Prema odredbama čl. 122. OPZ-a sredstva osiguranja plaćanja mogu biti: - zalog vrijednosnih papira - založno pravo na nekretninama, pokretninama i pravima građenja - garancija banke ili druge financijske institucije ovlaštene za obavljanje platnog prometa koju odredi porezno tijelo Bitno je napomenuti da se navedenim člankom Zakona može, ali ne mora tražiti sredstvo osiguranja plaćanja.

Novim Zakonom ta mogućnost je uvedena i uređena čl. 119. OPZ-a: [ i ]« ako je protiv drugostupanjskog rješenja porezni obveznik podnio tužbu, odnosno pokrenu upravni spor, porezno tijelo može iznimno odgoditi izvršenje rješenja do okončanja upravnog spora: 1. ako bi izvršenje rješenja tužitelju nanijelo teško nadoknadivu štetu, 2. ako odgoda nije protivna javnom interesu. »[/i ] Budući da se u stavku 1. navedenog članka naglašava da se iznimno može odgoditi izvršenje rješenja do okončanja upravnog spora, pretpostaviti je da će se odredbe ovog članka primjenjivati samo u iznimnim i rijetkim slučajevima.

Najviše novca dala je OPZ, a Kotar Nova Gradiška darovao je još 200.000 dinara za uređenje knjižnice i radionice.

Dalje se ističe da se pravna ili fizička osoba ne može pozvati na pravnu osnovu iz čl. 7. st. 1. toč. 2. ZZOP-a u vezi sa čl. 8. st. 7. OPZ za objavu osobnih podataka svojih dužnika budući da ovlaštenje za objavu tih podataka na temelju zakonske odredbe OPZ-a ima isključivo Ministarstvo financija Porezna uprava.

Odluka upravnog tijela, prema OZ-u, smatra se rješenje i zaključak koji su u upravnom postupku donijeli tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima, a upravnom nagodbom smatra se nagodba zaključena u upravnom postupku pred tim tijelom, odnosno pred tom osobom (stavak 2. članka 22. OZ-a) U smislu Općeg poreznog zakona ovršna isprava je rješenje o utvrđivanju poreza (stavak 2. članka 127. OPZ-a).« Porezno rješenje o utvrđivanju poreznog duga doneseno na temelju zakona što uređuje pojedinu vrstu poreza ili na temelju inspekcijskog nazora steći će svojstvo ovršivosti (postat će ovršna isprava) kada postane izvršno u upravnom postupku »(Zdenka Koharić, materijali za seminar Sudsko i porezno ovršno pravo, str.108., Narodne novine, 2006. god.).

Porezno tijelo stječe zakonsko založno pravo pljenidbom (stavak 1. članka 152. OPZ-a).

Ovrha pljenidbom provodi se na pokretninama (gotov novac, vrijednosni papiri vrijednosnice, gotovi proizvodi, poluproizvodi, sirovine, patenti, tehnička unapređenja i druga prava) te tražbinama i drugim imovinskim pravima (članak 137. OPZ-a).

U smislu propisanog člankom 36. stavkom 1. Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/09., dalje: ZUP), koji se supsidijarno primjenjuje temeljem članka 4. OPZ-a, za opunomoćenika se može odrediti odvjetnik, odvjetnički ured ili druga pravna osoba koja na temelju...

Jedna od bitnih odrednica novog OPZ-a je odgoda plaćanja odnosno obročna otplata poreznog duga.

U smislu propisanog člankom 22. stavkom 2. OPZ-a nasljednici su dužni platiti obveze iz porezno-dužničkog odnosa do visine vrijednosti naslijeđene imovine, osim obveza po osnovi izrečenih novčanih kazni ostavitelju.

Prva službena utakmica odigrana je protiv NK " Slavonca " iz Nove Kapele, a rezultat je 3: 2, a druga protiv Laza 3:0. Ove utakmice igrale su se iza tadašnjeg Zadružnog doma OPZ-a na mjestu današnje sportske dvorane i osnovne škole.

Sa stajališta sportskog prava osiguranja od važnosti je činjenica da su odlukama Hrvatskog olimpijskog odbora propisana visina pojedinih pravnih troškova što svakako može biti od pozitivnog utjecaja za ponudu pokrića OPZ-a u djelatnosti sporta.

Ovo znači da ne postoji opće pokriće OPZ-a, već se ono ugovara za pojedine vrste djelatnosti, odnosno pojedine segmente ljudskog života, pravnih odnosa i slično.

Prilikom ugovaranja kolektivnog pokrića OPZ-a, što bi naročito bilo zanimljivo sportskim klubovima, društvima i ustanovama, bilo bi potrebno u polici osiguranja navesti i svojstvo, odnosno vrste osoba u sportu koji će imati položaj osiguranika (igrač, trener, pomoćni trener itd.).

Pojedine elemente OPZ-a nalazimo u uvjetima osiguranja od odgovornosti i u nekim ostalim uvjetima osiguranja koji nisu samostalni uvjeti OPZ-a (tzv. klauzula pravne zaštite).

Pokriće OPZ-a u djelatnosti sporta kao samostalno pokriće do danas na hrvatskom tržištu osiguranja ne postoji.

Činjenica da je po hrvatskom pravu visina pravnih troškova izričito određena propisima je vrlo pozitivna za razvoj OPZ-a.

Navedene pretpostavke razvoja OPZ-a ispunjavaju zahtjev koji postoji iz aktuarskih razloga radi izračunavanja izloženosti osiguratelja rizicima kao i njihovoj visini.

Na tom tragu, a kako se većina sportskih sporova danas rješava pred arbitražnim sudovima (dapače, u nekim slučajevima se i brani obraćanje redovnim sudovima) od važnosti za razvoj OPZ-a u sportu je važno što je posebnim propisima kojima se uređuje postupak pred sportskim arbitražama ujedno i propisana dužnost naknade pravnih troškova i kao i njihova visina.

Pored propisa o naknadi pravnih troškova, za razvoj OPZ-a izuzetno je bitno i primjena načela slobodnog izbora odvjetnika.

Na kraju uvoda spomenimo i zanimljivost da je pojava suvremenog pokrića OPZ-a upravo vezana za sport, točnije automotosport.

Prve su police OPZ-a omogućivale naknadu troškova prouzrokovanih u pravnim postupcima zbog povrede zakona ili ostalih propisa do kojih je došlo zbog, ili su bile u vezi s vlasništvom nad motornim vozilom, biciklom, konjskom kočijom, ili u vezi s prakticiranjem sportova na otvorenom, npr. baloniranjem, avijacijom, lovom, ribolovom, gađanjem, gimnastikom, nogometom, itd.

U osigurateljsko pokriće ove vrste OPZ-a prije svega spada snošenje pravnih troškova koji nastanu povodom isticanja zahtjeva za naknadu štete.

Također, troškovi pravne zaštite pokrivaju samo aktivno isticanje zahtjeva za naknadu štete, ali ne i obranu od tih zahtjeva, jer se smatra kako je to zadaća osiguranja od odgovornosti, a ne zadaća OPZ-a.

je li porezni obveznik već ranije podnosio zahtjeve za odgodu plaćanja poreznog duga po čl. 136. OPZ-a odnosno plaćanja poreza u obrocima po čl. 118. OPZ-a, te je li se pridržavao rokova iz dobivenih rješenja o odgodi poreznog duga.

No, da bi te troškove osiguratelj doista bio dužan nadoknaditi potrebno ispuniti još i sljedeće pretpostavke: a) da je sud/arbitraža, odnosno tijelo koje vodi postupak odredio vještaka i vještačenje/tumača/pozivanje svjedoka (iz svote OPZ-a ne bi se nadoknađivali troškovi vještaka, tumača i svjedoka koje osiguranik kao stranka u postupku sam pozvao u postupak, a da o njihovom određivanju i pozivanju nije odlučio sud/arbitraža, odnosno tijelo koje vodi postupak b) da je vještak/tumač/svjedok postavio zahtjev za naknadom troškova i c) da je o postavljenom zahtjevu sud/arbitraža, odnosno tijelo koje vodi postupak donijelo odluku o naknadi troškova.

2.4. Ostali troškovi koji ulaze u pokriće OPZ-a Svakako, među pravne troškove, a i troškove postupka ulaze i troškovi koje je sukladno odredbama procesnih zakona osiguranik kao stranka u postupku dužan nadoknaditi svom protivniku.

Sa stajališta OPZ-a, pretpostavke koje su potrebne da bi se moglo utvrditi da porezni obveznik ima prebivalište u nekom mjestu propisane su člankom 38. stavcima 1. do 3. OPZ-a, dok su potrebne pretpostavke za utvrđivanje uobičajenog boravišta poreznog obveznika propisane člankom 38. stavkom 4. OPZ-a.

U skladu s propisanim ovlastima iz odredbi članka 17. stavka 4. i članka 211. stavka 1. OPZ-a ministar financija donio je Pravilnik o...

U smislu propisanog člankom 38. stavcima 1. do 3. OPZ-a, smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine.