Također se postojanje oštećenja bubrega kako je prethodno napisano provjeriti pregledom urina sa sedimentom iz kojeg se može utvrditi postoje li bjelančevine u urinu, zatim koje stanice su prisutne u sedimentu (eritrocitni ili leukocitni cilindri), kristali fosfata, karbonata, oksalata ili neke druge patološke stanice.

Postoji nekoliko rijetkih zdravstvenih stanja koja zahtijevaju strogu restrikciju oksalata pa je dobro znati da primjerice špinat, cikla, blitva i paprika sadrže prilično visoke razine oksalata.

Alkalna mokraća čiji je ph iznad 7 omogućava stvaranje struvita, a kisela mokraća ispod ph 6 omogućuje stvaranje kalcijevih oksalata.

Kad se to dogodi, u mokraći ima više materijala od kojih se stvaraju kristali, na primjer kalcija, oksalata i mokraćne kiseline, nego što ih tekućina može razrijediti.

Kukuruz je jedan od izvora oksalata što kod nekih ljudi može izazvati određene zdravstvene tegobe.

Uz obilje organskih kiselina, beta karotena, pektina, terpena, kalcijevog oksalata, citrata te malu energetsku vrijednost citrusi su dobro prihvaćeni kod osoba koje žele fit izgled i light osjećaj (znači za sve nas)

Međutim, neka istraživanja pokazuju da iako velike količine vitamina C povećavaju stvaranje oksalata, ne postoje čvrsti dokazi da uzrokuje i povećanje stvaranja kamenaca.

Čak štoviše, neka istraživanja pokazuju da i spriječava njihovo stvaranje vezanjem za kalcij (spriječava stvaranje kalcijeva oksalata) te djeluje baktericidno (uklanja bakterije oko kojih se stvaraju kamenci). [ 2,3 ]

Dijete koje sadrže veliku količinu proteina, posebno životinjskog podrijetla, uzrokuju veći gubitak kalcija, oksalata i mokraćne kiseline.

Kalcijski bubrežni kamenci - Većina bubrežnih kamenaca su kalcijski kamenci (oko 80 posto), uglavnom u obliku kalcijeva oksalata.

Visoke razine oksalata mogu se naći u određenom voću i povrću kao i u orašastim plodovima i čokoladi.

Prehrana, visoke doze vitamina D, neki kirurški zahvati i nekoliko različitih metaboličkih poremećaja mogu povećati koncentraciju kalcija i oksalata u urinu (mokraći).

APR se određuje analizom uzorka urina prije i poslije inkubacije uzoraka s čistim zametnim kristalima bilo struvita, kalcij oksalata ili drugih kamenaca koji su nam od interesa.

Bubrežni kamenci u urinarnom traktu najčešće se sastoje od kalcijeva oksalata ili kalcijeva fosfata, a uzrok nastanka je obično nepoznat.

Drugi čimbenici rizika od razvoja bubrežnih kamenaca su veći unos natrija, oksalata i proteina te niži unos tekućine.

Jedno objašnjenje zaštitne uloge kalcija iz hrane zapravo nema direktne veze s kalcijem, već s njegovom sposobnošću vezanja oksalata iz hrane.

Vezanje sprječava apsorpciju oksalata, što smanjuje njihovu prisutnost u bubrezima, što posljedično smanjuje i rizik od stvaranja kamenaca u bubrezima.

Potrebna su daljnja istraživanja o povezanosti oksalata i vremena uzimanja kalcija na stvaranje bubrežnih kamenaca te utjecaju kalcija iz dodataka prehrani na isto. [ 1 - 10 ]

Pri kuhanju špinata važno je držati otklopljen lonac, kako bi se smanjila količina oksalata.

Naime, špinat sadržava veliku koncentraciju oksalata koje mogu biti problematične u nekih pojedinaca, no kuhanjem se ta količina smanjuje.

Razlog zašto je tome tako leži u činjenici da smanjen unos životinjskih bjelančevina smanjuje i izlučivanje kalcija, oksalata i urične kiseline koji potiču stvaranje kamenca.

Od produkata lučenja osobito su česti: sluzi, guma, smole, eterična ulja, alkaloidi i kristali kalcijeva oksalata i brojne druge tvari.

Rizik pojave kamenca tijekom života kreće se između 5 i 10 %, uz odnos muškaraca i žena 3:1. Kamenci se u osnovi sastoje od proteinskog matriksa te kristalizirajućeg materijala koji može biti sastavljen od kalcijevih soli (kalcijevog fosfata i oksalata - 73 %), ili su to struvitni kamenci (15 %), uratni (8 %), cistinski (3 %), ili različiti drugi materijal (1 %).

Šaševi obično sadrže kristale kalcijeva oksalata u obliku rapida, koji su oštrog okusa, te uzrokuju probavne smetnje.

Američki stručnjaci upozoravaju da ledeni čaj sadrži velike količine oksalata, soli koja uzrokuje bolesti bubrega, a naročito potiče stvaranje kamenaca.

Novija istraživanja pokazuju da piskavica pomaže kod povećanog šećera u krvi (usporava apsorpciju glukoze) i povećanog kolesterola te da ima sposobnost reduciranja kalcijevog oksalata u bubrezima, čime se smanjuje mogućnost stvaranja bubrežnih kamenaca.

- Plutonijevi (III) - halogenidi (PuF3, PuCl3, PuBr3, PuI3) i plutonijevi (IV) - halogenidi (PuF4, PuCl4) dobivaju se hidrohalogenacijom plutonijevog (IV) - oksida ili plutonijevog (III) - oksalata pri temperaturi od 700 C, jedino se PuI3 dobiva reakcijom metalnog plutonija s jodovodikom pri 40 C.

Najviše oksalata ima u peteljci, a manje u lišću špinata.

Na taj se način neće moći iskoristiti kalcij iz mlijeka za naš metabolizam, ali će nam omogućiti da se riješimo potencijalno opasnih oksalata.

Zbog visokog sadržaja oksalata špinat se ne preporučuje bubrežnim bolesnicima, a zbog dosta velike količine mokraćne kiseline i purina, špinat moraju izbjegavati osobe koje pate od gihta, reume, artritisa, žučnih kamenaca i kamenaca u sustavu za izlučivanje mokraće.