Učinci, koji bi trebali biti pokazatelji potrebe za takvim daljnjim ispitivanjima, mogu, na primjer, uključivati: (a) ozbiljna ili neprolazna oštećenja; (b) vrlo nisku razinu ili potpunu odsutnost razine »bez učinka«; (c) jasnu sličnost u kemijskoj strukturi između tvari, koja se ispituje, i drugih tvari, koje su već dokazane kao opasne. Dodatna ispitivanja mutagenosti i/ili provjera ispitivanja tvari koje uzrokuju rak, kao što je to opisano u strategiji ispitivanja navedenoj u Prilogu V.

Ipak, kod razvrstavanja tvari i smjesa unutar ovoga razreda opasnosti također se uzimaju u obzir rezultati ispitivanja mutagenosti i genotoksičnosti in vitro te na somatskim i zametnim stanicama sisavaca in vivo.

Razvrstavanje u 1 B kategoriju temelji se na: pozitivnom/im rezultatu/ima in vivo ispitivanja nasljedne mutagenosti zametnih stanica kod sisavaca; ili pozitivnom/im rezultatu/ima in vivo ispitivanja mutagenosti somatskih stanica kod sisavaca, u kombinaciji s određenim dokazima da tvar ima potencijal izazvati mutacije zametnih stanica.

Ovi se dokazi mogu izvesti iz ispitivanja mutagenosti/genotoksičnosti na zametnim stanicama in vivo ili dokazivanjem sposobnosti interakcije tvari ili njezinog/ih metabolita s genetskim materijalom zametnih stanica; ili pozitivnim rezultatima ispitivanja koja pokazuju mutagene učinke na zametnim stanicama ljudi, ali bez dokaza prijenosa na potomstvo; primjerice, povećana učestalost aneuploidije u muškim zametnim stanicama izloženih osoba.

3.5.2.3.4. In vivo testovi za utvrđivanje nasljedne mutagenosti zametnih stanica, kao što su:

Tvari koje izazivaju zabrinutost zbog mogućnosti izazivanja nasljednih mutacija u zametnim stanicama kod ljudi Razvrstavanje u 2. kategoriju temelji se na: pozitivnim dokazima iz pokusa na sisavcima i/ili, u nekim slučajevima, pokusa in vitro dobivenim kod: in vivo testova mutagenosti na somatskim stanicama sisavaca; ili drugih ispitivanja genotoksičnosti na somatskim stanicama in vivo, potkrijepljenih pozitivnim rezultatima testova mutagenosti in vitro.

Napomena: U slučaju tvari koje su pozitivne u in vitro testovima mutagenosti kod sisavaca i kod kojih postoji odnos kemijske strukture i djelovanja s poznatim mutagenima zametnih stanica treba ispitati mogućnost razvrstavanja u 2. kategoriju mutagena.

3.5.2.3.8. In vitro testovi mutagenosti, kao što su:

Danas skoro svaka tvar može pod određenim uvjetima u laboratoriju biti proglašena karcinogenom kategorije III (bolji ili slabiji dokaz o mutagenosti) pa na takve podatke pametan čovjek tek odmahne rukom.

3.5.2.3.5. In vivo testovi mutagenosti na somatskim stanicama, kao što su:

Osim toga učinci antropogenih sredstava najčešće su kvantificirani i mjerenjem njihove toksičnosti pomoću testova toksičnosti, mutagenosti i karcinogenosti.

Štoviše, imajući u vidu pozitivne rezultate dobivene u testovima mutagenosti, kumulativnu prirodu djelovanja mutagena kao i posebnu izloženost najmlađe populacije hrani koja sadrži ITX smatramo da je prisutnost takve hrane na tržištu neprihvatljiva jer predstavlja rizik za zdravlje potrošača.

Testiranja teratogenosti, mutagenosti i reproduktivne toksičnosti vitamina E su se također pokazale negativnima.

Industrijskom, odnosno poslovnom tajnom ne mogu se smatrati: naziv tvari prema popisu EINECS, naziv proizvođača ili uvoznika, podaci o fizikalno-kemijskim svojstvima tvari, putovanju kroz okoliš i ponašanju u okolišu, zbirni rezultati toksikoloških i ekotoksikoloških ispitivanja, posebice podaci o karcinogenosti, mutagenosti i/ili reproduktivnoj toksičnosti tvari, podaci u vezi s metodama i mjerama predostrožnosti u pogledu tvari i hitnim mjerama, informacije čijim bi uskraćivanjem moglo doći do nepotrebnih pokusa na životinjama ili ponavljanja već provedenih pokusa, analitičke metode koje omogućuju otkrivanje opasne tvari prilikom njezinoga ispuštanja u okoliš kao i određivanje izravne izloženosti ljudi toj tvari.

Kada je neko od toksikoloških svojstava pripravka određeno uporabom obje metode iz stavka 3. točke a) i b) ovoga članka, za razvrstavanje se koriste rezultati, dobiveni po metodi neposrednog eksperimentalnog određivanja toksikoloških svojstava iz stavka 3. točke b) ovoga članka, osim u slučaju kancerogenosti, mutagenosti ili reproduktivne toksičnosti, kada se uvijek koristi dogovorena računska metoda. (5) Kada je moguće: epidemiološkim ispitivanjima, znanstvenim studijama slučaja, (kao što je to navedeno u Prilogu VI. ovoga Pravilnika ili uz statističke podatke (koji se odnose na profesionalne bolesti) dokazati, da se toksikološki učinci na ljudima razlikuju od učinaka, koji su dobiveni uporabom metoda iz stavka 3. točke a) ili b) ovoga članka, pripravak se razvrstava na temelju utvrđenih učinaka za čovjeka, dokazati, da razvrstavanje pomoću dogovorene računske metode iz stavka 3. točke a) ovoga članka zbog neuvrštavanja sinergističkog djelovanja određenih sastojaka pripravka, daje manji (blaži) rezultat od onog koji se dobiva ispitnom metodom iz stavka 3. točke b) ovoga članka, za razvrstavanje se koristi rezultat, dobiven ispitnom metodom iz stavka 3. točke b) ovoga članka, dokazati da razvrstavanje pomoću dogovorene računske metode iz stavka 3. točke a) ovoga članka, zbog neuvrštavanja antagonističkog djelovanja određenih sastojaka pripravka, daje veći (izrazitiji) rezultat od onog koji se dobiva ispitnom metodom iz stavka 3. točke b) ovoga članka, za razvrstavanje se koristi rezultat, dobiven ispitnom metodom iz stavka 3. točke b) ovoga članka, (6) Za pripravke poznatog sastava, osim za sredstva za zaštitu bilja, koji su bili razvrstani prema ispitnoj metodi iz stavka 3. točke b) ovoga članka, potrebno je ponovno provesti ocjenjivanje opasnih svojstava po metodama, opisanim u stavku 3. točki b) ovoga članka, kada: proizvođač pripravka promjeni početne koncentracije jednog ili više opasnih sastojaka pripravka, izražene u masenom ili volumnom udjelu, u skladu sa Tablicom 2:

Za istraživanja navedena pod točkama 6.3. (gdje je neophodno), 6.4., 6.5., 6.7. i 6.8., zahtijevani način primjene je oralni put, osim ako se može dokazati da je drugi put ulaska prikladniji. 6.3. Podaci o kratkotrajnoj toksičnosti (28 dana) Podatke o kratkotrajnoj toksičnosti nije potrebno dostaviti ako je provedeno istraživanje subkronične toksičnosti na glodavcima 6.4. Podaci o 90 - dnevnoj studiji subkronične toksičnosti, provedenoj na dvije vrste, glodavcima i drugoj vrsti sisavca 6.5. Podaci o kroničnoj toksičnosti Potrebno je dostaviti podatke o jednoj studiji na glodavcima i jednoj na drugoj vrsti sisavaca 6.6. Istraživanja mutagenosti 6.6.1. Test za genske mutacije na bakterijama in-vitro 6.6.2. Citogenetski test na stanicama sisavaca in-vitro 6.6.3. Test za genske mutacije na stanicama sisavaca in-vitro 6.6.4. Ako je nalaz u 6.6.1., 6.6.2. ili 6.6.3 pozitivan, tada se zahtijeva istraživanje mutagenosti in-vivo (test kromosomskih oštećenja na koštanoj srži ili mikronukleus test) 6.6.5. Ako je nalaz u 6.6.4 negativan, ali su in-vitro testovi pozitivni, provode se drugi in-vivo test kako bi se utvrdilo može li se utvrditi mutagenost ili oštećenje DNK u drugom tkivu osim koštane srži 6.6.6. Ako je nalaz naveden u točki 6.6.4 pozitivan, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) može zahtijevati provođenje testa na spolnim stanicama 6.7. Studija karcinogenosti Potrebno je dostaviti podatke o jednoj studiji na glodavcima i jednoj na drugoj vrsti sisavaca.

Pri ispitivanju mutagenosti i kancerogenosti dovoljno je utvrditi je li predmetnoj tvari svojstveno da takve učinke izazove.

U slučaju učinaka različitih od karcinogenosti, mutagenosti, reproduktivne toksičnosti i izazivanja preosjetljivosti dišnih putova treba obrazložiti potrebu djelovanja na razini Zajednice.

U slučajevima iz članka 22. stavka 2. ovoga Pravilnika kada je za utvrđivanje pojedinih opasnih svojstava izveden prikladan test, i na temelju tih rezultata tvar nije potrebno razvrstati kao opasnu potrebno je pregledati ostale dostupne podatke npr. pozitivni rezultati in vitro ispitivanja mutagenosti.

3. Dodatna ispitivanja mutagenosti i ispitivanja karcinogenosti, u slučaju pozitivnih rezultata testova iz točke 6. članka 18. ovoga Pravilnika, ovisno o specifičnim svojstvima i namjeni ispitivane otrovne tvari, a prema strategiji navedenoj u Preporukama OECD.

11.1.12.2. Razvrstavanje smjesa s obzirom na učinke karcinogenosti, mutagenosti i reproduktivne toksičnosti treba izračunati iz raspoloživih informacija o tvarima u smjesi.

- 2. skupina mutagenih tvari: tvari za koje postoji dovoljno dokaza da imaju mutageno djelovanje na eksperimentalnim životinjama (a/pozitivni rezultati in vivo testova mutagenosti na spolnim stanicama sisavaca; ili b/druge celularne interakcije na spolnim stanicama sisavaca in vivo; ili c/mutageni učinci utvrđeni na somatskim stanicama sisavaca in vivo u kombinaciji s toksikokinetskim metodama koje potvrđuju da ispitivana tvar ili njezini metaboliti dolazi u kontakt sa spolnim stanicama, te uz pozitivne rezultate in vitro ispitivanja kao dodatni dokaz mutagenog djelovanja) te postoji opravdana sumnja da mogu uzrokovati nasljedna genetska oštećenja i kod ljudi.

Ames test koristi se za testiranje mutagenosti neke tvari. (http://en.wikipedia.org/wiki/Ames_test).