Orašasto voće grubo sameljite ili nasjeckajte.

Sjemenke i orašasto voće nezaobilazan su dio ljudske prehrane.

Orašasto voće volimo zato što je hranjivo i bogato vitamnima i mineralima.

U ovome članku omega-3 se spominje kao dodatak prehrani, ali želim jasno istaknuti da se ovi podaci odnose i na svu hranu bogatu mastima omega-3, kao što su losos, pastrva, sleđ, sardina, inćuni i slična riba, a u manjoj mjeri i orašasto Voće i sjemenke.

Intenzivnog je mirisa voćnog karaktera koji podsjeća na orašasto voće, melisu i grejp.

Za međuobrok je dobro konzumirati sezonsko svježe voće, sušeno voće (budite oprezni da nije ušećereno), orašasto voće ili povrće poput mrkve, celera, korabice u štapićima sa jogurtom ili nekim drugim fermentiranim proizvodom.

Dajte prednost složenim ugljikohidratima poput: krumpira, riže, tjestenine, tamnog kruha te ostalih žitarica poput ječma, raži, heljde i dr. Od bjelančevina preporučljivo je konzumirati puretinu, piletinu, jednom tjedno crveno meso (svinjetina, teletina, junetina, konjetina), svježi sir, jaja, fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta, kiselog mlijeka, acidofila ili kefira, ribu, rakove i školjke koji su izvori bjelančevina životinjskog podrijetla, a mahunarke (grah, grašak, bob, mahune, slanutak), cjelovite žitarice i orašasto voće koji su izvori bjelančevina biljnog podrijetla.

Uz maslinovo ulje kao izvor masti mogu poslužiti i ostala ulja (suncokretovo, laneno, bučino, sezamovo, pšeničnih klica itd.), sjemenke (bućine, sezamove, lanene i suncokretove) koje se mogu dodati u jogurt za međuobrok ili salatu i orašasto voće (bademi, lješnjaci, orasi, brazilski i indijski orašćići).

Završetak je sjajan, traje iznimno dugo i karakteriziraju ga minerali, orašasto voće, blaga pikantnost i ugodno gorkasti retrookus.

Orašasto voće i sjemenke koje jedete trebali bi biti organski, nesoljeni i neprženi.

Hrana koja je dobra za vaše zube uključuje vlaknasto voće i povrće, orašasto voće, vodu i cjelovite žitarice.

Oni su redom: svježe iscijeđen sok od grejpa ili naranče, zatim zdravi doručak (koji podrazumijeva suho i orašasto voće, žitarice) i kava.

Plava riba, maslinovo ulje, orašasto voće, sjemenke i laneno ulje vlaže kožu iznutra te bi se obvezno trebali naći u svakodnevnoj prehrani.

Umjesto slat kiša i grickalica jedite orašasto voće.

Bitno je pridržavati se higijene u prehrani; izbjegavati ljuskasto (orašasto voće), iznutrice i plodove mora.

Njihov su prirodni izvor orašasto voće i sjemenke, avokado, riba, i lisnato zeleno povrće.

Baš kao i orašasto voće i grah sadrži dobitnu kombinaciju proteina i ugljikohidrata koji vas dugo drže sitima i punima energije.

Izvori netopivih vlakana su cijelo zrno pšenice, orašasto voće i povrće.

Zdrave masnoće kao što su orašasto voće, sjemenke, avokado i maslinovo ulje mogu vam pomoći skinuti višak kilograma i riješiti se narančine kore.

Tako ćete uz istarsku kuhinju i ribu piti Sv. Jakov tj. čistu autohtonu istarsku malvaziju, Ottocento bijelo će fino pasati uz suho orašasto voće ili laganu hranu, dok je uz pršut, jela od divljači te meso na ražnju najbolje ponuditi Ottocento crno.

Orašasto voće sadrži omega 3 masne kiseline, važne vitamine, minerale i masti.

Vranama su naša cestovna prometala i asfalt poslužili kao svojevrsni bat jer te ptice bacaju iz zraka orašasto voće ne bi li se možda isto o asfalt razbilo ili ispod kotača automobila razdrobilo.

Zeleno lisnato i ostalo povrće, tofu, sjemenke, orašasto voće, suhe smokve, sokovi i ostali napitci kojima je dodan kalcij odlični su biljni izvori kalcija, štiteći pritom od osteoporoze koja nastaje upravo kroničnim prekomjernim unosom bjelančevina životinjskog podrijetla.

Izbor za vegetarijance - Vegetarijanci mogu također zadovoljiti potrebu za proteinima, sve dok konzumiraju različite namirnice iz ove skupine u određenoj količini: jaja (za ovo-vegetarijance), mlijeko i proizvode (za lakto-vegetarijance), leguminoze, orašasto voće i prerađevine, proizvode od soje (tofu, tempeh).

Za ozbiljnije slučajeve laktoza intolerancije preporučuje se drugi prehrambeni izvori kalcija (npr. sitna riba s kostima, tamnozeleno lisnato povrće, brokula, naranče, orašasto voće, tofu i dr.), mliječni proizvodi sa smanjenim udjelom laktoze ili obogaćena hrana i dodaci prehrani.

Bademi, orašasto voće bogato vrijednim nutritivnim svojstvima.

Mendula (badem) je tipično orašasto voće našeg obalnog područja.

Važno je da pritom zadovoljiš dnevne potrebe za bjelančevinama, a to je moguće ako su ti orašasto voće, sjemenke, jaja, složeni ugljikohidrati i pahuljice od cjelovitih žitarica sastavni dijelovi tog prvog dnevnog obroka.

Za kosti je bobma sir, jogurt, manje masno mlijeko, tamnozeleno povrće, žitarice, nemasna hrana, grožđice, bademi, orašasto voće, umalo da zaboravim i hljeb/kruh, bolji je onaj od juče.Ja uvijek kupujem sutrašnji, jer je tek sutra na redu za jesti.Od začina ruzmarin i đumbir poboljšavaju cirkulaciju, cimet snižava pritisak/tlak, crni čaj štiti ćelije i prirodni je antioksidans, kafa dnevno do 8 šolja za bolji rad mozga, srca i protiv ciroze jetre itd. Ne treba bježati od plave ribe, integralnih žitarica, bobičastog i citrusnog voća, pa i grah/pasulj snižava holesterol, ko ga zna pripraviti zbog gasova, to domačice znaju šta ide.

Da ponovimo: tko želi živjeti zdrav, usporiti starenje i dugo živjeti u dobroj kondiciji, treba: 1. hraniti se pravilno, jer je to prvi i osnovni uvjet da srčanožilni, imunološki, hormonalni i drugi tjelesni sustavi funkcioniraju ispravno, bez značajnijih poremećaja, a u okviru pravilne prehrane treba smanjiti kalorije na oko 1400 za žene, a oko 1700 za muškarce, 2. u okviru pravilne prehrane treba se hraniti namirnicama za koje je brojnim medicinskim, biokemijskim i drugim znanstvenim studijama ustanovljeno da sprječavaju nastanak i razvoj krvožilnih i zloćudnih bolesti, koje najčešće skraćuju život, a takve namirnice jesu: - za rak: namirnice koje obiluju antikancerogenim tvarima (antioksidansi, vitamini C, E i beta-karoten, minerali selen i cink, flavonoidi i drugi biljni pigmenti, antienzimi inhibitori proteaza, elagična, klorogenična i neke druge organske kiseline), biljna vlakna: brokula, kupus, kelj i drugo kupusno povrće, mrkva, tikva, tikvice, blitva, špinat, zelena salata, šparoga, paprika, maslačak, cikorija, divlja i povrtna riga, kopriva, rajčica, peršin, tušt (Portulaca oleracea), lucerna, barica (Barbarea verna), sinji šir (Amarantus lividus), marelica, kaki, dinja, breskva, lubenica, dakle povrće i voće bogato beta-karotenom, zatim orasi i drugo orašasto voće, suncokretove i sezamove sjemenke, češnjak, luk, poriluk, luk drobnjak, luk vlasac, naranča i ostali agrumi, đumbir, kurkuma, soja, grah i ostale suhe mahunarke, integralne žitarice, jogurt, pivski kvasac, jabuka, papaja, kupina i drugo šumsko voće, rajčica, cikla, zeleni čaj, plave ribe, čajevi od šipka, metvice, ružmarina, kadulje, majčine dušice, - za infarkt srca i moždani udar: namirnice koje smanjuju razinu lošeg LDL - kolesterola, povećavaju razinu dobrog HDL-kolesterola, sprječavaju stvaranje tromba i bogate su antioksidansima: sve vrste povrća i voća, a osobito mrkva, češnjak, luk, kupusno povrće, sardele, inćuni i druga morska riba, integralne žitarice, orašasto voće, suhe mahunarke, jogurt, đumbir, crveno vino (ali samo 1 - 2 čaše), maslinovo ulje, a protiv stvaranja štetnog homocisteina (koji potiče nastanak i razvoj ateroskleroze, infarkta srca i moždanog udara) treba jesti namirnice bogate folnom kiselinom, a to su pivski kvasac, pileća i teleća jetra, sojini proizvodi, šparoga, zeleni listovi povrća, orašasto voće, borovnice (a ujedno ograničiti meso i punomasne sireve), 3. treba svaki dan biti tjelesno aktivan: hodati 30 - 60 minuta na čistom zraku ili 20 - 30 minuta plivati, ili toliko vježbati tijelo na drugi način, 4. ne pušiti i ne piti prekomjerno alkoholnih pića (iznimka je 1 čaša vina), 5. budući da su teže stresne situacije jedan od uzročnih čimbenika nastanka i razvoja mnogih poremećaja i bolesti, među kojima su i arterijska hipertenzija, moždani udar, infarkt srca i rak, potrebno je prilagoditi se stresnim situacijama kako bi se suzbile štetne posljedice stresa: - primjenom različitih tehnika opuštanja (duboko disanje, mišično opuštanje, masaže i sl.), - tjelesnim vježbama i fizičkim radom; naime, redovita umjerena tjelesna aktivnost, odnosno umjereni fizički rad, praktički je najbolja antistresna mjera jer otklanja ili smanjuje napetost, depresiju, neraspoloženje, umor, a ujedno, uz druge prednosti, povećava energiju, poboljšava cirkulaciju i srčani rad, - hraneći se pravilno, a osobito izbjegavanjem alkoholnih pića, kave i drugih namirnica koje sadrže kofein, šećera, bijeloga kruha i drugih rafiniranih žitarica (jer izazivaju poremećaje u razini šećera u krvi, uz druge hormonalne poremećaje povezane sa stresom).