Mjesec je ovo u kojem je Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma došao na Facebook, sedamdesetčetverogodišnji profesor i povjesničar Miroslav Bertoša na doktorske studije pred mlade povjesničare izlazi s novim iPadom, a u AppStoreu je aplikacija o povijesti domaćih " geekova ".

Na svečanosti, uz prigodan kulturno-umjetnički program, Istarsku će enciklopediju predstaviti glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, profesor Tomislav Ladan, urednici - profesor Miroslav Bertoša i profesor Robert Matijašić, te istarski župan Ivan Jakovčić

Riječ je o nastavku istraživanja kojem su svojim radovima put utrli Danilo Klen, Marino Budicin, Vjekoslav Bratulić, Miroslav Bertoša, Slaven Bertoša i tako dalje.

Iako je Contarini naveo da su ljudi pokazali veliku spremnost i raspoloženje za ostvarivanje tog plana, kako piše Miroslav Bertoša u »Istra: Doba Venecije«, eko-akcija je rezultirala snažnim otporom, posebno seoskog stanovništva predodređenog za radove.

Pa ipak, romantiku na stranu pošto je knjiga Bastioni jadranske Hrvatske Andreja Žmegača, predstavljena na Razgovorima iza zavjese, jedna od rijetkih cjelovitih studija o obrambenim građevinama jadranske Hrvatske (Istra, Hrvatsko primorje i Dalmacija), zaključili su predstavljači knjige Miroslav Bertoša, Atilio Krizmanić i Jadranka Hađur.

Skupu nije mogao nazočiti ni prof. emeritus Miroslav Bertoša, koji je trebao izlagati na temu »Reminiscencije na klanjske krajolike«.

Što se tiče istraženosti problema, o kraju koji je ovdje obrađen između ostalih objavljene su sljedeće knjige: Miroslav Bertoša, Pisma i poruke istarskih rektora Epistolae et communicationes rectorum histrianorum.

Tri izlaganja tematski su vezana uz područje Sovinjaka (prof. dr. sc. Slaven Bertoša, mr. sc. Jakov Jelinčić i Matija Nežić), u dva se izlaganja autori bave područjem Roča (dr. sc. Zdenko Balog i prof. emeritus Miroslav Bertoša) dok će se kroz tri izlaganja tematizirati crkva sv. Jurja u Buzetu (prof. dr. sc. Nina Kudiš, dr. sc. Damir Tulić i dr. sc. Goran Knežević).

Prof. dr sc. Miroslav Bertoša, dugogodišnji voditelj pulskog Centra, rad Centra je usmjeravao na dva područja: 1. znanstveno-istraživački rad na projektu Istarski Hrvati između potisnutog identiteta i usporene integracije i 2. organiziranje znanstvene tribine Znanost i društvo.

24. Sweet home u europskoj svakodnevici između cinquecenta i ottocenta: Miroslav Bertoša piše o monografiji Raffaelle Sarti Živjeti u kući, knjizi koja kroz povijest kreveta, praznog lonca, živežnih namirnica iznosi historiju obiteljskog i privatnog života na europskom selu od 16. do 18. stoljeća, postavljajući ju u interdisciplinarni kontekst novih strujanja zapadnoeuropske historiografije

U kategoriji za kulturu bili su nominirani Miroslav Bertoša, Đeni Dekleva-Radaković, Josip Diminić i Branko Sušac, a nagradu je dobio poznati istarski kipar Josip Diminić.

Recenzent dr. sc. Miroslav Bertoša primijetio je da je u historiografiji 18. stoljeće zanemareno, iako je to razdoblje imalo utjecaj na mnoga kasnija stoljeća.

Miroslav Bertoša i Robert Matijašić) i Hrvatski obiteljski leksikon (2005; gl. prir.

Donosimo dio kritičkih ogleda iz tog vremena. 15. Male gorke kriškice: Bacili smo pogled na dva tiha skandala hrvatskog tržišta knjiga: udžbenike i neplaćanja. 16. i 18. Top 120: Pregled najprodavanijih knjiga u svibnju i lipnju 2006. - e 20. ' Imamo knjižaru o kojoj smo dugo sanjali ': Boris Runjić oknjižari koju su otvorili u Zagrebu pilot knjižari novog sustava informacijske potpore knjižarstvu 22. Tko se bloga laća: Božidar Alajbegović piše o blogovima koji zaslužuju ukoričenje. 23. Slavni kustos traži srpskog nobelovca, a Bukowski je uskrsnuo: Dejan Ilić u kolumni Knjiga u tranziciji u dvije slike prikazuje svu bijedu provincijalizacije kultura 24. Prozom protiv rasizma: Mirjana Banda Pavasović iz Pariza o problemima emigracije i dvostruke kulture. 26. Izazov srpskoj kritici: Nebojša Marić o suvremenoj srpskoj esejistici. 27. Iz zakona izbija život: Miroslav Bertoša o knjizi srednjovjekovnih zakona. 28. Iz mraka i sjene: Boris Postnikov o Aralici i FAK-u. 30. Povijest, društvo, umjetnost: Fudbal, Mozaik, Na crnim listama, Na vrelima hrvatske povijesti, Povijesna geografija Kosova, Pitanje krivnje, Kako ga je priroda stvorila, Kenjaža, Zašto baš ja? 35. Čitateljske preporuke: Što je dobro, neka traje.

Drago Roksandić i Branimir Janković) Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest Poslijediplomski doktorski studij Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu FF press, Zagreb 2012.) Autori: Petar Bujas, Vicko Fisković, Branimir Janković, Melita Jesih Matić, Josip Mihaljević, Tihana Petričević, dr. sc. Monica Priante, prof. dr. sc. Drago Roksandić, Irena Smiljanić i Filip Tomić Zbornik predstavljaju: Josip Mihaljević, Branimir Janković i Boris Bui, urednik FF press Iskustvo rada na zborniku radova studenata Poslijediplomskog doktorskog studija Sveučilišta u Dubrovniku Povijest stanovništva Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (priredili Nenad Vekarić i Božena Vranješ-Šoljan, Dubrovnik 2009.) Autori: prof. dr. sc. Anđelko Akrap, Tamara Alebić, Silvija Batoš, Julijana Antić-Brautović, Inge Bego-Matijević, prof. dr. sc. Miroslav Bertoša, Marija Brandić, dr. sc. Aida Cvjetković, doc. dr. sc. Ivan Čipin, Frane Čizmić, dr. sc. Žarko Dugandžić, Mirela Fulurija, prof. dr. sc. Jakov Gelo, Marija Gjurašić, Monika Grdiša-Asić, dr. sc. Irena Ipšić, dr. sc. Rina Kralj-Brassard, dr. sc. Ivana Lazarević, Marinko Marić, dr. sc. Jasenka Maslek, Dubravka Mehaković, Neda Mihović, dr. sc. Jelena Mojaš-Obradović, Aleksandra Piteša-Orešković, Kristina Puljizević, akademik Nenad Vekarić i prof. dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan O radu na Zborniku govore: dr. sc. Irena Ipšić i dr. sc. Rina Kralj-Brassard.

O raznim je aspektima Rabarova života na jučerašnjem skupu govorilo deset znanstvenika (Josip Folo, Miroslav Bertoša, Josip Bratulić, Marija Serić, Goran Crnković, Stjepan Sršan, Irena Vodopija, Helena Sablić-Tomić, Ivan Balta i Vilim Matić).

Ovim je nesvakidašnjim stranicama Miroslav Bertoša otvorio u hrvatskoj historiografiji zanemareno područje istraživanja.

Miroslav Bertoša (1938.), redoviti profesor (u trajnome zvanju) na Filozofskom fakultetu u Puli, znanstveni savjetnik u trajnome zvanju i nekadašnji upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci i Radnoj podru žnici u Puli.

Podatke sam našla u knjizi« Pula tri tisućljeća mita i stvarnosti »,« Usponi i sutoni »Miroslav Bertoša

Časopis će predstaviti glavna urednica dr. sc. Klara Buršić-Matijašić, izv. prof., dr. sc. Miroslav Bertoša, prof. em. i urednici broja dr. sc. Igor Duda i dr. sc. Andrea Matošević.

U prepunoj Velikoj dvorani Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, zagrebačkoj je publici predstavljena Istarska enciklopedija. Mnogobrojne su posjetitelje - prijatelje i suradnike Zavoda te predstavnike medija - pozdravili glavni ravnatelj Tomislav Ladan, ravnatelj Vlaho Bogišić, te istarski župan Ivan Jakovčić, dok su knjigu predstavili glavni urednici, dr. Robert Matijašić i dr. Miroslav Bertoša, kao i književnik Milan Rakovac.

Organizacijski odbor Istarskih biennala čine profesori Miroslav Bertoša, Robert Matijašić, Neven Budak, Ivan Matejčić, Marija Mogorović Crljenko, Elvis Orbanić, Elena Uljančić-Vekić i Tajana Ujčić.

Uz ravnatelja najveće korporativne Zaklade u jugoistočnoj Europi dr. Jadranka Crnića, bivšeg predsjednika Ustavnog suda, članovima Zakladne uprave imenovani su: sveučilišni profesor prof. dr. Zvonimir Mareković, koji je ujedno i zamjenik predsjednika, te ugledni povijesničar - prof. dr. Miroslav Bertoša; dugogodišnji novinar i urednik HTV-a - Branimir Bilić; vodeći hrvatski oftalmolog - prof. dr. Nikica Gabrić; porečko-pulski biskup msgr. Ivan Milovan; poznati hrvatski genetičar - prof. dr. Miroslav Radman, ugledna hrvatska liječnica - Nela Sršen i ravnatelj Matice hrvatske - Igor Zidić.

Puležan Miroslav Bertoša, povjesničar i erudit, prijatelj i suradnik Alberta Goldsteina, izabrao je za predstavljanje vrijednih i značajnih knjiga koje su nedavno ili unazad nekoliko godina ostale nezamijećene ili medijski prešućene, upravo one koje je Berti uredio i objelodanio 2004. i 2006. godine u svome Antibarbarusu, dvije knjige Georgea Steinera, Errata: propitani život i Gramatike stvaranja: predavanja s Gifford seminara.

Izvor: Franina i Jurina 2006. (tekst pod nazivom Stočarski sukobi u 16. st. napisao Miroslav Bertoša)

Zaklade Adris kojoj su na čelu ugledni hrvatski intelektualci i znanstvenici prof. dr. Zvonimir Mareković, mons Ivan Milovan, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, ugledna liječnica iz Padove dr. Nela Šršen, glasoviti genetičar prof. dr. Miroslav Radman, novinar Branimir Bilić, prof. dr. Gojko Bežovan, prof dr. Nikica Gabrić i prof. dr. Miroslav Bertoša.

Ovo govorim iz uvjerenja i znanstvenog srca ", rekao je jedan od urednika Istarske enciklopedije prof. dr. Miroslav Bertoša na jučerašnjem sastanku Odbora Istarske enciklopedije u prostorijama Županijskog poglavarstva u Puli.

Jedan od rijetkih koji se time intenzivnije pozabavio je Miroslav Bertoša u čijoj je ličnosti koncentrirana rijetko viđena ljubav prema teoriji, praktičnom arhivskom radu i književnosti

Od drugoga broja uveden je i intervju s gostom broja, u kojem su gostovali akademici Petar Strčić i Nenad Cambi, profesor Ivo Goldstein sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, kao i profesori s pulskog sveučilišta, Miroslav Bertoša, Darko Dukovski, Igor Duda te Maurizio Levak.

Novih trinaest članova Upravnoga odbora, osim članova Predsjedništva, jesu: Stjepan Babić, Zvonimir Bartolić, Vlaho Benković, Miroslav Bertoša, Branimir Donat, Miljenko Foretić, Jelena Hekman, Renata Husinec, Tonko Maroević, Boris Maruna, Ive Mažuran, Ivo Pranjković i Josip Vrbošić.