Kod najnižih mirovina poboljšanje se uvodi brisanjem kaznenog određivanja visine dijela mirovine ostvarene za godine iznad trideset godina mirovinskog staža.

Vezano uz korisnike zajamčenih najnižih mirovina, valja primijetiti da je ispravljena nepravda prema takvim korisnicima najnižih mirovina ostvarenih s 30 ili više godina staža.

Među ostalim, predlaže i preispitivanje razine najnižih mirovina.

Zato sve više umirovljenika prima umjesto svoje stvarne mirovine, povoljnije svote zajamčenih najnižih mirovina.

Sljedeće tablice prikazuju izračunate visine najnižih mirovina od 1. I. 2004. pa dalje.

Na osnovi izračuna prema toj Odluci, prikazujemo dvije tablice zajamčenih najnižih mirovina, jedna za mirovine ostvarene s 15 do 30 godina mirovinskog staža a druga za mirovine ostvarene s 31 i više godina mirovinskog staža.

Visine zajamčenih najnižih mirovina i ograničenja dopuštenih najviših mirovina različite su a određuju se dva puta godišnje.

Objasnit ćemo kako dolazi do izračuna najnižih mirovina za većinu novih korisnika mirovina i ograničenja visina najnižih mirovina za one koji ostvaruju mirovine sa stažem iznad 30 godina.

Međutim, pravo na taj dodatak nemaju korisnici najnižih mirovina, nemaju pravo na dodatak uz tu najnižu mirovinu, već im se dodatak određuje prema njihovoj stvarnoj mirovini, koja je niža od najniže.

Usput valja naglasiti da je sve veći broj korisnika najnižih mirovina (svi koji ostvaruju prosječnu plaću ili manje od toga), vjerojatno taj broj premašuje 50 % svih umirovljenika koji ostvaruju mirovinu prema novom mirovinskom zakonu.

Ovih dana u tijeku je isplata mirovina za mjesec siječanj, a na iznenađenje« novih »umirovljenika u njima nema očekivanog povećanja za korisnike prijevremenih, invalidskih i najnižih mirovina.

Valja još ponovno podsjetiti da se utvrđene svote zajamčenih najnižih mirovina priznaju i isplaćuju samo onim korisnicima mirovina kojima je redovna mirovina, izračunata prema njegovim osobnim prosjecima plaća, niža od ove zakonom zajamčene najniže mirovine.

Prema tome postoje dvije skupine korisnika najnižih mirovina.

Uvođenje II. mirovinskog stupa tome još više pridonosi a to potvrđuje sve više korisnika najnižih mirovina.

Od toga imamo ukupno 64.217 korisnika mirovina ZOPHBDR-a, od toga (51.752) mirovina HRVI-a i (12.216) mirovina obitelji poginulih branitelja i (249) najnižih mirovina hrvatskih branitelja.

Nastale razlike, a zapravo buduće probleme, ne želi se ni vidjeti a kamoli rješavati, pa kako veliki broj niskih mirovina ostvarenih po bivšem zakonu ostaje i dalje, niži je od zajamčenih najnižih mirovina po novom zakonu.

Vezano uz tablični prikaz tih svota zajamčenih najnižih mirovina, može se uočiti da su svote najnižih mirovina pripadajuće za 31 ili više godina mirovinskog staža utvrđene, odnosno povećavane za svaku godinu prema istom mjerilu kao što se primjenjivalo i za mirovine ostvarene do zaključno s 30 godina mirovinskog staža, što nije bio slučaj do ove godine.

Ako pak usporedimo ranije objavljene svote zajamčenih najnižih mirovina za 15 godina staža (715,05 kn) i zajamčenih najnižih mirovina za 40 godina staža (1.668,50 kn), razlika je 2,3.

Promjene bi mogle zahvatiti i područje najnižih mirovina koje je u 2008. godini primalo 21,8 posto umirovljenika.

Tako je počevši od 1. I. 1999, umjesto jednoga ograničavajućeg ali jedinoga maksimalnog iznosa najviše mirovine, uveden čitav niz pojedinačnih najviših mirovina, i to ovisno o tome s koliko je godina ostvareno pravo na najvišu mirovinu, slično kao i kod najnižih mirovina, koje su zamijenile bivšu minimalnu mirovinu koja se priznavala samo za puni mirovinski staž.

To poboljšanje, odnosno povećanje najnižih mirovina s ostvarenih više od 30 godina staža provest će se također po službenoj dužnosti i primjenjivat će se i na sve ranije korisnike najnižih mirovina počevši od 1. I. 2008.

Te dvije različite svote visina najnižih mirovina donose se zato što Zakon o mirovinskom osiguranju dijeli korisnike najnižih mirovina u dvije skupine.

Radi razumijevanja te zakonom utvrđene nepravde prema onima koji ostvaruju mirovine sa stažem većim od 30 godina, dajemo prikaz izračuna novih visina najnižih mirovina koje se jamče od 1. 1. 2007. g.

Ako bi u tom tonu bili i dalje ironični, treba »pohvaliti« zakonopisce i zakonoznance koji su za mirovine ostvarene odnosno za dio mirovina ostvaren sa stažem iznad 30 godina izmislili novo ograničenje prepolovljivanjem visina najnižih mirovina za godine staža više od 30 godina.

Kao nepravdu treba navesti i činjenicu da mnogi korisnici niskih mirovina ostvarenih po bivšem zakonu, a to se posebno odnosi na obrtnike i poljoprivrednike primaju i danas mirovine niže od današnjih najnižih mirovina, a ipak im se ne priznaje pravo na najnižu mirovinu.

Dok su drugi šutjeli, mi smo najžešće napadali smanjivanje posebnih najnižih mirovina, koje su za godine staža iznad 30 godina duplo umanjivane.

Prema tome može se tvrditi da postoje čak četiri skupine korisnika različitih visina prijevremenih starosnih mirovina i zajamčenih najnižih mirovina ostvarenih s istim brojem godina staža, a sve ovisno o datumu ostvarenja prava.

Ako se uzme najbrojniju skupinu novih korisnika najnižih mirovina koje se isplaćuju tijekom ove godine, zapaža se da su to zajamčene najniže mirovine koje su određene prošle godine počevši od 1. srpnja, a izračunate su prema aktualnoj vrijednosti najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža koja je utvrđena u visini od 56,59 kn.

Zakonom o dodatku na mirovine obuhvaćeni su i korisnici mirovina ostvarenih prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju (na dio mirovine ostvaren u hrvatskom mirovinskom sustavu), kao i korisnici najnižih mirovina, kojima bi bila zajamčena najniža mirovina ako im je mirovina i uz dodatak manja od najniže.

SDP, koji je sada, na sreću umirovljenika, u opoziciji, ovim prijedlogom nastavlja udar na standard umirovljenika, kao što su 18. prosinca 2002. godine« socijalnim »odredbama izmjena ZOMO-a na rub socijalne bijede« gurnuli »korisnike najnižih mirovina, a onda primjenom Zakona o dodatku licemjerno« plaču »nad njihovom sudbinom.