Iz shematskog je prikaza vidljivo da je svih šest p-elektrona (od svakog atoma dušika po tri) smješteno u tri vezujuće orbitale.

Kako ti je onda promaklo to da: a) ORME pored što je BEC jest i supravodič b) Zato što je supravodljiv posjeduje Meissnerov efekt c) izdužene jezgre ne mogu imati orbitale (jasno kao dan) d) zato što je to BOZON, mora imato parni broj protona a zlato kao element sa neparnim brojem protona ne može biti ORME e) zlatni ORME prah zapravo nije zlato.

Prema Craigu, trebamo samo reći da ne postoji analogija između ovog modela i običnih kvantnih prijelaza čestica, kao što je npr. nekontinuirani kvantni prijelaz elektrona iz jedne orbitale u drugu.

U udžbeniku piše da svih 6 C atoma ima po tri sp2 hibridne orbitale.

Kako su nastale te hibridne orbitale?

To znači da će električna polja, atomske orbitale, elektrodinamičke reakcije itd., izgledati potpuno drugači je, ako uopće budu postojale.

Način na koji lokalizirana kvantna stanja (npr. atomske orbitale) prerastaju u kolektivna stanja makroskopske materije (npr. energijske vrpce) temeljni je problem fizike kondenzirane materije.

Hibridne orbitale nastaju linearnom kombinacijom drugih orbitala. sp3 hibridna orbitala nastaje kombinacijom 3 p orbitale i jedne s orbitale, sp2 nastaje od 2 p i jedne s, a sp nastaje od jedne p i jedne s orbitale.

U svaku orbitalu, bilo hibridnu bilo nehibridnu, mogu " stati " 2 elektrona s različitim spinovima. sp3 predstavlja jednu orbitalu; 3 je oznaka orbitale, a ne broj istih.

Gustoću elektronskog oblaka opisala je Schrödingerova Ψ-funkcija, a onda smo saznali da i čitav atom mijenja oblike u tri mogućnosti orbitala: kuglaste s-orbitale, p-orbitale u obliku leptir-kravate i prstenaste leptir-kravate d-orbitale.

Ovo zračenje uzrokuje pubuđenje elektrona u visoka energijska stanja: tzv. Rydbergove orbitale.

Elektron može apsorbirati samo onu količinu energije koja mu je potrebna da iz jedne određene orbitale skoči u drugu orbitalu s većom energijom.

Elektron emitira određenu količinu energije pri prelasku iz orbitale s većom energijom u orbitalu s nižom energijom.

Sumpor u spojevima ima i pozitivne oksidacijske brojeve (II, IV, VI) jer pri nastajanju spojeva sumpora, u kemijskoj vezi mogu sudjelovati i d-orbitale.

Razlog zašto centralni atom tvori kompleksni spoj je njegova nestabilna elektronska konfiguracija pa on stvara veze sa ligandima primanjem njihovih slobodnih elektronskih parova u svoje prazne s, p ili d orbitale.

Hibridizacija je termin kojim se opisuje (re) organizacija atomskih orbitala ugljikovog atoma u molekulske orbitale njegovih spojeva, e kako bi se nekakvim jednostavnim modelom opisalo pravilnosti u geometrijama organskih spojeva.

Satelite će napraviti njemačka kompanija OHB System AG (Orbitale Hochtechnologie Bremen) za 566 milijuna eura, a lansirat će ih francuski Arianespace za 397 milijuna koristeći ruske rakete Soyuz.

Sad, možemo biti nemaštoviti i zamišljati elektronske ljuske kao koncentrične sfere s jezgrom u središtu ili orbitale kao šarene tikve ili kućice, ali moramo uvijek imati na umu da je to hrpa gluposti.

Ne bi taj reagirao ako mu ne guraš prst u guzu (ili kradeš elektrone iz zadnje orbitale), pa taman mu sve gorilo pod omotačem

Prva brojka označava glavni kvantni broj, druga označava vrstu orbitale, a ona u eksponentu broj elektronâ.

Hibridizacija i hibridne orbitale su samo plod naše mašte, nešto što zamislimo kako bi si lakše objasnili apstraktno ponašanje elektrona.

Te orbitale ne nastaju niti ne nestaju, niti elektroni skaču iz orbitale u orbitalu.

I kvantni fizičari i kemičari se služe Feymanovim dijagramima, crtaju orbitale i sl.

Jednostruke veze u organskim molekulama se sastoje od para elektrona u orbitalama tipa i apsorpcija u dubokom UV-području ista je kao i za molekulu vodika (pri prijelazu iz osnovnog stanja tj. g orbitale u višu u).

Slijedeće više orbitale imaju dvije i tri čvorne ravnine okomite na prvi (c i d).

S povećanjem konjugiranih dvostrukih veza smanjuje se razlika između - orbitale u osnovnom stanju i orbitale u prvom pobuđenom stanju.

homonuklaerne veze od jednakih atoma koji tvore molekularne orbitale

Jel tu hibridizira jedna s orbitala od tog vodika s jednom od p orbitala kisika, jer ne može hibridizirat s orbitala od kisika kada se u njoj već nalaze 2 elektrona, tj el.konfig valentne ljuske kisika je 2 s2 2 p4, jedino ako taj elektron iz te s orbitale negdje ne odleti kao što je slučaj kod ugljika. rekla bih da od kisika mogu hibridizirati samo ona dva nesparena elektrona u p orbitali, ali ako je sp3 hibridizacija zar onda ne moraju biti 4 jednostruke veze, a tu su samo dvije.

Ako je sp3 hibridizacija znači hibridiziraju jedna s i tri p orbitale ali kojaje onda treća od te tri p orbitale koja hibridizira kada su od kisika slobodne samo dvije p orbitale, tj. nisu slobodne nego imaju jedan nesparen elektron i mogu hibridizirat??

Nitko nikad nije vidio orbitalu (orbitale prije su matematičke funkcije, nego stvarna pojava), nitko nikad nije vidio " spin " niti promjenu istog, nitko nikad nije vidio tuneliranje itd.