Ne vjerujem puno u teoretsku nastavu novinarstva - sam sam studirao opću lingvistiku i mislim da mi je šest semestara izučavanja drugog pjevanja Ilijade kod profesora Bulcsua Laszloa - da i ne govorim o seminaru iz avestičkog pravopisa - koristilo puno više nego tri godine provedene na zagrebačkom žurnalizmu, gdje sam se slomio pročitavši temeljni udžbenik profesora Sapunara, koji novinarstvo izrijekom definira kao znanost, pod izumljenim nazivom " novitologija ".

Preuzeo je upravo tada novoosnovani Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije, vodio ga i izgrađivao: od 1961. kao docent, od 1966. kao izvanredni i od 1972. kao redoviti sveučilišni profesor.

Nastavni mu je rad, uz indoeuropsku i opću lingvistiku, obuhvaćao još staru iransku i osobito staru indijsku filologiju.

Nakon što je diplomirao francuski jezik i književnost te opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Klaić je profesionalno iskustvo počeo stjecati u Hini kao novinar i prevoditelj.

Rođen je kod Livna u Zagoričanima 2. prosinca 1955. Osmogodišnju školu i gimnaziju završio je u Vinkovcima 1974. Diplomirao 1978. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu opću lingvistiku i filozofiju.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. je s prosjekom ocjena 5.0 diplomirala opću lingvistiku i engleski jezik i književnost, a 1998. kao stipendistica zaklade Chevening britanske vlade magistrirala je englesku i primijenjenu lingvistiku na Sveučilištu u Cambridgeu.

Iste se godine zaposlila kao znanstveni novak na Odsjeku za opću lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a 1999. upisala je doktorski studij opće i poredbene lingvistike na Sveučilištu u Oxfordu koji završava 2005. disertacijom Two Pre-Roman Alphabets of Northern Italy: Venetic and Raetic.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2005. godine filozofiju i opću lingvistiku (dobitnik je Rektoro ve nagrade).

Andreja Kovačič rođena je u Zagrebu, gdje je završila Centar za jezike i 1999. godine na Filozofskom fakultetu diplomirala je Povijest umjetnosti i Opću lingvistiku.

Od 1996. do smrti u Zagrebu ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i profesor na Odsjeku za opću lingvistiku (Katedra za algebarsku i informatičku lingvistiku).

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je kroatistiku, opću lingvistiku i slavistiku.

Diplomirala komparativnu književnost i opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2000., a doktorirala 2008. tezom Tvorbe djetinjstva i preobrazbe bajke u hrvatskoj dječjoj književnosti.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i filozofiju.

prof. dr. sc. MILORAD PUPOVAC Rođen 05.11.1955. godine u mjestu Ceranje Donje kod Benkovca, Srbin, dvoje djece, doktor znanosti iz oblasti filologije, sveučilišni profesor (filologije i lingvistike), zaposlen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao šef katedre za primijenjenu lingvistiku, odsjek za opću lingvistiku, mjesto stanovanja Zagreb.

Stari Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije nije mogao dobro funkcionirati, jer je obuhvaćao odveć raznorodne studije (lingvistiku, hungarologiju, indologiju i turkologiju).

Uvod u opću lingvistiku, povijesni razvoj lingvistike s naglaskom na romansku lingvistiku.

Godine 1906., stjecajem okolnosti, započinje predavati opću lingvistiku te drži tri ciklusa predavanja (1906./1907., 1908./1909. i 1910./1911.).

Nakon srednje škole upisala sam opću lingvistiku i fonetiku na Filozofskom fakultetu, počela izučavati jezik i govor i vrlo brzo od kolege Marija Anduša, s kojim sam bila radila na stojedinici, čula da na Radio Samoboru imaju audiciju za spikere.

Prva doktorska disertacija iz područja fonetike branjena je na Filozofskom fakultetu 1962., a 1963. osnovana je Katedra za fonetiku u okviru Odsjeka za opću lingvistiku.

Godine 1992. profesor Križman prijeći će na Katedru za grčki jezik pri Odsjeku za klasičnu filologiju, ali će i dalje nastaviti s održavanjem indoeuropeističkih predavanja i seminara studentima Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije (to jest od 2000. godine Odsjeka za lingvistiku)

Profesor Pupovac bit će pročelnikom Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije od 1989. do 1991. godine

Na Filozofskom fakultetu osnovana je pri Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije Katedra za hungarologiju.

Katedra za indoevropsku lingvistiku bila je tada uklopljena u Odsjek za opću lingvistiku i komparativnu književnost, osnovan 1959 - 60., kojemu je na čelu stajao pokojni profesor Hergešić.

Iz Odsjeka za opću lingvistiku i komparativnu književnost potekla je i ideja o indologiji kao posebnu studiju.

U nastavno zvanje predavača na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije za predmet Indijska književnost izabrana 1996., viši lektor postala 2002. Predaje kolegije (u sklopu trogodišnjega ciklusa): Kāvya I = Nāṭya (Klasično indijsko kazalište); Kāvya II = Śrāvya (Pjesništvo i proza); Uvod u novoindoarijske i dravidske književnosti; drži sanskrtske seminare (sa studentima čitala ulomke iz Bhagavadgīte, iz Śūdrakine drame Mṛcchakaṭike, iz sanskrtskoga teatrološkoga priručnika Nāṭyaśāstre, iz Sabhāparvana (druge knjige sanskrtskoga epa Mahābhārate), iz Bhāsinih drama Karṇabhāra, Ūrubhaṅga, Svapnavāsavadattā, iz Kālidāsine drame Mālavikāgnimitra, Priču o Śakuntali iz Mahābhārate).

Godine 1977. na Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije primljen je prof. dr. Dubravko Škiljan (asistent 1977., docent 1977., izvanredni profesor 1981., redoviti profesor 1988.) koji će po odlasku profesora Katičića nastaviti skrbiti o Studiju opće lingvistike kao predstojnik Katedre za opću lingvistiku.

Profesosr Škiljan u tom je razdoblju, uz postojeću Katedru za opću lingvistiku, Katedru za indoeuropsku lingvistiku i Katedru za društveno-humanističku informatiku, osnovao još dvije katedre, i to Katedru za primijenjenu lingvistiku (godine 1982.) i Katedru za semiologiju (godine 1983.).

Profesor Škiljan bit će predstojnikom Katedre za opću lingvistiku (od 1977. do 1996. godine), predstojnikom Katedre za indoeuropsku lingvistiku (od 1977. do 1985. godine) predstojnikom Katedre za primijenjenu lingvistiku (od 1982. do 1989. godine) i Katedre za semiologiju (od 1983. do 1996. godine).

Profesor Škiljan bio je pročelnikom Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije od 1984. do 1986. godine, a prodekanom Filozofskoga fakulteta od 1986. do 1988. godine.

Za vrijeme dok je profesor Škiljan bio predstojnikom Katedre za opću lingvistiku, na Odsjek su primljeni novi kolege koji su (svi osim kolegice Debuš) prethodno bili i njegovi studenti: Ljerka Debuš (1978.), Milorad Pupovac (1982.), Marin Andrijašević (1984.), Vlasta Erdeljac (1985.) i Ranko Matasović (1990).