Dodaje kako firma Kerum ima potvrdu od svih poreznih institucija da redovno plaća svoje obveze prema radnicima, socijalnom i mirovinskom osiguranju, poreze, itd.

Ovakav program interesantan je i poslodavcima i zaposlenicima, koji zbog najavljenih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju razmišljaju o prijevremenoj mirovini.

17. datum umirovljenja - znači dan na koji član obveznoga mirovinskog fonda ostvaruje pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,

Međutim to im je pravo prestalo s 31.12.1998. g. tj., s danom prestanka važenja bivšeg Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, odnosno stupanjem na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 102,98 s naknadnim izmjenama i dopunama u br. 127/00 I 59/01).

prema članku 34. Zakona o mirovinskom osiguranju (prošireni tekst) opća nesposobnost za rad je invalidnost (utvrđena od strane vještaka HZMO-a) koja postoji kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti.

Osim toga, zastupnici koji imaju i blaži uvjet staža za pravo na mirovinu (svojedobno je to bilo 20, kasnije je povećano na 25 godina), već odavno imaju pravo i na dodatno uvećanje mirovine za dva posto za svaku godinu staža više koju ostvare u odnosu na uvjet, što je za obične smrtnike tek nedavno uvedeno u Zakon o mirovinskom osiguranju.

Usklađivanje mirovina Način na koji se obavlja usklađivanje mirovina s ekonomskim kretanjima; u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti u Republici Hrvatskoj mirovine se usklađuju prema plovici stopa rasta plaća i polovici stope rasta cijena na malo;

Ako je član obveznog mirovinskog fonda stekao uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu (pod uvjetima mislimo na potrebne godine života i radnog staža) pod uvjetima povoljnijim od općih uvjeta utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva koja su na osobnom računu člana obveznog fonda bit će putem REGOS-a prenesena na Državnu riznicu koja će mu odrediti mirovinu kao da je bio osiguran samo u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

No, prijevremena mirovina, sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, trajno se umanjuje, pa mnogi zbog toga ni ne pomišljaju na nju.

Istim indeksom u kombinaciji s indeksom povećanja bruto plaće (pola od svakog indeksa) povećavaju se mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (u HZMO-u).

Budući da Zakon o dodatku na mirovine ostvarene po Zakonu o mirovinskom osiguranju ne propisuje da će se tim dodatkom povećavati i zajamčene najniže mirovine, zaključak je da svi ti korisnici malih mirovina neće dobiti ništa.

Budući da živimo u suvremenom svijetu u kojem se inzistira na rodnoj, spolnoj i svim ostalim jednakostima, naša se zakonodavna vlast ponukana mudrim prijedlozima izvršne vlasti odlučila nedavno donijeti revolucionarni zakon o mirovinskom osiguranju, a sve na tragu smjernica iz Europske Unije, u kojemu su žene dobile toliko željenu i dugo čekanu ravnopravnost.

Volonteri pri prvom zapošljavanju po osnovi ugovora o stručnom osposobljavanju za rad osoba ne smije, do dana početka osiguranja imati evidentiran staž u mirovinskom osiguranju, osim po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti.

Korisnicima mirovine kojima se na temelju Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju isplaćuje dodatak na mirovinu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odredit će po službenoj dužnosti svotu mirovine prema članku 1. ovoga Zakona, bez donošenja rješenja.

U tom slučaju bi osiguravajuće društvo obustavilo isplatu mirovine korisniku s posljednjim danom mjeseca u kojem je podnesen zahtjev za određivanje mirovine, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donio bi rješenje o prestanku prava na osnovnu mirovinu i o ostvarivanju prava na mirovinu određenu prema zakonu o mirovinskom osiguranju.

Zatečeni u osiguranju kao članovi kućanstva poljoprivrednika ostaju i dalje u obveznom mirovinskom osiguranju, pod uvjetom ako obavljaju poljoprivrednu djelatnost i ako im je to jedino i glavno zanimanje.

Riječ je o reformama što bi nam dugoročno trebale donijeti gospodarski boljitak, ali za građane Hrvatske, pogotovo u početku, značit će smanjivanje životnog standarda u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju.

Članak 30. (1) Članovima obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvaruju pravo na mirovinu manju od mirovine određene za 40 godina mirovinskog staža osobni bod se povećava ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to: 1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10 % 2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15 % 3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20 % 4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25 % 5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30 % 6. dragovoljcu za 30 %. (2) Tako povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina ukupnoga mirovinskog staža.

Najniža mirovina Članak 31. (1) Korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji je dijelom ili u cijelosti ostvario mirovinu prema odredbama ovoga Zakona, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka. (2) Korisniku starosne ili invalidske mirovine, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata kao i korisniku obiteljske mirovine iza smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je ostvario mirovinu prema općem propisu, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka. (3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je navršio 65 godina starosti (muškarac), odnosno 60 godina starosti (žena), a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, izuzetno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, pripada pravo na mirovinu u visini najniže mirovine određene prema odredbi stavka 4. ovoga članka. (4) Najniža mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. i 5. ovoga članaka, osobama iz stavka 2. ovoga članka i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka ako oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu imaju priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana, a određuje se od osnovice koja iznosi 45 % prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. (5) Najniža mirovina određena prema stavku 1. ovoga članka korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti priznate prema članku 15. ovoga Zakona određuje se uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. (6) Najniža mirovina određena prema stavku 2. ovoga članka određuje se uz primjenu polaznog faktora iz članka 78. i mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. (7) HRVI iz Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i drugim osobama iz ovoga članka ne pripada pravo na najnižu mirovinu ako su oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu u Registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata evidentirani kao pripadnici neborbenog sektora. (8) Najniža mirovina određena prema stavku 1. i 2. ovoga članka kao i mirovina priznata prema stavku 3. ovoga članka ne pripada korisniku mirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.

Članak 32. (1) Svaka ocjena invalidnosti na temelju koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu koju donosi ovlašteni vještak u mirovinskom osiguranju, te priznata obiteljska mirovina članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i priznata novčana naknada u iznosu obiteljske mirovine članovima obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata podliježe reviziji koju obavlja Povjerenstvo za reviziju ocjene invalidnosti. (2) Sastav i način rada Povjerenstva propisuje ministar branitelja Pravilnikom o radu Povjerenstva.

Članak 33. a Na pitanja u svezi s pravima iz Glave II. točke 2. ovoga Zakona koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se Zakon o mirovinskom osiguranju. 3. PRAVO NA DOPLATAK ZA DJECU Članak 34. Djeci smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i djeci zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata pripada doplatak za djecu u najvišem predviđenom iznosu.

Prema odredbama tog posebnog Zakona, koji se paralelno primjenjuje sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, a oba važe od 1. 1. 1999. g., uveden je čitav niz pojedinačnih najviših mirovina, čije su visine limitirane, ovisno o tome s koliko je godina staža ostvareno pravo na mirovinu.

Članak 21. (1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i koja na temelju navršenoga mirovinskog staža iznosi manje od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to: 1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10 % 2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15 % 3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20 % 4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25 % 5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30 % 6. dragovoljcu za 30 %. (2) Tako povećana invalidska mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža.

Članak 22. Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ovisno o uvjetu pokrivenosti radnog vijeka navršenim mirovinskim stažem.

Članak 24. a Udovice umrlih HRVI-a iz Domovinskog rata I. i II. skupine sa 100 % oštećenja organizma, kojima je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe po osnovi ovoga Zakona, a koji su umrli zbog bolesti ili ozljede nastale izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske, imaju pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetom da su u trenutku njihove smrti imale navršenih 40 godina starosti, a visina obiteljske mirovine određuje se sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Članak 25. Pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju ako nije ovim Zakonom drukčije određeno.

Gosti predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić i pravnik Milan Tomičić - zainteresirane posjetitelje tribine upoznali su s najvažnijim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, a govorilo se i o položaju umirovljenika u Hrvatskoj.

Izmijenjen je i Zakon o poticanju zapošljavanja kojim se redefinira pojam nezaposlene osobe bez radnog iskustva, čime se omogućuje stručno osposobljavanje i osobama koje su ostvarile više od jedne godine staža u mirovinskom osiguranju.

Radim u mirovinskom osiguranju (stalni radni odnos već 15 godina na poslovima srednje spreme).

Svatko ima ona prava koja proizlaze iz Zakona o mirovinskom osiguranju u državi u kojoj je radio i plaćao doprinose.