Takva rješenja, sudeæi po iskustvima razvijenih zemalja, ali i usporedivih tranzicijskih zemalja koje su ušle u mirovinsku reformu prije Hrvatske, poglavito leže u sferi poreznog zakonodavstva. nbsp; Prije no što to detaljnije elaboriramo, podsjetimo se što je to, zapravo, dobrovoljno mirovinsko osiguranje? nbsp; Za razliku od drugog stupa mirovinskog osiguranja, u kojem se jedna èetvrtina dosadašnjeg mirovinskog doprinosa preusmjerava na osobne raèune osiguranika otvorene u novoutemeljenim obveznim mirovinskim fondovima, treæi stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju koju osiguranik može koristiti tek nakon ugovorenog stjecanja prava na mirovinsko davanje, a hrvatski zakoni dopuštaju da se to može ostvariti veæ nakon navršene pedesete godine života. nbsp; Najveæa atraktivnost dobrovoljne mirovinske štednje leži u zakonski propisanome državnom poticaju od 25 posto na štedne uloge do maksimalnog iznosa od 5 tisuæa kuna na godinu, tako da osiguranik u treæem stupu može " zaraditi " maksimalan poticaj od 1.250 kuna na godinu, dakle, potpuno isto kao i kod štednje u stambenim štedionicama. nbsp; Druga velika pogodnost dobrovoljne mirovinske štednje je što uplaæeni doprinosi smanjuju poreznu osnovicu osiguranika, buduæi da se (po trenutaènim odredbama Zakona o porezu na dohodak) neoporezivi dio dohotka uveæava za iznos uplaæenog doprinosa, i to najviše do 1.050 kuna mjeseèno, odnosno 12.600 kuna godišnje. nbsp; Donedavna se smatralo da su upravo te dvije pogodnosti, a naroèito navedeni državni poticaj, biti glavno jamstvo brzoga rasta broja osiguranika i iznosa dobrovoljne mirovinske štednje u treæem stupu, kamo se, po tim predviðanjima, trebao preusmjeriti veliki udjel u depozitima hrvatskih graðana položenih u domaæim i inozemnim bankama. nbsp; Nažalost, to se dosad nije dogodilo, iako su provedene izmjene i dopune zakona bitno pojednostavile funkcioniranje treæeg stupa i olakšale osnivanje novih dobrovoljnih fondova. nbsp; Ponajprije, èak tri zakonske izmjene bitno æe pridonijeti širenju kruga potencijalnih osiguranika u treæem stupu: prvo, minimalni broj èlanova pojedinog dobrovoljnog fonda smanjen s dvije tisuæe na dvjesta; drugo, meðu osnivaèe, odnosno sponzore dobrovoljnih fondova, pored sindikata i poslodavaca, uvrštene su i udruge samostalnih djelatnosti (poput Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske javnobilježnièke komore i drugih); i treæe, èlanom dobrovoljnog fonda ubuduæe može postati i svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj, bez obzira na dob (dosad je uvjet bila punoljetnost). nbsp; Nadalje, novim zakonskim rješenjem osnivaèi dobrovoljnih mirovinskih društava više neæe morati prethodno osnivati mirovinska osiguravajuæa društva, veæ æe potencijalnim èlanovima moæi izravno ponuditi ukljuèivanje u neki od dobrovoljnih fondova u svom portfelju, zasnovanih na razlièitim naèelima ulaganja (primjerice, rizièniji fondovi veæi dio svoje imovine ulažu u dionice, a konzervativniji u obveznice). nbsp; Odlukom Sabora bitno su liberalizirana i postojeæa investicijska ogranièenja koja vrijede za ulaganje imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova.