Kangrga itd., što je jedna vrsta marksizma, ali su u odnosu na standardne ideologe bili " napredni ", pa i navodno osporavani i progonjeni, iako su više služili kao dokaz KPJ i drugu Titu da u Jugoslaviji imamo " socijalizam s ljudskim likom ", a ne kao oni staljinisti tamo u istočnom bloku i Rusiji.: zubo:

Latinovi gosti Milan Kangrga, Zrinka Vrabec Mojzeš, Zlatko Zeljko, pa Ivan Vekić, Eduard Bajlo i Nenad Ivanković (plus njegov otac u jednom od odličnih priloga) bili su gledani u uobičajeno visokom postotku.