Tiče li se vjera čovjeka, vjeruju li samo neznalice ili i učenjaci, je li sve samo rezultat prirodnih procesa, možemo li Boga spoznati, zašto bolest, zašto smrt, jesu li religiozni ljudi gori od nereligioznih, samo su neka od privlačnih pitanja na koja autor odgovara jasno i jednostavno, ali opet vrlo stručno i dubokoumno.

- Zaštita nereligioznih osoba moguća je unutar sustava i za to ne samo da nisu potrebne neke revolucionarne metode nego bi one bile kontraproduktivne.

Nakon Estonije, najviše nereligioznih živi u Češkoj (59 posto nereligioznih i skoro 9 posto koji su se odbili izjasniti).

Službeni izvori izvješćuju o 32 posto nereligioznih u Rusiji.

Iz pogovora: " Sveto i profano " dva su egzistencijalna stanja koja je čovjek tijekom svoje povijesti oblikovao: s jedne strane kao profano postojanje modernih nereligioznih ljudi, s druge strane kao sakralno postojanje ljudi arhaičnih društava.

Često puta se pokaže da djeca religiozno aktivnih roditelja, ukoliko je to plod prikrivene tjeskobe pred Bogom, bježe od Boga, dok djeca nereligioznih roditelja traže Boga.

Veći je problem što je tako organiziran vjeronauk poslužio kao agresivno oružje u regrutaciji najmlađih, jer ga u strahu od izolacije pohađa čak i većina djece iz nereligioznih obitelji.

Naime usprkos tome što se smatralo da će sekularizacija napredovati i samim time da će se povećavati broj nevjernika kao i njihova pozicija u društvu, to se ne dešava, a neki autori smatraju da se upravo konsolidacijom religija osnažuju vanjske granice između religioznih i nereligioznih.

Sam projekt pridonosi razumijevanju nereligioznih ponašanja i praksi u Hrvatskoj kao i pokretanju javne rasprave s ciljem aktualiziranja religijskog obrazovanja u obrazovnom sustavu te stvaranja mogućnosti artikulacije potreba nereligioznih osoba u obrazovnom sustavu.

Pravila za članstvo bila su stroga (nije se dopuštalo nećudoredno ponašanje, iskazivanje nereligioznih osjećaja, nedolično javno istupanje kojim bi se ugrozio ugled društva).

Istraživanje Pew Foruma: nagli porast nereligioznih osoba, protestanti više nisu većina u SAD-u

Istraživanje Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri: Stavovi i iskustva nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj, koje je prošle godine provela organizacija civilnog društva Forum za slobodu odgoja, jasno je pokazalo da su u sadašnjem modelu našeg obrazovnog sustava nereligiozni roditelji i njihova djeca diskriminirani, baš kao i nekatolici.

Razlog provedbe ovog istraživanja prije svega nalazimo u činjenici kako u Hrvatskoj postoji vrlo malo znanstvenih istraživanja i podataka vezanih uz ovu temu te je potrebno pridonijeti znanstvenoj analizi ove tematike, ali i artikulaciji potreba nereligioznih roditelja vezanim uz obrazovanje njihove djece.

Vjernik se često ne može oteti dojmu još uvijek prisutnog ideološkog promatranja religije iz vremena državno nametanog marksizma i ateizma kod mnogih borbeno nereligioznih suvremenika.

Glavni cilj navedenog projekta je istraživanje stavova nereligioznih roditelja o religioznosti kao i poseban način na koji se vjerska pitanja rješavaju u sustavu obrazovanja njihove djece.

Istraživanjem je dalo uvid u probleme nereligioznih osoba i njihove djece, i iznijelo je neke slučajeve diskriminacije.

Udruga za zaštitu ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta Protagora pridružila se danas inicijativi poticanja nereligioznih osoba da se na popisu stanovništva usprkos " tradicionalnim " razlozima ili pritisku okoline izraze kako nisu vjernici iako udruga ima niz ozbiljnih prigovora na postojanje pitanje u popisu, zatim na formulaciju pitanja i način provođenja popisa.

U analizi stavova nereligioznih osoba u Hrvatskoj vidljivo je da se snažno percipira jaz prelaska iz socijalizma u novi sustav kao i određena doza nostalgije, gubitka i sentimentalnosti prema razdoblju u kojem vjera i religija nisu igrale tako snažnu ulogu, određenog osjećaja gubitka koji se do sada problematizirao politički ili ekonomski ali ne i (ne) religijski.

Krščanska i ateistička etika zapravo se ne razlikuju: krščanska se povodi po tzv. zlatnom pravilu (ne čini drugom što ne želiš da drugi čini tebi), a u radikalnijem obliku poziva da se okrene i drugi obraz; moralni ateisti takočer se pridržavaju zlatnog pravila, a ima niz modernih nereligioznih etičara (od Levinasa do Baumana) koji ističu da smo moralno odgovorni za svoje bližnje.

Nedavno je na to upozorio i Forum za slobodu odgoja koji je proveo istraživanje Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri: Stavovi i iskustva nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama, u kojem su sudjelovali nereligiozni roditelji koji ne žele da njihova djeca pohađaju vjeronauk u školi.

Forum za slobodu odgoja poziva na okrugli stol i prezentaciju rezultata istraživanja Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri: Stavovi i iskustva nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj koje će se održati 13. prosinca 2011. godine s početkom u 12:30 sati u prostorijama Pogona, Kneza Mislava 11/I, Zagreb.

Zanimljivo je da u to vjeruje veliki dio nereligioznih i protivnika religije što svjedoči o snazi naše vjeroispovijesti.

Ali ok, na stranu to.) Ja sam nekako odavno uočio da i kod onih književnih i filmskih djela, vjernika i nereligioznih itd. gotovo uvijek ima neka misao ili izjava s kojom se mogu složiti, i zato mislim da jedni druge trebamo pažljivije i strpljivije slušati, i primijetiti da ima stvari oko kojih se slažemo.

Zanimljivo je da 15,7 posto nereligioznih osoba vjeruje u Boga, a čak 56 posto nereligioznih ispitanika iskazuje konfesionalnu pripadnost, i to Rimokatoličkoj crkvi.

Jesu li religiozni ljudi gori od nereligioznih? itd., itd. dolazim do zaključka da je pisac (kojega dobro poznam) jednim divnim redoslijedom izložio sve ono što čovjeka uvijek zanima, muči i što često ne može odgonetnuti.

Razlog ovom silnom analitičkom nabrajanju ne nalazi se samo u znanstvenom naporu već i aktivističkom naporu borbe protiv diskriminacije nereligioznih osoba.

Samim time izuzetno je važno naglasiti i predstaviti raznolikost uvjerenja i stavova nereligioznih osoba koja se ne mogu i ne smiju svesti samo na nevjerovanje u boga ili nepripadanje (dominantnoj) religiji već su sadržajno i metodološki jednako bogati i jednako raznoliki kao i religijska iskustva i nasljeđa, te se ne mogu svesti samo na negativan ili negirajući odnos prema religiji i vjerovanju već i nešto što može biti etički i spoznajno konstruktivno.

To osjećaju i roditelji i djeca.Pokazalo je to istraživanje »Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri: Stavovi i iskustva nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama u RH«.

Međunarodna humanistička i etička unija dostavila je UN-u dokument u kojem upozorava na diskriminaciju ateista, humanista i nereligioznih ljudi u svijetu.

Religiozni ljudi nemaju veću vrijednost u obvezama društvene obnove od nereligioznih ljudi osim u tome što im je njihova religija prenjela bolji kosmički (op.pr.univerzalni) uvid i dalekovidnost i opskrbila ih sa superiornom društvenom mudrošću koja je nastala od iskrene želje da voli Boga iznad svega i da voli svakog čovjeka kao brata u božanskom kraljevstvu.