U ime dobitnika zahvalio se Nikica Petrak istaknuvši kako je nagrada priznanje za ono što su radili te znak da to nije bilo uzaludno.

Osim fiktivnih likova u pripovjedno su tkivo upletene i stvarne osobe: Stanko Lasić i njegov otac Franjo, Nikica Petrak i njegov djed doktor Longhino, utemeljitelj Pamučne industrije Josef Jerusalem, Arsen Dedić, The Shadows, Delfini, Grupa 220, pisci, političari itd.

Okolnosti su Aralici išle u prilog jer mu je jedini ozbiljan protukandidat bio daleko manje produktivni Nikica Petrak.

Knjigu su predstavili akademik Nikica Petrak i profesor Daniel Belgrad s University of South Florida, a Frostove stihove čitao je glumac Božidar Boban.

Za redovite članove Akademije izabrani su u razredu za društvene znanosti Nikša Stančić, Zvonimir Baletić i Jakša Barbić, u razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Leo Klasinc i Stanko Popović, u razredu za prirodne znanosti Slavko Matić i Josip Tišljar, u razredu za medicinske znanosti Marko Pećina, u razredu za filološke znanosti Stjepan Damjanović, u razredu za književnost Nikica Petrak, u razredu za likovne umjetnosti Igor Fisković, Andrija Mutnjaković, Dušan Džamonja i Zlatko Keser, u razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Igor Kuljerić i u razredu za tehničke znanosti Leo Budin.

Iscrpan i nadahnut uvod u njegovo životno i književno djelo dali su njegovi dugogodišnji suradnici i prijatelji Zvonko Maković i Nikica Petrak.

Od hrvatskih pisaca tu su: Branko Belan, Ivo Brešan, Vladan Desnica, Ivo Frangeš, Ivan Golub, Vlado Gotovac, Ljudevit Jonke, Davor Kapetanić, Slavko Kolar, Miroslav Krleža, Vojislav Kuzmanović, Ranko Marinković, Tonko Maroević, Marijan Matković, Predrag Matvejević, Slavko Mihalić, Vlatko Pavletić, Pavao Pavličić, Nikica Petrak, Vojmil Rabadan, Ivan Raos, Andriana Škunca, Antun Šoljan, Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Saša Vereš, Igor Zidić

Nikica Petrak, pisac pogovora ovom izdanju izabranih pjesama, o Grčićevu pjesničkom opusu piše da je jednostavno, neuvijeno, ozbiljno i lijepo, " na način starih ", da suvremenim stvarima želi dati " onu istu ne-vremenu ozbiljnost i smislenost koju u njih nalazimo ".

Zuppa tako pravi razdiobu suvremenoga hrvatskog pjesništva u č etiri skupine, u posljednjoj od kojih se uz Vladu Gotovca nalazi i Nikica Petrak, pa obrazlažu ć i svoj stav kaže:... zahvat pjesnika u samo povijesno vrijeme ujedno nazna č ava i kretanje č itavog jednog pjesništva koje svoje uporište traži u aktualnim povijesnim pitanjima č asa.

To je ozra č je u kojemu mladi pjesnici Dubravko Horvati ć i Nikica Petrak zasnivaju svoj pojam vremena i povijesti.

Nagradu za životno djelo dobio je akademik Nikica Petrak, pjesnik, prevoditelj i esejist.

Nikica Petrak šalje prijevod knjige " Dnevnik 1966 - 1971 " Maxa Frischa.

Nagradu za životno djelo na području književnosti dobio je akademik Nikica Petrak, pjesnik, prevoditelj i esejist, a godišnju nagradu Zoran Ferić za roman Kalendar Maja.

Pjesnik i prevoditelj Nikica Petrak (1939.) vodi blago ironični dijalog s poviješću, odnosno Âťs istinom o vremenu koje je izgubilo svoj jasni smisao, možda i zato što je u njemu sve unaprijed određenoÂŤ.

Ili, kako je neponovljivo iskazao Nikica Petrak, da pjesnik »daje dojam kako uz nas trajno živi još jedan, paralelni svijet, te da se između našeg stvarnog i tog usporednog svijeta (dubljeg i mudrijeg, ali nipošto milosrdnijeg ili ugodnijeg, svijeta prvih i posljednjih stvari), odvija neprekidna interakcija kojom mi teško ili nikako ne možemo zavladati, a ako da, onda tek časkom.

Sabrane i nove pjesme objavljuje Nikica Petrak u nakladi Matice hrvatske, što smatramo velikim izdava č kim pothvatom.

Naravno, nije riječ samo o autentičnim sjećanjima, o kolektivnom pamćenju, nego o tome da Arsen Dedić pišući intimistički i diskretno, ponekad otvoreno referencijalno, prihvaćajući na mah ulogu prokletog pjesnika, senzibilizirao i stvarao okvir kroz koji su mnogi virili, uguravali se u njega ili ispadali (iz obrazloženja žirija (Bernarda Katušić, Branko Maleš, Tonko Maroević, Miroslav Mićanović (predsjednik) i Nikica Petrak).

Sjećam se televizijskih emisija koje su uređivali ili u njima aktivno surađivali pjesnici i kritičari kao što su bili, primjerice, Vlado Gotovac, Nikica Petrak, Branislav Glumac, Branko Bošnjak

Pjesnik i prevoditelj Nikica Petrak koji će, kako smo danas saznali, slijedeće godine otvoriti program Doručak s autorom, predstavio nam je još jednu zaboravljenu knjigu koja je prisutne nakratko prenijela u zemlju izlazećeg sunca, zemlju iz koje nam je pristigao prvi pisani roman na svijetu.

To uvijek obuhvaća više od tehnologije same struke, ide do tzv. humanističke kulture... " (Nikica Petrak, ulomci iz pogovora knjizi Englesko u engleskoj umjetnosti Nikolausa Pevsnera)

Primjerice, Danijel Dragojević, Tonči Petrasov Marović, Nikica Petrak, Tonko Maroević i dr. temeljito mijenjaju diskurs napuštanjem hermetičnoga monološkog govora u korist višeglasnoga povijesnog učitavanja, štoviše palimpsestnog uslojavanja diskursa.

Pošiljatelj je Nikica Petrak, uz Nedjeljka Fabrija i još nekolicinu posljednji od stare gospode među piscima.

Tu su još Giuliana della Fior, Chiara Zanoni-Zorzi, Edo Popovičć, Milana Runjić-Vuković, Rujana Jeger, Caroline Fetscher, Daša Drndić, Dunja Vejzović, Ivica Buljan, Gorka Ostojić-Cvajner, Isabella Bossi-Fedrigotti, Žarko Paić, Iva Grgić, Nataša Govedić, Dušan Karpatsky, Dubravka Sesar, Miroslav Topinka, Tonko Maroević, Julijana Matanović, Irena Lukšić, Branko Čegec, Jelena Radan, Matija Dedić, Igor Lasić, Miljanko Jergović, Dalibor Šimpraga, Slaven Tolj, Albert Goldstein, Miroslav Mićanović, Zdenko Ljevak, Milivoj Zenić, Monika Sznajderman, Nikica Petrak, Branka Cvitković, Božidar Orešković, Alice Schwarzer, Andrea Zlatar, Sanja Pilić...

Naglasivši dugovječnost hvarskoga simpozija, na kojoj bi mu svaka slična manifestacija mogla samo pozavidjeti, kao i jednako važan kontinuitet njegova održavanja i publiciranja pratećega zbornika, ovogodišnji je skup u ime HAZU otvorio akademik Nikica Petrak, a otvaranje su prigodnim pozdravnim govorima uveličali i splitsko dalmatinski župan Ante Sanader, hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić te biskup hvarsko bračko viški, monsinjor Slobodan Štambuk.

Između njih su Branislav Zeljković, Josip Pupačić, Miroslav Slavko Mađer, Milivoj Slaviček, Ivan Slamnig, Vlado Gotovac, Zlatko Tomičić, Antun Šoljan, Zvonimir Balog, Vesna Krmpotić, Dalibor Cvitan, Danijel Dragojević, Josip Stošić, Mate Ganza, Marija Čudina, Arsen Dedić, Alojz Majetić, Mladen Machiedo, Josip Sever, Zvonimir Mrkonjić, Igor Zidić, Ante Stamać, Dubravko Horvatić, Nikica Petrak, Boris Maruna, Stojan Vučićević, Mario Suško, Gojko Sušac, Željko Sabol, Milan Milišić, Tonko Maroević, Branimir Bošnjak, Stjepan Gulin, Ljerka Mifka, Luko Paljetak, Ivan Rogić Nehajev, Borben Vladović, Goran Babić, Andriana Škunca, Jakša Fiamengo, Slavko Jendričko, Zvonko Maković, Vesna Biga, Jozefina Dautbegović, Sonja Manojlović, Milorad Stojević, Milko Valent, Branko Maleš, Gordana Benić, Drago Štambuk, Božica Jelušić, Sead Begović, Dražen Katunarić, Anka Žagar, Mile Stojić, Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Hrvoje Pejaković, Delimir Rešicki, Sanja Lovrenčić, Krešimir Bagić, Nikola Petković, Božica Zoko, Sibila Petlevski, Miroslav Kirin, Miljenko Jergović, Drago Glamuzina, Tomica Bajsić, Ivica Prtenjača, Tvrtko Vuković, Ervin Jahić, Tatjana Gromača.

Nikica Petrak je govorio i o Maroevićevu esejističkom opusu, naglasivši kako je " već dugo pitanje časti da vam Maroević prikaže knjigu ili napiše predgovor. " Po Petrakovim riječima, Tonko Maroević je postao i ostao " jedna aktivna i nimalo površna, duboka kultura, humanizirana osoba. "

Danas akademik i poznati pjesnik Nikica Petrak radio je jedno vrijeme kao urednik kulture.

»Ne samo neobična, nego fantastična, čudesna, očuđavajuća knjiga...«, kako ju je opisao Nikica Petrak, Ivanjekov Mali rječnik romantizma govori o jednome razdoblju u povijesti europske književnosti, likovnih umjetnosti i općenito kulture, koje je potrajalo kojih pedesetak godina (otprilike od 1780. do 1830.), a koje je uvelike izmijenilo kako književne, tako i opće umjetničke konvencije, te ujedno izvršilo znatan utjecaj na potonje naraštaje, sve do današnjih dana.

Slavko Mihalić vjerojatno je najznačajniji hrvatski pjesnik druge polovice 20. stoljeća, na kojega se primjenjuju slični kriteriji kao na nobelovce Česlava Miloša u Poljskoj ili Josipa Brodskog u Rusiji, izjavio je pjesnik Nikica Petrak u povodu Mihalićeve smrti.

Kuloarska priča kaže da se o Aralici već nekoliko godina raspravlja, a ove je godine nagradu, navodno, dobio jer mu je jedini ozbiljan protukandidat bio daleko manje produktivni Nikica Petrak.