Ovako je pisao hrvatski pisac Mile Pešorda.

Tako bi svjetski ugledni pisac u sljedeæe dvije godine mogao lako završiti u zatvoru, veæ i ako Mile Pešorda ustane na lijevu nogu pa ga opet dade na sud, jer je Matvejeviæ poslije nepravomoæne presude javno ponovio svoju optužbu da je Pešorda »taliban«.

Knjigu su predstavili - sam autor Emil Čić te književnik i pjesnik Mile Pešorda.

Mile Pešorda i Davorin Žitnik - Žito

" On "; Mile Pešorda, " za SVE njih " je OPASAN, rušitelj " ružičastog YU sna ", " njihove DOMOVINE " YUGOSLAVIJE, čija je nesreća bila da se nalazi, teritorijalno na istom mjestu kao i HRVATSKA

S druge strane, Mile Pešorda, premda je objavio više knjiga, slabo je poznat po književnom opusu a više po novinskim kolumnama s poèetka devedesetih u jednom dnevnom listu, gdje je crno-bijelom optikom dijelio domoljube od ostalih.

Govorili su najavljeni sudionici: Mile Pešorda - književnik i zamjenik gl. urednika Hrvatskoga slova, prof. dr. Josip Jurčević - dragovoljac Domovinskog rata i predsjednički kandidat RH na prošlim izborima, Tomislav Jonjić odvjetnik te Ivan Pandža - hrvatski branitelj i bivši predsjednik HVIDR-e Grada Zagreba.

Donosimo otvoreno pismo koje je, uz paralelno pokrenutu privatnu tužbu, književnik Mile Pešorda napisao vezano uz uvrede i klevete koje je Predrag Matvejević na njegov račun i račun nekih drugih književnika (Ivana Aralice i Anđelka Vuletića) uputio 2001. u članku Naši talibani ", i ponovio g. 2011. u talijanskomu dnevniku Corriere della sera " u članku ' Srebrenica i književnici (zločinci) u bijegu od pravde '. (mmb)

U mostarskoj su tiskari godine 1992., za vrijeme srpskoga i JNA topničkoga udara na grad, uništena sabrana djela Vitomira Lukića u deset svezaka, koja je priredio književnik i urednik Mile Pešorda (" Oslobođenje ", 9. listopada 1991., str.12.).

Naime, u prvom redu sjedio je (pa čak pomalo komentirao i dobacivao predstavljačima knjige) književnik Predrag Matvejević, dok je u posljednjem redu sjedio gospodin Mile Pešorda.

Prvi javni poziv za obnovu Napretka uputio je javnosti hrvatski književnik i urednik Mile Pešorda u večernjem dnevniku RTV Sarajevo, 7. srpnja 1990. Obnoviteljska skupština održana je 29. rujna 1990. u Sarajevu.

Mile Pešorda (rođ. na Veliku Gospu 1950., u Grudama, konsupstancijalnom dijelu povijestne starohrvatske župe IMOTA) akademskim zvanjem profesor francuskoga jezika i književnosti i latinskoga jezika s rimskom književnošću književnik je i pjesnik, prevoditelj i nakladnik, novinar i kolumnist, autor desetak objelodanjenih pjesničkih knjiga, od kojih je jedna, PAROLE POUR ELLE, nastala na francuskom jeziku i objavljena u Francuskoj, u edicijj francuskih pjesnika.

Mile Pešorda je prije svega i nadasve pjesnik.

I kad je upozoravao na zla koja su zadesila njegovo Sarajevo, samo je htio osvijetliti prostor tame, tamo ispod Židovskog groblja, odakle su Srbi rušitelji domova i crkvenih tornjeva/i čarobnih šadrvana/blizu hotela Evropa ", kako je svjedočio naš pjesnik Mile Pešorda, ubijali Sarajevo.

Od tada, u sklopu kulturnih priredaba, iz godine u godinu u Knin su dolazili: Božidar Prosenjak (2003.), Josip Palada (2004.), Enes Kišević (2005.), Ante Batinica (2006.), Zvonimir Bartolić i Josip Bratulić (2007.), Mile Pešorda i Tomislav Marijan Bilosnić (2008.), fra Andrija Nikić i Antun Lučić (2009.).

Mile Pešorda, pjesnik, čestitao je gospodinu Jacku Baricu na velikoj energiji i na ljubavi, znanju, umijeću i strpljenju kojima je progovorio prešućenu istinu o agresiji na Hrvate i Hrvatsku.

Ne zbog toga što mislim da je Mile Pešorda više od književnog i intelektualnog gnoma: pa on je 1993. napisao da se na nas svalila " hrvatska revolucija ", da je to " milost Božja " i da se " svijetu objavilo ime naroda, jezika i zemlje lijepe naše "

Zadnji sluèaj u Hrvatskoj kada je netko bio osuðen na zatvorsku kaznu radi klevete bila je uvjetna presuda književniku Predragu Matvejeviæu, kojega je tužio kolega Mile Pešorda jer ga je Matvejeviæ u jednom svom tekstu nazvao talibanom.

Nedostatak se, međutim, javlja tek onda kada ta nova, isuviše distancirana iščitavanja, postanu predaleka tradiciji (Josip Magdić - Mile Pešorda, Moj otac).

Kerum će upisati povijest umjetnosti i lingvistiku, Bandić postdiplomski na PMF-u, Hloverka doktorirati na kvantnoj fizici, Kosorica postati dopisnom članicom Academie française, Mile Pešorda stipendist Centra Simon Wiesenthal za pravo na Harvardu, a Zdravko Mamić izvršni direktor instituta Max Planck

Književnik Mile Pešorda tužio ga je zbog klevete.

Stihove potpisuju Željka Čorak, Enes Kišević, Nedo i Snježana Zuban, Erma Sotirova, Jakša Fiamengo, Asja Kahle, Ante Jakšić, Nano Vlašić i Mile Pešorda.

mamića se želi maknuti iz dinama ne zbog njegovih muljaža nego što ovi na vlasti žele uzeti hrvatski šport da ga učine REGIONALNIM. mile pešorda je o tome pisao u hrvatskom slovu, jovanoviću je hns važan zbog hrvatske reprezentacije koji hoće oslabiti. oni udaraju na hrvatski patriotizam, njima je regija iznad hrvatske. oni žele dovesti na čelo hrvatskog športa jugoslavene i svoje komunističke poslušnike. vlast uništava hrvatsku na svim poljima gospodarski, moralno, duševno, športski, ekololški, intelektualno, TOTALNO

Knjiga je objavljena prije pola godine, prva je promocija priređena na Braču, ali kako je kazao urednik Mile Pešorda nije bila medijski popraćena.

U dvodnevnoj raspravi poglede na Miloradićevo djelo iznijeli su i gosti iz Hrvatske, književnici, pjesnici i znanstvenici, članovi Društva hrvatskih književnika: Nenad Piskač, Mile Pešorda, Josip Palada, Marko Gregur i Igor Šipić, te nakladnik Zoran Bošković iz Splita, dok su s gradišćanske strane to učinili Petar Tyran, Herbert Gasstner, Jurica Čenar, Timea Horvat i drugi gosti skupa.

Poznati književnici Predrag Matvejevià ¦ i Mile Pešorda svoja novinska razraà unavanja morali su nastaviti juà er na Opà ¦ inskom sudu u Zagrebu pred sucem Nenadom Lukià ¦ em.

Bistu, djelo poznatoga hrvatskog kipara Stipe Sikirice, otkrili su predsjednik HKD-a Napredak prof. dr. Franjo Topić i pjesnik Mile Pešorda.

M. odgovara: Jedan beznačajni pjesnik, neki Mile Pešorda " Tako o dobitniku više nagrada za poeziju Mili Pešordi sudi ovaj publicist koji se hvali objavljenim razgovorima sa Miroslavom Krležom, kao svojim djelom, Jugosloven, Mostarac, Ukrajinac, talijanski komunist i pisac nekih mediteranskih kuhinja.

Na razgovor će biti pozvani Andrea Feldman, Nikola Kristić, Nikša Sviličić, Vanja Sutlić, Davor Kovačević, Mile Pešorda, Marijan Kostrenčić, Darko Staklenac, Ante Rončević, Branimir Ježić i Vjekoslav Krsnik.

U nacionalno-preporodnomu demokratskomu pokretu hrvatskoga naroda, poznatom kao Hrvatsko proljeće (1967. - 1971.), zapaženi su kulturni prinos dali trojica hrvatskih intelektualaca rodom iz grudske općine, književnici Ivan Alilović, Anđelko Mijatović i Mile Pešorda, od kojih su prva dvojica bili i u jugokomunističkim tamnicama, a sva su trojica završili na tzv. udbopartijskim crnim listama namijenjenim " hrvatskim nacionalistima ".