Također, riječkoj javnosti predstavljena su " Izabrana djela " Nedjeljka Fabrija objavljena u nakladničkoj kući Profil International.

Prema romanu Vježbanje života Nedjeljka Fabrija Darko Gašparović sačinio je dramatizaciju te kronisterije, kako ju je autor podnaslov io, velike sage o zbivanjima u Rijeci od polovice prošloga stoljeća do nakon Drugoga svjetskog rata.

Uostalom, nije li Roland Barthes rekao: Da si ti ovdje, ne bih pisao. Spominjat će se i naslovi Annie Ernaux, Sanje Pilić, Zlatka Crnkovića, Irfana Horozovića, Midhata Ajanovića, Gorana Tribusona, Michaela Ondaatjea, Miljenka Jergovića, Andree Zlatar, Nedjeljka Fabrija, Alessandra Baricca, Slavenke Drakulić, Irene Vrkljan, Dubravke Ugrešić, Elizabeth Berg, Zore Dirnbach, Vilme Vukelić, Jurice Pavičića

Tako je i prijedlog za kandidaturu Nedjeljka Fabrija stigao najvjerojatnije iz neke inozemne institucije, a iz Hrvatske se kandidature obnavljaju otprilike nakon dvije godine, pa su ranije švedskim akademicima upućivani prijedlozi s imenima Vesne Parun, Ranka Marinkovića, Slavka Mihalića, a prije Slobodana Novaka nominiran je pjesnik Dragutin Tadijanović.

Milčinović), Nedjeljka Fabrija (o Ivi Žicu-Klačiću), Branimira Donata (o pjesništvu bačkih Hrvata), Anatolija Kudrjavceva (o Anti Katunariću) te Ivice Matičevića (o književnokritičkoj slobodi časopisa »Plug« za NDH); 4. pročitano - otisnuto: kontinuitet Dana hvarskoga kazališta postignut je i redovnim objelodanjivanjem zbornika priloga.

Taj je broj, kao i onaj o Supilu, uz Nedjeljka Fabrija, kao glavni urednik oblikovao Srećko Lipovčan.

U drugome dijelu časopisa urubričene su likovne umjetnosti (Vanda Ekl o Bitki kod Stubice na svečanom zastoru HNK u Zagrebu Krste Hegedušića), glazba (tada vodeći francuski strukturalist Roland Barthes o Beethovenu u povodu 200. godišnjice rođenja i Igor Stravinsky o šest posljednjih majstorovih gudačkih kvarteta), povijest (Petar Strčić, Nacrt za životopis Matka Laginje, i opet u povodu ovoga puta 40. godišnjice smrti), te glumište, gdje Igor Mrduljaš raščlanjuje dvije ondašnje praizvedbe hrvatskih autora u riječkome Kazalištu mirakula Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara Nedjeljka Fabrija i drame Brat moje majke Kreše Novosela.

Zanima me, ukratko, što mislite o sljedećim naslovima: Digresijama i Protimbama Slobodana Novaka, Povijesti hrvatske književnosti (sintetskoj knjizi iz 2003) Prosperova Novaka, Ambri i Fukari Ivana Aralice, Triemeronu Nedjeljka Fabrija, Leksikonu hrvatskih pisaca Školske knjige te o ediciji Hrvatska književna baština Ex librisa koja se doima poput nastavka vrijedne Akademijine »Građe za povijest književnosti hrvatske«?

Sajam je otvorilo predstavljanje nove knjige " Orfejeva djeca " Nedjeljka Fabrija.

Naime, mučilo me to što je Bach, za razliku od Morožina, privukao samo nekoliko hrvatskih pisaca: Olju Savičević Ivančević, Romana Simića, Nedjeljka Fabrija te jednog urednika: Nenada Popovića.

Uslijedila je praizvedba baleta Maestro posvećena Borisu Papandopulu, kao prinos proslavi stotoga rođendana velikoga hrvatskog skladatelja, prema libretu Nedjeljka Fabrija i u koreografiji Ljiljane Gvozdenović, predstava u kojoj nedvojbeno prevladava glazba i nekoliko likovno vrlo snažnih scena.

U knjizi nisu zaobiđena ni već poznata imena svih generacija s pripadajućim opusima od Nedjeljka Fabrija, Ive Brešana, Gorana Tribusona, Slavenke Drakulić, Miljenka Jergovića do najsvježijih opusa, primjerice Dore Kinert Bučan, Jelene Čarije, ili blogera Vlade Bulića.

Nedjeljko Fabrio poslao je Švedskoj akademiji pismo kojim je nekoga, naravno da je tajna koga, predložio za Nobelovu nagradu u godini 2002. Na taj prijedlog dobio je naše uobičajeno pismo zahvale, kakvo šaljemo svim predlagačima, kojim Nedjeljka Fabrija obavještavamo da smo prihvatili njegov prijedlog za kandidaturu.

Dakle, sve je počelo intervjuom Nedjeljka Fabrija u Vijencu od 23. siječnja 2003. u kojem je u jednoj rečenici spomenuo da je kandidat za Nobelovu nagradu, o čemu šuti već mjesecima.

Užas i veliki troškovi Roberta Perišića također je rado posuđivanja knjiga, Araličina Fukara isto tako, a Snježana Buczkowska, voditeljica odjela knjižnice Trstenik, kao vrlo traženo djelo izdvaja još Triemeron Nedjeljka Fabrija.

Događanja u povodu sedamdesetog rođendana Nedjeljka Fabrija započela su u četvrtak, 15. studenog u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka gdje je otvorena retrospektivna izložba književnog stvaralaštva Nedjeljka Fabrija.

To, međutim, niti koreografkinju Ljiljanu Gvozdenović, niti libretista Nedjeljka Fabrija nije spriječilo u nakani da u baletnoj formi na daske HNK postave svoje viđenje Papandopulova lika i djela, zamišljeno pod naslovom Maestro.

Ne tako davno u Beču sam upoznao Nedjeljka Fabrija, zajedno smo dobili Herderovu nagradu.

U općoj atmosferi traganja za riječkim identitetom, potaknuti prikazivanjem predstave " Vježbanje života " Nedjeljka Fabrija 1990. godine, nije čudno što su Riječani izabrali upravo morčića kao simbol Rijeke, bolje reći " oživjeli " ga i vratili mu ono značenje koje je tijekom povijest imao.

Prva je pozivanje na continuum hrvatskoga beletrističkog tiska u Rijeci od »Nevena« 1858. (urednici Josip Vranyczany-Dobrinović i Vinko Pacel) do »Riječke revije« koju su 1952. bili pokrenuli Vinko Antić i Drago Gervais, te »Dometa« Zvane Črnje 1968. Druga se pak misao logično na prethodno nadovezuje, a u očima ondašnjih mrzitelja i zatornika hrvatstva postaje ključan magnum crimen, ponajprije Nedjeljka Fabrija kao njena začetnika i potpisnika ali i cijeloga časopisa.

Ovaj dio knjige donosi i ponovno čitanje Reformatora Nedjeljka Fabrija, tražeći razloge preživljavanja te drame i u drugom vremenu i nalazeći ih u vještini neuobičajene dramske strukture i unutarnjih napetosti te prodoru realnog u kazališno.

Na naslovnoj stranici tiskani su uvodnik glavnog urednika Nedjeljka Fabrija i tri pjesme Milivoja Slavičeka pod zajedničkim naslovom Jutarnja soba.

Mnogi kažu da je to »zlatno doba« riječkog kazališta, a prijelomna je bila predstava »Vježbanje života« Nedjeljka Fabrija, u dramatizaciji Darka Gašparovića i u režiji Georgija Para.

U omašnom svesku o 19. st. naći ćemo prvi put imena Borisa Senkera, Zorana Kravara, Tihomila Maštrovića, Nedjeljka Fabrija i Anatolija Kudrjavceva.

Jedan je javno proglasio Nedjeljka Fabrija i Igora Zidića nepismenima zato što je prvi rekao da je živio »na Rijeci«, a drugi što je upotrijebio glagol »skoncentrirati«.

Njih nalazi ponajprije u dvadesetom stoljeću u djelima književne i narodno prosvjetiteljske aktivnosti Viktora Cara Emina, u građanskoj maniri najčitanijega hrvatskog književnika prve polovine dvadesetog stoljeća Milutina Cihlara Nehajeva, u burnom životu i osebujnom intelektualnom profilu Zvane Črnje, u erudiciji kakvu je imao Branko Fučić, u sudbinskom odnosu s Rijekom Nedjeljka Fabrija.

Povod je nedavno izašla knjiga Diane Grgurić Glazba, riječ - istraživanje odnosa (Intermedijalna i povijesna razmatranja opusa Milutina Cihlara Nehajeva i Nedjeljka Fabrija) - sudjeluju: dr. sc. Diana Grgurić i akademik Nedjeljko Fabrio

Radi se o književnim djelima hrvatskih književnika Miroslava Krleže, Ranka Marinkovića, Vladana Desnice, Slobodana Novaka, Irene Vrkljan, Nedjeljka Fabrija, Ludviga Bauera, Pavla Pavličića, Veljka Barbierija i Miljenka Jergovića.

Akademik Jelčić je govorio o zastupljenosti teme Domovinskoga rata u lijepoj književnosti, istaknuvši neka prijašnja djela Nevenke Nekić, Nedjeljka Fabrija, Mire Međimurca i još nekolicine književnika, a postavio je i problem zaista sužene tematike koja se vezuje za Domovinski rat.

Za vrsna glazbenoga poznavatelja Nedjeljka Fabrija, knjigu poput Žmegačeve »Hrvati nikada više neće dobiti«: riječ je o »ukoričenoj eksploziji ravnoj snazi i bljesku hidrogenske bombe«.