Profesori su mi bili Mladen Veža, Vilko Gliha Selan i Josip Poljan.

Teško nam je arbitrirati o motivu slike koju nismo vidjeli, no Mladen Veža (za sebe kaže da je ' ' akademski težak ' ' i ' ' pitur od zavičaja ' ') najstariji je hrvatski slikar (rođen 1916.), poznat po oslikavanju Podbiokovlja, ponajviše rodnog Brista (u kojemu se rodio i pjesnik Andrija Kačić Miošić).

Ta se informacija pokazala točnom, jer samo nekoliko dana nakon što je primio dopis gospodin Miljenko Vlatković telefonski se javio Kuluzu i potvrdio mu kako on i njegova supruga nemaju ništa protiv da portret Jakše Ravlića, kojeg je naslikao Mladen Veža, umjesto zida njihovog zagrebačkog stana krasi zid Gradske knjižnice.

I danas se sjećam što je mene učio moj mentor i profesor Mladen Veža.

Opširan popis autora, od kojih izdvajamo neka od imena kao što su: Mersad Berber, Branko Budimir, Mladen Veža, Edo Murtić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Đuro Pulitika, Josip Vasilije Jordan, Dragica Cvek Jordan..., jamči da će i oni najizbirljiviji pronaći nešto za sebe.

Mladen Veža zasigurno je jedan od njih.

Mladen Veža - doajen pejzaža i erotike

Prednjače majstori Ljubo Babić i Tomislav Krizman, a 30 - tih godina slijede ih Vladimir Kirin, Oton Postružnik, Marijan Šimunić, Mladen Veža, Zvoni mir Supek i drugi.

Slikar Mladen Veža (1916 - 2010) u veličini poštanske markice iscrtao je davnoga datuma jednu ljupku, skakutavu ljubičastu pticu žutoga kljuna, a na formatima veličine dlana smjestio je svoj rodni Brist.

Otvaranje izložbe« MLADEN VEŽA U spektru Sredozemlja »

Razaranje Hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Jugoslaviji provođeno je sustavno i djelotvorno od progona potpisnika Deklaracije o Hrvatskom književnom jeziku do marginaliziranja istaknutih nacionalnih vrednota kakav je bio, ovih dana preminuli slikar Mladen Veža.

slikar Mladen Veža, jedan od najstarijih hrvatskih živućih slikara, iako s mjestom boravka u Zagrebu i tek povremenim posjetima Bristu, veliki je zaljubljenik u rodno mjesto, a njegov je opus slika s temom Brista za sve Brišćane od neprocijenjene vrijednosti

Kao što je Cézanne slikao svoju Mont Sainte-Victoire, a Mladen Veža svoj Brist, tako i Stjepko Rupčić duhovno i stvaralačko nadahnuće pronalazi u ' planinama '.

1937. Mladen Veža diplomirao je slikarstvo u klasi prof. Vladimira Becića, s nepunom dvadeset i jednom godinom života.

Zanimljivo je da je naslovnicu izradio akad. slikar Mladen Veža.

Sigurno je, kako je na otvorenju izložbe kazao Stanko Špoljarić, da je Mladen Veža slikar umjetničkog paradoksa, jer dok s jedne strane ne teži promjenama, s druge se strane u njegovim slikama uvijek otkrivaju stanoviti pomaci.

Najeminentnija imena moderne hrvatske umjetnosti osnivači su Zadruge, kao što su: Edo Murtić, Tomislav Krizman, Branko Ružić, Oton Gliha, Marino Tartaglia, Mladen Veža, Vojin Bakić, Ivan Šebalj, Krsto Hegedušić, Kosta Angeli Radovani i dr.

Mersad Berber, Branko Budimir, Mladen Veža, Edo Murtić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Đuro Pulitika, Josip Vasilije Jordan, Dragica Cvek Jordan, Morena Brnčić, Fahrudin Šadić, Zlatko Prica, Smiljan Popović, Dimitrije Popović, Branko Bahunek, Josip Vaništa samo su neki od njih.

Do danas su je najviše puta primili književnici Zvonimir Balog (1970, 1973, 1991) i Sunčana Škrinjarić (1970, 1978, 1983), te ilustratori Ivica Antolčić (1975, 1980, 1987, 1989, 1992), Mladen Veža (1973, 1980, 1990), Ivan Vitez (1988, 1993, 1995, 1996) i Svjetlan Junaković (1997, 1998, 2002, 2003).

Potječem iz vrlo siromašne, težačke obitelji i tijekom studija bio sam podstanar kod Mačekovih ' PARIŠKI BABILON ' Sve je bilo živo, posjećivao sam impresivne izložbe Braquea, Picassa i Cezannea, ali dobio sam manju stipendiju jer nisam bio Srbin nego Hrvat ' SVJETSKA KRIZA ' Sa 17 godina bio sam u bezizlaznoj situaciji u Zagrebu - nisam se uspio zaposliti kao soboslikar, spavao sam na kolodvoru i jeo jabuke koje su ispale s kola ' Tako govori Mladen Veža (89), jedan od najboljih hrvatskih slikara i ilustratora, te dugogodišnji sveučilišni profesor na Pedagoškoj akademiji i Akademiji likovnih umjetnosti, kojem je prošlog tjedna u galeriji Mona Lisa u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu otvorena mini retrospektiva.

Upravo od strane izdavača toga lista " Naše djece " predložen je za dobiveno priznanje, a zajedno s njime istim su priznanjem odlikovani i bliski mu dugogodišnji suradnici, likovni umjetnici i ilustratori Ivica Antolčić, Danica Rusjan, Josip Biffel i posthumno Mladen Veža, koji su dali snažan autorski likovni pečat listu kao i izniman osobni prilog hrvatskog ilustraciji.

Autor je niza etnografskih, dokumentarnih i likovnih izložbi: Fašenk v Đurđevcu i okolo, Tko je bio sv. Valentin?, Sveti Juraj svetec i patron, Od svetog Nikole do Djeda Božićnjaka, Tradicijska glazba đurđevačke Podravine, Legenda kao izazov, Istočni prostor (slikarstvo Ukrajine, Rusije, Gruzije i Armenije), Đurđevec kakti grad, Đurđevečka paleta, Bilogora, Trideset godina Galerije Stari grad, Krsto Hegedušić, Kinesko slikarstvo iz Donacije ILC, Mistika i fantastika, Mladen Veža, Metamorfoze iskoraci, i dr. Česti je sudionik ili voditelj likovnih radionica, a posebno ga veseli rad s najmlađima.

Iz monografije: Mladen Veža život i djelo, Stanko Špoljarić, Zagreb, Galerija Mona Liza, Životopis: Marija Gelo

Događaj je poduprlo sedamnaest umjetnika, koji su za tu prigodu darovali slike kao što je: Danijel Jaman, Željko Bubalo, Hrvoje Peruzović, Mladen Veža, Josip Botteri Dini, Kažimir Hraste, Matko Trebotić i dr. Program je vodio Ilija Zovko, a u glazbenom su dijelu svoj obol dali Vokalisti Salone, Papa band iz Solina, VIS Sperantes, klapa Pasike iz Kostanja, studenti Glazbene akademije te Dražen Zečić, koji je na gitari izveo pjesmu " Oprosti, svijete ".

Ovako je Mladen Veža radi ilustracije za Radost kad ni bilo kompjutori nego su rukom lipili di će doć tekst, a di slika

Mladen Veža rođen je 7. veljače 1916. u Bristu.

Mladen Veža diplomirao je 1937. u slikarskoj klasi profesora Vladimira Becića.

LIKUM je najstarija zadruga likovnih umjetnika Hrvatske, a u njenom osnivanju sudjelovala su neka od najeminentnijih imena hrvatske umjetnosti kao što su Edo Murtić, Tomislav Krizman, Mladen Veža, Krsto Hegedušić i drugi.

Mladen Veža bio je pozivan, prvenstveno od Ive Šrepela, upravitelja tadašnje Moderne galerije u Zagrebu, na umjetnički reprezentativne izložbe, počevši od izložbe Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938, pa nadalje sve do IV izložbe hrvatskih umjetnika u NDH 1944. godine.

Mladen Veža, Izložba ulja na platnu " ZAVIČAJ PROLISTAO MAŠTOM ", 20. studenog do 14. prosinca 2001