Novovjekovna kritika religije i kršćanstva na neki način« natjerala »je Crkvu, a time i papu da se u cijelosti usredotoči na samu svoju službu, na navještaj Isusa Krista, na duhovno služenje Crkvi.

Antička i novovjekovna epistemologija - nova knjiga

' Antička i novovjekovna epistemologija ' naziv je nove knjige autorica Snježane Prijić-Samaržija i Ane Gavran Miloš, objavljene u nakladi Jesenski i Turk.

Tako će Telećan, na tragu već spomenutog Ortege y Gasseta i njegova eseja Sjaj i bijeda prevo đ enja, zaključiti kako novovjekovna filologija već i sama za sebe tvrdi kako ima posla s mrtvim jezicima, te kako nije slučajno što je časno ime filologije danas rezervirano za tobože mrtav grčki i latinski, a da se tobože ozbiljna znanost koja se bavi današnjim uistinu mrtvim jezikom/jezicima nazivlje lingvistika.

Novovjekovna je misao podvrgla preispitivanju tradicionalne znanstvene maksime.

U RIJECI PREDSTAVLJENA KNJIGA »ANTIČKA I NOVOVJEKOVNA EPISTEMOLOGIJA«

Galileovska ili novovjekovna znanost je empirijska i matematizirana, to znači, ona je instrumentarij za ispitivanje realnog i aritmetička ili geometrijska metoda njegova prikazivanja.

Novovjekovna politička zajednica utemeljuje se na političkom subjektivitetu slobodnih građana.

RIJEKA Knjiga »Antička i novovjekovna epistemologija« autorica Snježane Prijić-Samaržije i Ane Gavran Miloš predstavljena je u knjižari »Ribook«.

Podsjetio je kako je u jednom trenutku napravljena analiza jedne mumije, za koju se mislilo da je novovjekovna

Na preko dvjesto stranica, ilustriranih motivima iz povijesti filozofije, opće kulturne povijesti i civilizacije, deBotton razlaže biografske pripovijesti o tri antička i tri novovjekovna, odnosno moderna filozofa - od Sokrata, Epikura i Seneke preko Michela de Montaignea do Schopenhauera i Nietzschea; uz citate iz djela i obilne navode iz biografija iznalazi današnje životne situacije u kojima nefilozofski laik može, takoreći in flagranti, prepoznati potrebu za filozofijom koja će objasniti konflikte i pružiti utjehu za različite situacije i osjećanja pojedinca - za neprihvaćenost, za novčanu oskudicu, za frustracije, za neprimjerenost, za slomljeno srce i, konačno, za poteškoće.

Novovjekovna prirodna znanost, koja se razvijala od 16. stoljeća do naših dana, ima nekoliko specifičnih obilježja koja je razlikuju od znanosti prijašnjih vremena.

Novovjekovna kulturna i urbana misanscena je plijen zgrabljen od strane zadnjičara i zagovornika zadnjica, eko-feminista, herbalista, neodruida i raznih hašomana.

Ribook Superknjižara poziva vas u četvrtak, 24. svibnja, od 19:00 sati na razgovor o knjizi Antička i novovjekovna epistemologija autorica Snježane Prijić-Samaržije i Ane Gavran Miloš, objavljenoj u našem izdanju.

Novovjekovna zbivanja na zagorskoj strani vezana su uz feudalne posjede i dvorce u Gornjoj Bistri, Golubovcu i Gornjoj Stubici.

Ova dva najpoznatija novovjekovna pokušaja (uz raniji Augustinov) nisu uspjela obrazložiti odnos čovjekove slobode i Božjega sveznanja.

Srednjovjekovna i novovjekovna recepcija rimske satire.

Od dviju religioznih sablazni iz dvaju svjetskih ratova sukoba kršćanskih naroda i holokausta izabranog naroda začela se novovjekovna sekularizacija, a razgranala se u punom zamahu tek kasnije pa traje sve do naših dana, napominje Mardešić.

Prvobitno zamišljene kao tetralogija, Metamorfoze metafizike obuhvatile su tek prvi dio posvećen grčkoj metafizici, dočim je metafizika patrističko-helenističkog razdoblja, srednjovjekovna i novovjekovna metafizika ostala tek zamišljeni projekt.

Novovjekovna znanost je bilokoji oblik sustavnoga empirijskog istrazivanja.

Novovjekovna univerzalna (apsolutizirana) tehnika sve predmete, pa čak i osobe i društvene činjenice, obračuje kao materijalne stvari.

Cijeli Talangin tekst nalazi se ovdje. (http://www.hrstud.hr/nastavni.plan/novovjekovna%20filozofija/KantSkripta.htm)

Osim u matičnoj zgradi, u kojoj su Prapovijesna, Antička, Srednjovjekovna i Novovjekovna zbirka, Muzej ima dislocirane zbirke u Puli u Amfiteatru, Augustovu hramu i Franjevačkom samostanu, te u Nezakciju.

Wolfgang Kluxen ustvrdio je da kod Škota imamo novi tip metafizike i da je novovjekovna metafizika određena Škotovim metafizičkim polazištem više nego što se dosad znalo.

Znanost, ova novovjekovna, započinje dakako s novim vijekom.

Nakon što su joj u razdoblju osmanske vladavine postavljeni prostorni (zemljopisni) okviri, novovjekovna Slavonija u pravom se smislu kao pokrajina oblikovala tijekom 18. stoljeća.

Ti su spisi pripadali sljedećim serijama: Neoregestrata acta (srednjovjekovna i rano-novovjekovna arhivska građa koja obuhvaća arhive starih hrvatskih feudalnih obitelji, prvenstveno obitelji Zrinskih i Frankopana, a rasuta je u fasciklima signiranim br. 6 - 1880); Urbaria et conscriptiones; Relationes fiscalium procuratorum; Relationes comissariorum regiorum; Neoregestrati Processus.

Tvarno je potvrđena pretpostavka o tisućljetnoj kronostratigrafiji Iloka, koju su prekrila novovjekovna stoljeća.

Tada su, razumije se, uzroci oni aristotelski: tvarni (materijalni) tvorni (eficijentni) oblikotvorni (formalni) svršni (finalni) b) U novome vijeku, od 17. st. nadalje oblikuje se novovjekovna znanost koja gradi novu metodu (motrenje pojava, mjerenje i eksperimentiranje, postavljanje teorije, induktivno zakljuèivanje).

Bila je ona mecena, a možda čak i novovjekovna Cvijeta Zuzorić.