Iz ove skupine lijekova u Republici Hrvatskoj su odobreni ciprofloksacin, levofloksacin, moksifloksacin, norfloksacin i pefloksacin.

Kod akutnog bakterijskog sinusitisa i akutne egzacerbacije kroničnog bronhitisa moksifloksacin se može oralno primijeniti samo kada se drugi antibiotici ne smiju primijeniti ili ne djeluju.

Kod izvanbolničke pneumonije moksifloksacin se može oralno primijeniti samo kada se drugi antibiotici ne smiju primijeniti.

Od 1992. godine do danas u Hrvatskoj su od nuspojava koje se odnose na poremećaje srčanog ritma prijavljene nuspojave na moksifloksacin (jedan slučaj fibrilacije atrija koja se javila uz pulmonalnu emboliju i zatajenje srca, dva slučaja palpitacija te po jedan slučaj tahikardije uz fibrilaciju atrija, povećanja srčane frekvencije praćenog palpitacijama, bradikardije i sinusne bradikardije), na ciprofloksacin (jedan slučaj fibrilacije ventrikula sa zastojem srca, po jedan slučaj ventrikularne tahikardije i palpitacija) i norfloksacin (dva slučaja tahikardije i jedan slučaj aritmije).

Fluorokinoloni s potencijalnim rizikom, u koje se od lijekova na tržištu RH ubraja moksifloksacin;

Antibiotici svrstani u kategoriju rizika C (kloramfenikol, ciprofloksacin, ofloksacin, moksifloksacin, klaritromicin, trimetoprim, kotrimiksazol, vankomicin C) treba dati samo ako potencijalna korist opravdava mogući rizik za fetus.

Lijek drugog izbora je cefuroksim ili moksifloksacin.

Infekcije mikoplazmom se uspješno liječe antibioticima iz skupine makrolida (azitromicin, klaritromicin) i kinolona (moksifloksacin).

Zbog prepoznatog rizika uzrokovanja produljenja QT intervala za moksifloksacin, liječnike propisivače se podsjeća da se moksifloksacin u sljedećim indikacijama smije propisivati samo ako se ne može primijeniti antibiotik koji se uobičajeno koristi ili kada je liječenje uobičajenim antibiotikom bilo bezuspješno: akutni bakterijski sinusitis, akutna egzacerbacija kroničnog bronhitisa, pneumonija iz opće populacije (osim u teškim slučajevima) i blaga do umjereno teška upalna bolest zdjelice.

Zbog prepoznatog rizika uzrokovanja produljenja QT intervala za moksifloksacin, liječnike propisivače se podsjeća na indikacije u kojima se on smije propisivati te ih se poziva da prijave svaku nuspojavu ili sumnju na nuspojavu lijekova iz ove skupine.

Pismom se liječnike želi upoznati s novim podacima o sigurnosti primjene djelatne tvari moksifloksacin.

Poznato je da moksifloksacin narušava funkciju jetre te je 2002. godine u Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku uključen podatak o mogućnosti razvoja Stevens-Johnsonova sindroma.

Smjernice za lijek agalzidazu alfa i beta prilagođavaju se postojećim mogućnostima primjene u svim KBC-ima i KB-ima, dok su smjernice za moksifloksacin proširene na liječenje kompliciranih infekcija kože i mekih tkiva u jedinicama intenzivne skrbi