Jose Ortega y Gasset, pak, kaže kako je častan netko tko od sebe traži više.

Za irske kladioničare najveći favorit za sljedećeg papu je milanski nadbiskup kardinal Dionigi Tettamanzi s ponuđenim omjerom 1 - 2,5. Slijede ga nigerijski kardinal Francis Arinze (1 - 3) i kubanski Jaime Ortega y Alamino (1 - 5,5).

José Ortega y Gasset smatrao je prevodilaštvo najskromnijim od svih zanimanja, zaključuje Iva Grgić, a iskorak iz tradicionalne samozatajnosti, što ga prilozi skupljeni u ovaj zbornik podrazumijevaju, možda može poslužiti kao mali korektiv takvome stavu velikoga španjolskog mislioca.

K ao jedan od light motiva tvojih tekstova je gomila, u smislu u kojem je o gomili mislio Jose Ortega y Gasset.

Svi zajedno predstavljaju stanovit iskorak iz tradicionalne samozatajnosti što ju je još José Ortega y Gasset namijenio najskromnijem od svih zanimanja.

Znate kako je rekao slavni španjolski filozof José Ortega y Gasset: " Ostavimo li po strani romantičarske predodžbe, činjenica jest da je zaljubljenost inferiorno stanje svijesti, oblik privremene imbecilnosti. " To možda zvuči surovo, ali čini se da svi težimo upravo tom " stanju privremene imbecilnosti " onom stanju u kojem nam blesavi osmijeh ne silazi s lica, a u želucu imamo ne samo leptiriće, već i slonove.

Kardinal Ortega y Alamino, predsjednik Kubanske biskupske konferencije, izjavio je kako je Fidel Castro tijekom razgovora izrazio veliko prijateljstvo prema papi Benediktu XVI., dajući naslutiti na mogući poziv Benediktu XVI. da posjeti Kubu.

Jose Ortega y Gasset filozof i esejist, profesor na Madridskom sveučilištu i osnivač časopisa Revista de Occidente.

Španjolski filozof politike Jose Ortega y Gasset tvrdi u svojoj slavnoj Revolt masa da stanje svake demokracije ovisi, na ključan način, o nečemu što može izgledati kao mala tehnička pojedinost: o izbornom postupku.

Kako ga okolnosti danas ne prisiljavaju, vječni čovjek-masa, sebi dosljedan, odustaje od takvog zazivanja i osjeća se gospodarom svog života. (Ortega y Gasset) Radi se o tome da čovjek - masa ne zaziva nikakve činioce izvan sebe, on ne traži uzroke za svoj život, ne poznaje i ne priznaje nikakve granice.

Bila je učenica filozofa Ortega y Gasseta i dugo je živjela u egzilu zbog svoje opozicije frankizmu.

Europsku epohu banalnosti lucidno je predvidio još 1930 - e španjolski filozof José Ortega y Gasset.

U njoj Ortega y Gasset analizira nastanak čovjeka mase, kojega vidi kao apsolutni novitet u povijesti naše civilizacije, nastao kao rezultat specifičnih kulturnih, društvenih i političkih prilika.

Zove se - pobuna masa. (Ortega y Gasset) No, Gasset također kritizira to isto društvo što je uopće stvorilo čovjeka - masu.

Ortega y Gasset bavi se proučavanjem mase, tj. gomile.

Smatra da mase imaju vlastito mišljenje i cilj, kao što je, primjerice, nastojanje pojedinaca da se probiju u prve redove i preuzmu najbolja mjesta u društvenoj hijerarhiji, te se naslađuju užicima koji su prije bili povlastica rijetkih pojedinaca. Danas je uobičajeno da jednostavan čovjek, premda prepoznaje u sebi jednostavnost i prosječnost, drsko ističe vlastito pravo na prosječnost i jednostavnost i posvuda ih nameće (Ortega y Gasset, 1998:38).

Najprije, onom koji nasljeđuje vrijednosti iz povijesti svojega djela, i čiji potez pamti svoje prve poticaje ispisujući u maštovitim inačicama nove oblike stvaralaštvu kao autentične prostore svojega duhovnog postojanja. Stoga slikarstvo kako to precizira Jose Ortega y Gasset ovim riječima, započinje svoje komunikacijsko djelovanje tamo gdje govor završava; kad nadvlada svoju nijemost i krene u beskrajno područje neizrecivosti. A to beskrajno područje neizrecivosti Šiško je sažimao u stvaralački prostor svojega slikarstva kao jedinstveni egzistencijalistički zapis postojanja emanirajući kroz cikluse osebujnom likovnom izražajnošću.

No sasvim je pogrešno misliti, kako je rekao jednom Ortega y Gasset, da su intelektualci tipični predstavnici svoga vremena ako je više nego očigledno da su s njime u stalnom sukobu.

Pa valjda je svakom jasno da ja NISAM Ortega y Gaset.

Sasvim je pogrešno misliti, kako je rekao jednom Ortega y Gasset, da su intelektualci tipični predstavnici svoga vremena ako je više nego očigledno da su s njime u stalnom sukobu.

Gdje nam je tu umni Jose Ortega y Gasset (1939.), kad zbori: Intelektualac treba u kaos ideja i misli unositi red, jasnoću i analizu ", njegova misija " treba biti razbistravanje zamršene situacije koju je politika još više usložila i razdrmala " [ 39 ].

Ili, kako to precizira Jose Ortega y Gasset: Draž slikarstva je upravo u njegovoj vječnoj tajnovitosti koju bez prestanka pokušavamo odgonetnuti, tražeći skrivene razloge u svemu što vidimo, i zato nam mnoštvo značenja navire s platna

Taj problem mase koja i nema neki vlastiti unutarnji splet individualiteta koji bi branila (a sva su uvjerenja podjednako balegasta jer nisu prošla filtriranje mišljenja) Taylorica nije posebno obrađivala, no na tu su temu pisali recimo Hose Ortega y Gasset u Pobuni masa ili Elias Canetti u Masi i mo ć i.

Simptomatičan je i strah od masa i narodne vlasti koji izražava Ortega y Gasset u poznatoj knjizi« Pobuna masa »u kojoj zagovara elitistički pristup vladavini i ograničenje demokratskog uspona masa koje navješćuje uspostavu jake i univerzalne države.

Meni je najstrašniji simptom nesrazmjer između koristi koju prosječni čovjek ima od nauke i zahvalnosti - odnosno nezahvalnosti - prema njoj. (Ortega y Gasset, 1988:87,88) Prosječni se čovjek, prema Gassetu, tako pretvara u barbara, koji ne ulaže nikakav trud u blagodati koje mu pružaju nauka i tehnologija, te osjeća potpunu ravnodušnost prema njima, premda se taj nehaj ne može ničim opravdati.

Gasset se slaže s Jaspersom u pogledu neuvažavanja prošlosti: Upravo zbog boljeg života kojim živimo, srozalo se čitavo naše poštovanje i sve naše uvažavanje prošlosti. (Ortega y Gasset, 1998:51).

Još je Jose Ortega y Gasset upozoravao da je čovjek kraja devetnaestog, a osobito dalje kroz dvadeset stoljeće, previše odvojen od onoga što mu je prethodilo.

Ana-Marija Koljanin: Grand prix 1859, Fred Worden SAD 11 ' 00 ' ', Digibeta Politički ili kulturni aspekti povijesti samo su njezina površina; u njihovu korist i od njih mnogo dalekosežnije, stvarnost povijesti sadržana je u biološkoj moći, u čistoj životnosti, u onome što se kod čovjeka pojavljuje kao kozmička energija, što nije jednako, ali je u svezi s energijom koja uzburkava more, oplođuje zvijer, daje stablu cvat, a zvijezdi sjaj. (Ortega y Gasset, Pobuna masa, 1930)

Takav tip nove alijenacije onemogućuje i neutralizira klasičnu otporašku metodu pobune masa koju je opisao Ortega y Gasset, jer radnici se danas ne žele suprotstavljati drugim, višim društvenim slojevima, nego vape za staleškim usponom i aspiriraju postati dio malo-građanskog sloja, a jednog dana možda i dio višeg građanskog sloja.

Spominju se i 62 - godišnji honduraški kardinal Oscar Andres Rodriguez Maradiaga, 68 - godišnji kubanski kardinal Jorge Lucas Ortega y Alamino, te 70 - godišnji brazilski kardinal Claudio Hummes, nadbiskup Sao Paula, najveće katoličke biskupije na svijetu u najvećoj katoličkoj državi na svijetu.