[ 10 ] Legenda govori da su zastupnici na saboru u Niceji 325. g. stavili na stol sve knjige za koje se mislilo da su kanonske.

Baptist encyclo. slično definira da su Isus i sv, Duh u jednakosti s Ocem g. 325, koncil u Niceji navodi se prokletstvo svakog tko ne misli kao oni tj. da Sin nije vječan kao Otac ili da je Sin stvoren

Rastko, najmlađi sin Stefana Nemanje, nakon što se zakaluđerio pod imenom Save, poduzeo je godine 1219. da u srpskim zemljama organizira srpsku samoupravnu crkvu pod okriljem bizantske crkve, kojoj je tada bilo sjedište u Niceji u Maloj Aziji.

Bilo je to vrijeme cara Konstantina, kada Prvi ekumenski crkveni sabor 325. godine u Niceji proglašava dogmu da je Krist istobitan s Ocem, a tolerirana kršćanska vjera konačno postaje i službenom državnom religijom, objasnila je Gašpar.

Tako nam Teabing objašnjava da je Katolička crkva na svom Koncilu u Niceji 325. uzdigla Isusa, do tada običnog čovjeka, na mjesto božanstva.

Tek na saboru u Niceji 325. godine dogovoreno je da Uskrs pada u prvu nedjelju iza uštapa nakon proljetnog ekvinocija.

Na koncilu u Niceji 325. g., energično je zastupao dogmu o Trojstvu.

Crkva ne samo da je na Prvom općem saboru u Niceji 325. godine osudila tu zabludu i proglasila da je Isus Krist pravi Bog, istobitan s Ocem i da se utjelovio po Duhu Svetom od Marije Djevice i postao čovjekom, nego je to svoje vjerovanje potvrdila uvodeći blagdan Kristova rođenja, Božić Zašto je Crkva odredila da se taj blagdan slavi 25. prosinca?

Možda, jer je to suprotno zaključcima koncila u Niceji.

Nicejsko-carigradskom vjerovanju veliki ugled dolazi iz dvaju prvih općih sabora onaj u Niceji 325. i onaj u Carigradu 381. godine.

Primjerice, prvi sveopći sabor u Niceji 325. godine ispovjedio je u svom vjerovanju da je Sin Božji rođen, a ne stvoren, istobitan Ocu i osudio je Arija koji je tvrdio da je Sin Božji nastao iz ničega i da je druge suštine i biti nego Otac.

Najranije spominjanje četrdesetodnevne priprave za Uskrs može se naći u kanonima Sabora u Niceji (325. godine).

U predavanju dr. Mirka Jozića s Franjevačke teologije u Sarajevu »Crkva i umjetnost« izložen je njihov odnos u 20. st.: »U procesu sekularizacije došlo je do razlaza između Crkve i umjetnosti pa Crkva gubi ulogu središta umjetnosti i okupljališta umjetnika, dok s druge strane razlaz s Crkvom za umjetnost nije bitno značio i napuštanje velikih religioznih pitanja.« Sabor u Niceji g. 787. dopušta štovanje slika, pa je »započela velika povijest kršćanske umjetnosti«.

Koncil u Niceji godine 325. donosi opće pravilo za datum Uskrsa, kako bi svi u jedan glas i u isti dan mogli uzdići svoje molitve na sveti dan Uskrsa.

Tijekom stapanja vjere, Konstantin je morao ojačati tu novu kršćansku tradiciju i održao slavno ekumensko okupljanje poznatim pod nazivom " Prvi opći koncil kršćanske crkve u Niceji ".

Nakon apostola i slijedeći njihovu Predaju, Crkva je 325. godine na prvom općem saboru u Niceji ispovjedila da je Sin " istobitan s Ocem ", tj. jedan jedincati Bog s njime.

Obojica su pretendirala na položaj metropolita i to zadarski biskup kao biskup glavnoga grada provincije Dalmacije, u skladu s kanonima sabora u Niceji 325., a ninski kao biskup najveće biskupije, koja je obuhvaćala čitav hrvatski državni teritorij.

Kao odgovor na Arijevu krivu nauku, sazvan je Prvi opći sabor u Niceji 325. godine.

Osim surovog vladanja svojim carstvom, on " objesiše svog svekra, zadaviše brata svoje žene, ubiše nećaka, odrubiše glavu svom najstarijem sinu i utopiše svoju drugu suprugu. " Gibbon piše o Konstantinu da " je ista godina njegove vladavine u kojoj se sastao Koncil u Niceji i objavio Kršćansko Vjerovanje (" Vjerujem u Boga Oca, Stvoritelja neba i zemlje i svega vidljivoga i nevidljivoga... i Isusa.... rođena - ne stvorena, istobitna s Ocem...), zagađena ekzekucijom, ustvari umorstvom vlastita sina. "

Nakon što je preimenovao grad Bizantion po samome sebi Konstantinopol, i ukrasio ga kipovima sa svojim likom, car Konstantin saziva " svjetski ekumenski koncil " u Niceji 325, i nudi plaćanje troškova svim biskupima koji dođu.

Koncil u Niceji odlučuje odvojiti slavljenje Uskrsa od Židovske Pashe (iako se slave u isti dan), ovim riječima: " Jer je iznad svake mjere da se na taj najsvetiji od blagdana slijede židovski običaji.

A, na prvom crkvenom saboru 325. godine u Niceji crkveni Oci su na vatru osudili knjige bezvjernog Arija a car Konstantin ih je dao sve spaliti i onima koji bi ih sakrili zaprijetio je kaznom smrću.

Sedmi opći sabor u Niceji, održan 787. godine, polazeći od otajstva Utjelovljene Riječi, nasuprot ikonoboraca, opravdao je čašćenje ikona: ikona Kristovih, ali i Bogorodice, anđela i svetaca.

Prvi sveopći sabor u Niceji 325. godine ispovjedio je u svom vjerovanju da je Sin Božji " rođen, a ne stvoren, istobitan (homousios) Ocu " i osudio je Arija koji je tvrdio da je " Sin Božji (nastao) iz ničega " i da je " druge suštine i biti nego Otac ".

Predrag Komatina (Dalmatian Bishops at the Council of Nicea in 787 and the Status of the Dalmatian Church in the 8 th and 9 th Centuries) analizirao je popise dalmatinskih biskupa nazočnih na ekumenskom koncilu u Niceji 787. godine, u hrvatskoj historiografiji zapažene tek 1970 - ih godina.

Tek je, Koncil u Niceji odredio da se slavi u nedjelju koja pada nakon punog mjeseca, koji prati proljetnu ravnodnevicu - ekvinocij.

Atanazije prati svog biskupa na I. opci sabor u Niceji gdje je bilo osudeno arijanstvo i proglašen pravovjerni nauk o istobitnosti Sina s Ocem.

A sto reci kad se zna da je novi zavjet donesen na prvom crkvenom saboru u Niceji 300. godine posli Krista.Ustanovio ga je Rimski car Konstantin i on je odlucio koja evandjelja uvrstiti unutra a koja ne.Cisto politicka odluka.Jos kad se zna da su i datume fejkali tako da se poklapaju sa poganskim vjerovanjima radi lakseg prelaska na krscanstvo i naravno, lakse kontrole ovaca za sisanje:))

Za njegova pontifikata održan je i prvi opci sabor u Niceji god. 325. koji je osudio arijevsko krivovjerje.

Sabor u Niceji donosi prvu dogmu Crkve te tako počinje dogmatizacija sadržaja vjere (vjere, ne spekulacije uma).