To bi moglo objasniti i raniji dolazak neutrina.

Dio neutrina stvorenih u Suncu, nakon osam minuta " prošarat " će Zemljom.

Zemaljska mjerenja pokazuju " deficit " solarnih neutrina u odnosu na količinu koju očekujemo da nam Sunce šalje.

Danas je aktualno objašnjavati taj deficit oscilacijama neutrina - - time da se neki od elektronskih neutrina do dolaska na Zemlju preobrate u mionske neutrine.

Tako neke od teorija ujedinjene sile pretpostavljaju konačnu masu neutrina.

Donedavno se smatralo da su bez mase, dok nije tijekom 2001. nakon dugo vremena riješen " problem sunčevih neutrina ".

A kada zbrojimo mase svih nebeskih tijela, tamne tvari, neutrina i ostalih čestica koje sada pokušavamo dokazati, a vjerojatno hoćemo, onda smo došli do kritine gustoće koja je potrebna za dokazivanje kolapsa svemira.

Recimo to ovako: svi dosad napravljeni eksperimenti pokazuju da foton, ako ima masu, ona mora biti enormno mala, dvadesetak redova velicina manja od najlakše masivne cestice, neutrina.

Po broju programera prednjačio je Trikoder, no bilo je tu i zaposlenika niza drugih velikih i malih tvrtki poput T-Coma, Tele2, Zagrebačke burze, Neutrina i drugih.

Tako, oko 10 38 neutrina svake sekunde izleti iz Sunca, što bi značilo da u svakoj sekundi kroz svaki kvadratni centimetar našeg tijela prođe više milijardi neutrina.

Proces spajanja lakših atomskih jezgara u jednu težu, uz stvaranje neutrina i oslobađanje gama zračenja ogromne energije: u procesu fuzije se oko 0,7 % mase pretvori u energiju.

Kada kažem " vanjski " neutrini mislim na neutrine koji nas svaku sekundu bombardiraju iz svemira, i što ako se dogodilo da je jedan snop neutrina slučajno uletio baš u vrijeme eksperimenta što je uzrokovalo lažni alarm da je zabilježena brzina brža od svjetlosti?

Također među prvih deset je i opažanje neutrina sa Sunca, napredak u supravodljivosti (C 60 i MgB 2), istraživanja Bose-Einsteinovog kondenzata.

Svejedno, znanstvenici se ne daju obeshrabriti pa se tako u broju časopisa " Nature " od 22. ožujka 2001. nalazi izvještaj o uspješnoj detekciji neutrina teleskopom AMANDA (Antartic Muon and Neutrino Detector Array) čime je otvoreno to novo područje astronomije od kojeg se očekuju mnoga zanimljiva otkrića.

To je zato da se eliminiraju mioni proizvedeni običnim kozmičkim zračenjem - mion koji dolazi odozdo ne bi mogao proći kroz cijelu Zemljinu kuglu i skoro sigurno je nastao pretvorbom neutrina.

U takvoj kupelji na svaku milijardu fotona, elektrona ili neutrina, dolazi tek jedan proton ili neutron.

Izdvajamo samo neka uz prvih par vijesti: Astronomija (otkriven prvi planet s atmosferom, otkriće planetarnog sustava sličnog našemu, prizemljenje satelitske sonde na asteroid Eros), fizika (mjerenje neutrina sa Sunca, narušavanje CP simetrije u raspadu B mezona, zaustavljanje svjetlosti), tehnologija (tranzistori od pojedinačnih molekula).

Najjednostavniji primjer, Higgsov bozon je dosta prije fotona, a Higgsov bozon malo kasni za svojim (Higgsovim) poljem, koje se kreće malo prije neutrina, a dosta brže od fotona.

Zbog takvog sudioništva leptona (elektrona i neutrina) ta se epoha naziva leptonskom.

Postojanje neutrina, elementarne čestice izuzetno male mase koja nastaje radioaktivnim raspadom ili nuklearnim reakcijama poput onih u Suncu, prvi put je potvrđeno 1934. godine, no ta čestica i danas zbunjuje znanstvenike.

Na wikipediji piše da se sastoji od običnih i teških neutrina, ali da je većinom nepoznata.

Što ne mora značiti da je cijela građena od neutrina.

Uostalom, zašto ne bi postojalo toliko neutrina?

Inflacijsko polje vrlo brzo prati Higgsovo polje, koje je uvijek prije inflacijskog polja, koje je vidljivo svjetlošću, u CERN-u je sam dolazak neutrina prije svjetla dokazalo da Higgsov bozon i njegovo polje, prednjači za inflacijom čestica u Svemiru i njihove svjetlosti koja uvijek kasni za neutrinima.

... prema kojemu je ispaljen snop neutrina iz laboratorija CERN u Švicarskoj udaljenog 720 kilometara, proveden je kako bi se provjerilo otkriće iz rujna ove godine koje je znanstvena zajednica doček ala sumnjičavo....

Za otkriće mionskog neutrina podijelio je 1988. Nobelovu nagradu s Ame - rikancima Leonom Maxom Ledermanom (r. 15. srpnja 1922.) i Melvinom Schwartzom (2. studeni 1932. - 28. kolovoza 2006.)

Proračuni, zasnovani na teoriji nuklearnih funkcionala gustoće, omogućit će globalna mikroskopska predviđanja svojstava atomskih jezgri, njihovih pobuđenja, udarnih presjeka za uhvat elektrona i raspršenja neutrina na velikom broju egzotičnih jezgri od astrofizičkog značenja.

Diljem naše Zemljice postavljeni su detektori neutrina koji se oslobađaju prilikom eksplozije supernove.

Elektron, muon i tau imaju električni naboj i masu, dok odgovarajuča neutrina nemaju naboj (neutralna su) i imaju vrlo malu masu.

ovako, kao prvo, ja ti se stvano ispricavam shto sam te dvaput oslovio kao zemsko no, ti si potencirao raspravu o tom, i zato sam spomenuo cijepanje neutrina ja sam priznao, prvi put da sam samo jednom (mislio sam da ti se prije nisam obracao), a onda kad si mi ti drugi put rekao da sam ipak dvaput, ja sam i to priznao zar nisam? dakle, jesam priznao i jesam to nazvao cijepanjem neutrina, jer je za raspravu ta zabuna potpuno nevazna, a ti si je potencirao