Korenovska kultura je nastala na tradicijama starčevačke kulture, a pripada velikoj skupini srednjoeuropske linearnotrakaste keramike.

Ovogodišnja istraživanja na Vučedolu koja su trajala u mjesecu rujnu, obuhvatila su istraživanja sonde I. na dubini od tri metra u sloju tzv. badenske kulture (3.500. do 3.200. godine prije Krista) i tzv. starčevačke kulture (6.000 godina prije Krista), te sonde II. u kojoj su na dubini od 60 centimetara pronađeni tragovi kuća vučedolske kulture (3.000. do 2.400. godina prije Krista), izvijestio je prof. Durman.

Neolitičku građu čine nalazi sopotske i starčevačke kulture iz Osijeka (npr.

Oni vode podrijetlo od kriške ⠀ kereške ⠀ starčevačke kulture u Podunavlju te sežu do Prikarpaća.

U gornjem porječju rijeke Bosne i sjeveroistočnoj Bosni (Obra I kod Kaknja - sojenička naselja na istaknutim brežuljcima) se miješaju utjecaji kulture s Jadrana i starčevačke kulture sa sjeveroistoka.

- Rezultati istraživanja na Galovu ukazuju da ovo naselje ima mnogo značajnih odlika, što ga uvrštava među ključne lokalitete postanka i trajanja starčevačke kulture, najstarije zemljoradničke kulture ne samo na tlu Hrvatske nego i u ovom dijelu Europe.

Arheološka građa prema stilskim odlikama lončarstva, čiji su oblici i ukrasi izvedeni na tipičan način karakterističan za stupanj Linear A, opredjeljuju naselje na Galovu u Slavonskom Brodu i Dužine u Zadubravlju u jedine istražene lokalitete među sedam evidentiranih iz početaka razvoja starčevačke kulture na ovim prostorima.

Osnovno obilježje starčevačke kulture su posude kuglastih i polukuglastih oblika grube izrade.

O ranom obitavanju ljudskih zajednica na području grada svjedoče arheološka nalazišta iz mlađeg kamenog doba u prigradskom naselju Ždralovima, gdje su pronađene zemunice iz Starčevačke kulture, a u gradskoj okolici se još nalaze i nalazišta Sopotske, Korenovske, Lasinjske i Vučedolske kulture.

Prvi nalazi starčevačke kulture otkriveni su u Hrvatskoj prije 100 godina ali se tek u posljednjih desetak godina otkrivaju druga nalazišta (do sada su evidentirana 66 naselja), a slavonskobrodsko Galovo arheolozi svrstavaju među najveća naselja starčevačke kulture nastala u ovom dijelu Europe.

Postoje nalazišta koja iz doba Starčevačke kulture, oko 5000. godine prije Krista.

No, napomenule su, nemali se broj njih dotiče i starčevačke kulture, kojoj je Minichreiter posvetila najviše znanstvenih radova.

Na arheološkom lokalitetu Galovu u Slavonskome Brodu, gdje arheolozi već 12 godina istražuju osam tisuća godina staro naselje starčevačke kulture iz mlađega kamenog doba, prvi su put otkriveni ostaci nadzemne građevine.

Odmah sam nazvala dr. Korneliju Minichreiter, koja je u to vrijeme upravo doktorirala na temi starčevačke kulture, i javila da imamo novo " starčevo ", što je i ona potvrdila čim je pogledala materijal prisjeća se danas umirovljena viša kustosica Muzeja brodskog Posavlja Jesenka Miškiv, koja bi i danas voljela znati tko je zapravo zaslužan za taj nalaz.

Voditeljica istraživanja tijekom ovih petnaest godina, ujedno i naš najveći autoritet za razdoblje starčevačke kulture, dr. Kornelija Minichreiter prisjeća se: - Zahvaljujući kolegici Miškiv, čim smo utvrdili da se radi o najstarijoj kulturi iz mlađeg kamenog doba i vrijednom spomeniku kulture, odmah se krenulo u akciju.

Izložba Slavonija, Baranja i Srijem - vrela europske civilizacije obuhvaća dvije tisuće predmeta iz vremena starčevačke kulture pa do danas, a na njoj su radili vrhunski stručnjaci na čelu s koordinatoricom izložbe, pomoćnicom ministra kulture Brankom Šulc, dok je ministar kulture Božo Biškupić inicijator izložbe.

Na sjeveroistočnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevačke kulture iz ranoga kamenog doba.

Oni su, po dr. Aleksandru Durmanu, zapravo jedan od najstarijih europskih naselja, budući da već od 6 tisuća godina prije Krista, od vremena neolitike i starčevačke kulture.

U okolici Opova postoje bogata arheološka nalazišta koja pripadaju periodu Starčevačke kulture.

Velike zasluge pronalasku mnogobrojnih predmeta koji pripadaju tekovinama starčevačke kulture na teritoriji Opova pripadaju katoličkom svećeniku Andeasu Majeru, koji je te predmete sakupljao i predao ih pančevačkom muzeju.

Iskopine su prepoznate kao dio Starčevačke kulture (oko 5000. 4300. pr.

Sada se već sa sigurnošću može reći da se radi o pravom " velegradu " iz mlađeg kamenog doba - najvećem na području sjeverne Hrvatske, starom oko osam tisuća godina, čiji su stanovnici živjeli u ranoj fazi starčevačke kulture.

Ovo je jedino nalazište starčevačke kulture u Hrvatskoj koje se sustavno istražuje i već ta činjenica potvrđuje kako se radi o izuzetno vrijednom nalazištu (značajnijem od mnogih " razvikanijih " nalazišta), a analize iskopanih predmeta metodom ugljika C - 14 potvrđuju kako su pronađeni predmeti stari oko 5700 godina prije Krista ili ukupno oko osam tisuća godina.

U prve dvije faze arheoloških iskopavanja otkrivena su dva prapovijesna lokaliteta: dio nekropole s paljevinskim grobovima iz srednjeg ili kasnog brončanog doba te niz naselja starčevačke kulture koja se protežu od Slobodnice, preko sjevernog dijela Slavonskog Broda pa sve do Velike Kopanice (Jaruga).

Tijekom svih faza istraživanja, na tom su prostoru definirani i mlađi te stariji arheološki slijedovi koji pokazuju kontinuitet naseljavanja čiji početci sežu do starčevačke kulture iz ranog neolitika.

Podsjetimo, Vinkovci su jedan od najstarijih gradova u Europi, jer arheološka istraživanja na području grada pokazala su postojanje starije faze starčevačke kulture neolitika prije 7000 godina.

Arheološka istraživanja dokazala su postojanje starije faze starčevačke kulture neolitika.

Etnička zajednica tog doba, nosioci poznate starčevačke kulture koja je dobila ime po Starčevu u Vojvodini, gdje se prvi puta pojavljuje, i koja se kasnije širi sve do Makedonije i Grčke, u Povardarju su potisnuli narod vinčanske (po lokalitetu Vinča) kulture, koja je inače nastavak starije Starčevačke.

Galovo je nalazište starčevačke kulture stare osam tisuća godina i na tom lokalitetu do sada je istraženo više od 2500 četvornih metara.

Do sada je u arheologiji bilo poznato da se tek u kasnoj fazi starčevačke kulture javljaju nadzemni objekti, kakvi su nađeni u Vinkovcima.