Zaostrog se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1494. godine, no granitni ručni žrvanj iz mlađeg kamenog doba pronađen na brdu Viteru (iznad Zaostroga), svjedoči o starim civilizacijama.

Arheološka zbirka čuva pojedinačne nalaze iz vremena mlađeg kamenog doba (Jugovac, Macute i dr.), brončanodobne nalaze s arheoloških istraživanja u Novoj Bukovici, kao i predmete Bjelobrdske kulture iz Josipova.

Nakon toga smo razgledavali dio s predmetima iz mlađeg kamenog doba.

Kr.) mitologija lovaca, preko mlađeg kamenog doba (8 000. do 4 000. g. pr.

Arheološki dokazi o ljudskim naseobinama na području današnje županije potječu još iz mlađeg kamenog doba, a za vrijeme željeznog doba ovdje su obitavala plemena Kelta i Panona, kojima su kasnije zagospodarili Rimljani.

Arheolozi su pronašli iskopine koje potvrđuju da je Suhindol postojao još iz vremena neolita - mlađeg kamenog doba 6000 godina prije Krista.

Na rubnom južnom području današnje ninske solane nađeni su ostaci naselja iz mlađeg kamenog doba (6000. - 2500. god. pr. n. e.) i to razdoblja starijeg neolitika od oko 5500 do 5000. god. pr. n. e.

Iako arheološki dokazi svjedoče o prisutnosti ljudskih zajednica na području Međimurja još iz mlađeg kamenog, brončanog i željeznog doba, ruralni kompleks villa rustica iz 3. stoljeća također svjedoči o prisutnosti Rimljana u okolici današnjeg grada.

Najstariji nalazi iz Samatovaca i Željkovca pokraj Ladimirevaca, te iz Brođanaca i Novaka Bizovačkih potječu iz mlađeg kamenog doba i stari su približno 8000. godina.

Ljudi mlađeg kamenog doba na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz Jadransko more.

Izložba " Hermanov vinograd - arheološko nalazište mlađeg kamenog doba u Osijeku ", nastala u suradnji Arheološkog muzeja u Osijeku i Muzeja Slavonije Osijek od 10. rujna 2010. gostuje u Galeriji Amfiteatar u Puli (Arheološki muzej Istre).

U razdoblju mlađeg kamenog doba (6. - 5. tisućljeće pr.

Tijekom 60 tak godina djelovanja u Gradskom muzeju Virovitica organizirane su tematski raznolike izložbe koje su pratile razvoj likovnog izričaja u Hrvatskoj, ali i podupirale osnovnu zadaću Muzeja čuvanje i dokumentiranje života, povijesti i običaja virovitičkog kraja od mlađeg kamenog doba do kraja 20. stoljeća.

Naime, nedavno je otkriveno da su i ljudi mlađeg kamenog doba poznavali gume za žvakanje, odnosno da su žvakali brezinu smolu i to prije više od 5000 godina.

Na prijelazu iz mlađeg kamenog u protopovijesno i rano povijesno doba uočena je neobična pojava mnogih visokih apstraktnih i primijenjenih znanja (tehnoloških postupaka) te do danas neponovljivih vještina u više ključnih područja koja su, po uvriježenoj pozitivističkoj logici, naprosto nespojiva s tom ranom epohom u razvoju ljudskog društva

Tragovi naseobina su iz mlađeg kamenog doba sve do brončanog doba (3 - 1. tisućljeće prije nove ere).

O prisutnosti čovjeka na području Vukovara svjedoče brojni arheološki dokazi koji svjedoče o kulturama još iz vremena mlađeg kamenog doba.

Smatra se da se ta genetska mutacija pojavila početkom mlađeg kamenog doba.

Najstariji nalazi ljudske prisutnosti se u u vrijeme starijeg neolitika (mlađeg kamenog doba - 8000 godina starosti).

Keramičari i Povijesna grupa prezentirali su projekt brezovljanske kulture mlađeg kamenog doba i izradu keramike s motivima brezovljanske kulture.

Bio je ovo početak neolitika ili mlađeg kamenog doba.

O ranom obitavanju ljudskih zajednica na području grada svjedoče arheološka nalazišta iz mlađeg kamenog doba u prigradskom naselju Ždralovima, gdje su pronađene zemunice iz Starčevačke kulture, a u gradskoj okolici se još nalaze i nalazišta Sopotske, Korenovske, Lasinjske i Vučedolske kulture.

Ono po čemu prepoznajemo srednji dio mlađeg kamenog doba je početak korištenja posuda ukrašenih postojanim slikanjem na svijetloj podlozi.

U spilji su nađeni ostaci iz mlađeg kamenog doba.

Nađeni su kameni artefakti iz mlađeg kamenog ili bakrenog doba i naseobinska keramika iz mlađeg željeznog doba.

Iz mlađeg kamenog doba tvrđeni su materijalni ostaci nositelja brezovljanskog tipa sopotske kulture, a iz bakrenog lasinjske, kostolačke i vučedolske (od 5. - 3. tisućljeća prije Krista).

Za streličarstvo može se reći da je to sport koji se razvio iz vještine gađanja lukom i strijelom, a koja datira još iz mlađeg kamenog doba otprilike 40 000 do 10 000 godina pr. kr.

Uz golemo geološko i biološko bogatstvo, treća vrijednost Papuka upravo je kulturno-povijesno nasljeđe te je upravo ovo jedino područje u Hrvatskoj gdje je čovjek kontinuirano postojao, sve od mlađeg kamenog doba.

Koncepcija zbirke počiva na kronološkom načelu kojim se prati smjena povijesnih i kulturnih epoha od starijeg i mlađeg kamenog doba preko bakrenoga, brončanog i željeznog doba do završetka prapovijesti ovoga kraja.

Arheologinja Maja Krznarić-Škirvanko predstavila je dosad učinjene arheološke radove na eponimnom lokalitetu Sopotu iz mlađeg kamenog doba, udaljenog tri kilometra od Vinkovaca, na kojem je 2003. godine na temelju arheoloških nalaza rekonstruirano šest sopotskih kuća.