Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja (Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.

Pod motom Vjeruj da bi spoznao, spoznaj da bi vjerovao, svečano je otvorenje planirano za nedjelju, 3. lipnja, u 18.30 u osječkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, uz nastup Akademskog zbora bazilike Srca Isusova u Zagrebu Palma, a na programu je Mozartova Missa brevis.

Vrijeme dozrijevanja: Rano, 3 dana nakon Missa.

Ite, missa est = idite, poslani ste), zaključili smo da smo svi mi vjernici »poslani« u svakodnevnom životu zahvalno živjeti uskrsnu radost, štovati Boga i to dokazivati djelotvornom ljubavlju prema ljudima.

Blagoslov na kraju Mise (dosta opsežno, počinje riječima Ite, missa est) također primamo klečeći.

Prema obnovljenoj liturgiji obred blagoslova grančica na Cvjetnicu bio je puno jednostavniji i više nije bio ustrojen kao missa sicca, nego kao jednostavan i skladan obred blagoslova grana.

Kada promotrimo ustroj bogoslužja Cvjetnice prema ovom Misalu, očito je, da je blagoslov grančica zapravo missa sicca, što se jasno vidi iz predslovlja i Svet.

Od Tota pulchra es Mauricea Durufléa preko Davorina Kempfa (Ave Maria), Geralda Wirtha (Missa Apostolica), Clauda Debussyja (Nocturnes-Sirènes), Benjamina Brittena (A Ceremony of Carols), Ive Josipovića i Ivane Hajsan (Djevojačke Vede), Franza Schuberta (Misa u G-duru) do Johanna Straussa (mlađeg), sa sjajnom Tritsch-Tratsch polkom.

Uz ovo poznato Mozartovo djelo izvedena je i Missa solemnis in C, Jakoba Petera Haibela (Graz, 20. VII. 1762. - Đakovo, 27. III. 1826.).

U petak 25. studenog 2011. u 19.30 sati u okviru Plavog ciklusa Zagrebačke filharmonije, bit će izvedena Beethovenova Missa solemnis.

Biskupski ceremonijal govori, u svom prvom poglavlju, o stacijskim misama dijecezanskog biskupa " i za slavlje takvog pontifikala uzima ime missa stationalis. " Papa Benedikt XVI. nastavio je sa održavanjem ovog pobožnog i vrijednog običaja.

Bile su to pretežito duhovne skladbe koje se u nas rijetko izvode: Svečana kantata Radujte se jaganjcu Božjem, op. 30, Oda svetoj Ceciliji, op. 27, Missa brevis, op. 63, Antifona, op. 56 b, Hvaljen budi Bog ljubavi i Svadbena pjesma, op.46, Amo ergo sum.

Tko se za vrijeme korizme i uskrsne osmine nađe u Vječnom gradu, ima mogućnost upoznati jedan stari liturgijski običaj koji ima svoje korijene u prvim kršćanskim stoljećima: missa stationalis ", rimsko bogoslužje postaja stacija.

Na blagdan sv. Marka Oratorijski zbor pjevao je na svečanoj pontifikalnoj misi: uz liturgijske pjesme središnji glazbeni prilog bila je Missa Alleluia H. I. Franza von Bibera, češkog violinista i skladatelja koji je najveći dio života proveo u Salzburgu.

U to vrijeme nastaje Missa Solemnis.

Posebno mjesto na ovom CD-u pripada velebnoj misi za mješoviti zbor i orgulje pod nazivom MISSA CAECILIANA.

Jer, Haibelova Missa solemnis nije, kako bi se vjerojatno očekivalo, tek rutinsko djelce zborovođe iz Đakova, mjesta koje ni danas nije baš neka metropola, a početkom 19. stoljeća bilo je to još i manje.

Naime, nekada se na kraju euharistijskog slavlja govorilo: Ite, missa est, što prevedeno s latinskog znači: Idite, otpust je, završeno je, odnosno, Idite, misa je (gotova).

Stari: ' Ite, missa est ' zapravo je značio: ' Pođite u sav svijet ' (usp.

Ivan Repušić, umjetničko vodstvo Vjekoslav Šutej), koncert u povodu obilježavanja godišnjice rođenja Brune Bjelinskog, Dir.Alan Bjelinski uz Zagrebačku Filharmoniju, Božićni koncert A. Ristori: Missa per il Santissimo Natale (HRT-Dir.Pavle Dešpalj), Sfumato plus u Bajsiću M. Haydn - (Requiem T. Bilić)...

Primjerice, kontrafakture, u kojoj se, na primjer, sakralni tekst zamjenjivao svjetovnim, a da je pritom melodija ostala ista (je li to remetilo identitet skladbe?), parodije (one u 15. i 16. stoljeću), u kojoj su se već postojeći predlošci preoblikovali u nove skladbe (u naslovu takozvanih parodijskih misa nerijetko se zadržavao i naslov preoblikovana pre dloška, poput Missa L homme armé), parafraze, u kojoj se, naročito u 19. stoljeću, u stilu koncertantnih fantazija, najčešće za klavir, interpretiralo, na primjer, poznate operne arije.

Subotom kad bi im dijelio plaću podsjetio bi ih na vjerske obaveze: " Yeah, kul six budgees, Missa. " (Tko ovo prevede, svaka mu čast) Oko njega se pletu nebrojene duhovite priče.

Scalichii de Lika... de Missa Tubingae, 1558, i Glossa Pauli Scalichii de Lika... in triginta duos Articulos Canonis Missae ex Apostol o [ tj. izvatke iz epistola sv. Pavla ].

Sikstinska kapela pod ravnanjem Dominica Bartolluccia (bartoluča) izvodila je »Missa papae Marceli« od Palestrine.

Tijekom srednjega vijeka (osobito od 10. st.), ono što je u početku bio jednostavan obred pričesti, razvilo se u »misu pretposvećenih darova« (missa praesanctificatorum) s umetkom nekih dijelova euharistijskoga slavlja, ali bez euharistijske molitve.

Harmonijski su sklopovi u stilu venecijanske glazbe drugog i trećeg desetljeća 17. stoljeća, a u strukturi je prisutan utjecaj Claudija Monteverdija i njegovih vespera iz zbirke Sanctissimae Virgini Missa senis vocibus ad ecclesiarum choros ac Vesperae pluribus decantandae (Venecija, 1610.).

Zato ono: ' ' Ite missa est ' ' - ' ' Idite u miru ' ', izvodi nas iz prostora slavlja da bismo svojim ulogama i aktivnostima nastavili proces pretvorbe, evangelizaciju kulture i inkulturaciju evanđelja, proces oslobađanja od unutarnje i vanjske zarobljenosti sebe i drugih.

Mješoviti zbor HPD Slavulj još je jednom stupio na pozornicu izvedbama Missa Criolla, stavaka Kyrie i Gloria, autora Ariela Ramireza, ali ovoga puta uz vokalnu pomoć solistica, Branke Cvetković i njezine učenice, Matee Mužinić, obje sopranistice te uz instrumentalnu pratnju udaraljki, Darka i Tina Komlinovića, kao i gitare Krešimira Koteka i Marka Radića.

Händla u Scali, Ljubavni napitak u Opéri Bastille u Parizu, Beethovenova Missa Solemnis s Berlinskom filharmonijom u Salzburgu kao i sjajan uspjeh u Mozartovoj operi Idomeneo, ponovno u milanskoj Scali.

Dva njegova kapitalna djela, jedno s područja duhovne i drugo s područja svjetovne glazbe, su Missa lubilaris (koju je naš zbor prvi izveo u originalu, uz pratnju orgulja i snimio nosač zvuka) i Prva simfonija u f-molu (prva hrvatska).