Mit i Nikola Šop, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka 1998.

Nekako na tragu svjetske baštine, koju je latinističkim odrazima njegovao i usvajao Nikola Šop ili kakve su po europskim ozrakama na sebe primili Antun Branko Šimić i Tin Ujević, s predmetnim pričama od iskona zalazimo kroz pučka umovanja i dosjećanja, obnovljena strukturiranja potiskujućih zavičajnosti u nama.

Uz malobrojne zapiske iz rane mladosti (1909 ⠀ 12), pretežu oni iz 1930 - ih i 1960 - ih o aktualnim temama hrvatske kulture i politike (posebice o MH) te o suvremenicima s kojima je komunicirao (Filip Lukas, Branimir Livadić, Miroslav Krleža, Vaso Bogdanov, Nikola Šop)... ". (ulomak iz leksikonske natuknice Josipa Lisca o Blažu Jurišiću, Hrvatski biografski leksikon, sv. 6, LZMK, Zagreb 2005., str 627 - 628)

Autori uvšteni u knjigu su Matija Divković (1563 - 1631), Jakša Kušan (1900 - 1980), Nikola Šop (1904 - 1982), Pero Budak (1917), Radovan Marušić (1932), Ivan Kušan (1933), Tomislav Bakarić (1940 - 2003), Vinko Grubišić (1943), Petar Miloš (1948) i Darko Lukić (1962)

Na današnji dan 1982. godine preminuo je hrvatski književnik Nikola Šop, pjesnik osobitoga poetskog senzibiliteta i osebujna umjetnička figura u hrvatskoj književnosti.

Nikola Šop, jedna je od najznačajnijih osobnosti u hrvatskoj književnosti dvadesetog stoljeća, pjesnik, pripovjedač, pisac dramskih tekstova i vrstan prevoditelj s latinskog.

Od hrvatskih pisaca tu su: Branko Belan, Ivo Brešan, Vladan Desnica, Ivo Frangeš, Ivan Golub, Vlado Gotovac, Ljudevit Jonke, Davor Kapetanić, Slavko Kolar, Miroslav Krleža, Vojislav Kuzmanović, Ranko Marinković, Tonko Maroević, Marijan Matković, Predrag Matvejević, Slavko Mihalić, Vlatko Pavletić, Pavao Pavličić, Nikica Petrak, Vojmil Rabadan, Ivan Raos, Andriana Škunca, Antun Šoljan, Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Saša Vereš, Igor Zidić

Nikola Šop je nesretnim slučajem bio više od četrdeset godina oduzet.

Drugu polovicu 20 st. u hrvatskom pjesništvu obilježava Nikola Šop koji Krista više doživljava u antropološkoj dimenziji kao suputnika, brata i prijatelja nego uskrslog i uprisutnjenog u otajstvu Euharistije.

U svojoj upravo tih godina započetoj svemirskoj epopeji, Nikola Šop ustanovljava opću razvlaštenost: »vlasništva sad su lelujava«.

Veliki pjesnički opus duhovnih pjesama stvorio je Nikola Šop, kao i pripovjedac Novak Simić, a od islamskih Hrvata Mak Dizdar, te sredinom stoljeca Skender Kulenović pa u novije vrijeme Meša Selimović (Derviš i smrt), Derviš Sušić, a među srpskim piscima iza II. svjetskog rata najčitaniji je bio Branko Ćopić.

Tematski i stilski bitno druk č iji, Nikola Šop u svojim je radiodramskim poemama (Bosanska trilogija, 1968 75) vrhunski preto č io poeti č nost u auditivnost.

Svakako najzanimljiviji kristocentrični pjesnik 20 st. je Nikola Šop.

Od klasika mi najbolje sjedaju: Nikola Šop, Zuko Džumhur, Branko Ćopić i Skender Kulenović.

Osnovat će se i nagrada Nikola Šop za najbolju knjigu poezije na hrvatskom jeziku.

Hravtski književnici i intelektualci stvarnog evropskog ugleda nisu Krleža i Slavenka Drakulić nego široj javnosti skoro nepoznati Nikola Šop, Viktor Žmegač itd.

Naši uzgajivači ste reotipa i predrasuda počesto i ne znaju da su u BiH rođeni i nobelovac Vladimir Prelog, književni prevoditelj i poliglot Josip Tabak, novinski esejist i književnikVeselko Tenžera, pjesnik " svjetla samoće " Nikola Šop, operna diva Ljiljana Molnar-Talajić... (gdje su tu enciklopedist Tomislav Ladan, oskarovac Dušan Vukotić? - ur.)

Nikola Šop ne pripada niti jednoj književnoj formaciji niti usmjerenju.

Riječ je o crtežu Ivana Lackovića Croate Nikola Šop te o dvjema grafičkim mapama živućih hrvatskih umjetnika: Zdenke Pozaić Kućice u svemiru te Dražena Trogrlića Predavanje o dimovima, koja je izdana u nakladi NSK.

Ja pak nastavljam postajući nedostižan: Nikola Šop

Nikola Šop me je svojom poezijom uvjerio da čovjek, univerzumom umnoga u sebi, može puno više od onoga što vjeruje da može.

I Nikola Šop pisao je o Isusu.

Na ovom vrlo zanimljivom audio materijalu zastupljeni su Vesna Parun, Tin Ujević, Dobriša Cesarić, Đuro Sudeta, Nikola Šop, Vladimir Vidrić, Antun Gustav Matoš kao i ostvarenja same Nikoline Mojić koja uspješno već godinama njeguje kulturnu suradnju s Hrvatima u Vojvodini.

1982. umro je Nikola Šop, hrvatski pjesnik, autor 20 - ak zbirki pjesama i lirske proze.

Charles Baudlaire, Alfred Jarry, Victor Segalen, Boris Vien, Catherine Claude, Pascal Bruckner, Paul Zumthor, Michel Deguy, Nikola Šop i Nedjeljko Fabrio, umjetnici su čije stvaralaštvo i djelo problematiziraju eseji i ogledi ugledne antologičarke, kritičarke i prevoditeljice Višnje Machiedo.

Tih dana umrlo je nekoliko značajnih ljudi hrvatske kulture: među inima, kipar Frano Kršinić, Nikola Šop, kršćanski i kozmički pjesnik.

Već na početku Šimundža upozorava na dva razdoblja Šopova pjesništva: »Suputnik nemirnih vremena i promjenjivih poetskih stilova, Nikola Šop u svoj je svojoj izvornosti i spiritualnosti dovoljno prepoznatljiv kao posebna pojava u hrvatskoj novijoj književnosti.

Hrvatski pjesnik Nikola Šop je odživio dvije potpuno različite faze života u kojima je svjesno trajao i na jedinstven način oblikovao svoje prostore i vrijeme.

Odabrane pjesme preveo i bilješke napisao Nikola Šop.

Zahvaljujemo i Bogu što je svom slugi Nikoli dao puno darova od kojih i mi blagodarimo istaknuo je na početku svete mise zadušnice banjolučki biskup Franjo Komarica. Nikola Šop bio je u fizičkom tijelu mučenik, a u srcu ljudska veličina koja osvaja strpljivošću, blagošću...