Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja. (5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe. (6) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona. (7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama Ovršnog zakona.«

Budući da nijedan imenovani javni ovršitelj nije započeo s radom prije nego je stupanje na snagu Zakona o javnim ovršiteljima odgođeno uz jeftina politikantska obrazloženja nove saborske većine od 22. prosinca 2011. godine o zaštiti prava siromašnih građana, imenovani javni ovršitelji, ustrajući u svojim pravima i uvjereni u kvalitetu prethodno usvojenih, ali naknadno politički odbačenih zakonodavnih rješenja iz novog Ovršnog zakona iz 2010. g. (Narodne novine RH br. 139/2010. i 125/2011.) i ZJO-a, nastavljaju kroz rad Hrvatske udruge javnih ovršitelja, kao udruge građana, sa svojim naporima kako bi domaćoj i stranoj političkoj i široj javnosti, posebice građanima Republike Hrvatske nedovoljno upućenim u problematiku ovršnog prava i postupka, a zasutim propagandom interesnih lobija o navodnoj štetnosti javnoovršiteljske službe po njihova građanska i ljudska prava, približila zamišljena rješenja, inače poznata i provjereno učinkovita u praksi 19 (devetnaest) država članica Europske unije.

Posebno je skrenuta pozornost na zadiranje u sustav socijalnih primanja kod provođenja Ovršnog zakona budući da se često događa da se ovrha vrši nad osobnim invalidninama, socijalnoj pomoći, čak i dječjim doplatcima.

- Prikaz odredbi novog Ovršnog zakona

Pri tome je posebno značajno ukazati na odredbu čl. 128. st. 1. t. 4. i 5. Ovršnog zakona.

Iz ovoga, ovaj sud zaključuje da prijedlog predlagatelja osiguranja kojim zahtijeva zaštitu privremenom mjerom, nije dopušten jer osiguranje takvog novčanog potraživanja koje je utvrđeno pravomoćnom odlukom suda nije dopušteno, obzirom da je to suprotno odredbi čl. 296. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 57/96 i 29/99), pa je zbog toga valjalo takav prijedlog predlagatelja osiguranja odbaciti. "

Novelom Ovršnog zakona iz 2005. (ZID OZ/05) uvedeno je, u skladu s potrebama novog sustava sudje lovanja javnih bilježnika u ovrsi, i za potrebe tog sustava, novo pravno sredstvo u obliku pritužbe ovršenika - sada iz članka 252. J OZ 2005.

Upravo zbog opsežnosti Ovršnog zakona stalno se nailazi na nove dvojbe.

Na predstavljanju biltena Općinskog suda pred 70 odvjetnika i sudaca pitao sam sutkinju za pojašnjenje na temelju koje odredbe Ovršnog zakona je to napravila, a ona je rekla da nema što objašnjavati, da ona nije donijela to rješenje već ga je samo potpisala.

Na predstavljanju biltena Općinskog suda pred 70 odvjetnika i sudaca pitao sam sutkinju za pojašnjenje na temelju koje odredbe Ovršnog zakona je to napravila, a ona je rekla da nema što objašnjavati, da ona nije donijela to rješenje već ga je samo potpisala.

(1) Kada se sporazumom iz članka 274. stavka 1. Ovršnog zakona prenosi vlasništvo pokretnina i prava koja se upisuju u Upisnik, danom početka primjene ovoga Zakona sporazum treba sadržavati izjavu protivnika osiguranja o tome da je suglasan da se neposredno na temelju sporazuma može u Upisniku obaviti taj prijenos.

Značaj tog Pravilnika najbolje ćemo razumjeti ako uzmemo u obzir da se sukladno odredbama novog Ovršnog zakona, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kao i Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, neisplaćena plaća može izravno naplatiti direktnom dostavom obračuna neisplaćene plaće FINI.

(1) Privremenom mjerom radi uzdržavanja može se protivniku osiguranja naložiti davanje uzdržavanja u opsegu koji je neophodan za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba osobe u čiju korist se privremena mjera određuje, a može se odrediti i svaka druga mjera iz članka 297. Ovršnog zakona.

Mogućnost utvrđivanja podataka o imovini ovršenika, odnosno njihova transparentnost zadnjom Novelom Ovršnog zakona (NN 88/05.) u značajnoj je mjeri unaprijeđena i operacionalizirana na nivou tijela koje vode određene evidencije o imovini ovršenika, ovršenikovih dužnika i trećih osoba, da ovrhovoditelju ili sudu daju podatke o imovini ovršenika kojom raspolažu.

U zadnjim danima lipnja u Ministarstvo pravosuđa stiglo je kratko pismo potpredsjednice Europske komisije zadužene za pravosuđe, temeljna prava i građanstvo Viviane Reding. U njemu Reding obavještava ministra Orsata Miljenića da nema primjedbi na prijedlog novog Ovršnog zakona jer je prihvatila argumente hrvatskog Ministarstva pravosuđa u kojima se obrazlaže da postojeći sustav ovrha uz određene inovacije i poboljšanja može funkcionirati jeftinije i efikasnije bez javnih ovršitelja.

Najbitnija novost Ovršnog zakona koji je nedavno stupio na snagu jest da će radnik, mimo suda, putem Fine moći doći do plaća koje mu poslodavac duguje.

Zanimljivo će biti vidjeti i kako će premijer svoj stav obrazložiti Bruxellesu jer je Hrvatska od EU-a dobila novce kako bi uvela javnoovršiteljsku službu, a prihvaćanje novog ovršnog zakona bio je je jedan od uvjeta da se zatvori pregovaračko poglavlje Pravosuđe i temeljna prava.

Izmjenama Ovršnog zakona omogućit će se da ovršni postupci iziđu iz nadležnosti sudova te da ih vode javni bilježnici.

Poslodavce je, ni krive ni dužne, stavio između dvije vatre Pravilnika i Ovršnog zakona.

PROŠLE su godine mnoge hrvatske građane poput hladnog tuša dočekale izmjene Ovršnog zakona koje ako su i ciljale uspostavi nekog reda u dužničko-vjerovničke odnose, izazvale su kaos veći nego što je dotad postojao.

Prijedlogom novog ovršnog zakona o kojem danas raspravljaju zastupnici u Hrvatskom saboru, trebala bi se osigurati brža naplata novčanih kazni i neisplaćenih plaća.

U slučaju kada je ovršenik pravna osoba, odnosno poslovni subjekt, tada se na njega primjenjuju i odredbe Zakona o platnom prometu u zemlji, a za ovaj dio postupka, gledano iz perspektive ovrhovoditelja i zaštite njegove pozicije u naplati, institut je zadnjom Novelom iz 2005. doživio značajnu i kvalitetnu izmjenu u cilju što efikasnije provedbe te vrste ovrha ali i harmonizacije odredaba Ovršnog zakona kojim se regulira ta vrsta ovrhe, sa Zakonom o platnom prometu u zemlji.

Ako ne dođe do sklapanja nagodbe između stranaka, sud će dalje nastaviti postupak u skladu s odredbama Ovršnog zakona, a u ovom stadiju postupka može se pristupiti procjenjivanju vrijednosti nekretnina koje su predmet postupka.

Koja su primanja izuzeta od ovrhe? (čl. 91. i 92. Ovršnog zakona)

Na dnevnom redu izvanredne sjednice novog saziva Sabora našlo se čak 15 točaka, među kojima je bila i izmjena Ovršnog zakona te Zakona o javnim ovršiteljima koji je Kukuriku koalicija najavila još dok su bili oporba.

Neplaćanje nije nepoželjno ponašanje, kakvo je u Njemačkoj ili skandinavskim zemljama, tamo će susjed prijaviti susjeda jer zna da će u protivnom on biti taj koji će platiti i svoj i susjedov ceh - objašnjava Ćurin i kaže da je danas, s promjenama Ovršnog zakona, znatno teže izbjeći plaćanje nekog računa jer ovrhe stižu bez opomene i upozorenja.

Obzirom na iznijeto nije osnovan žalbeni razlog ovršenika da je motorni brod " R " - potonula stvar izuzet od ovrhe, pa s tim u svezi nije osnovan žalbeni razlog iz čl. 46. st. 1. toč. 6. Ovršnog zakona. "

Međutim čl. 1 Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 151/04. od 29. 10. 2004.) određeno je da se u Ovršnom zakonu st. 2 čl. 96 koji je određivao stupanje na snagu Pravilnika o komisionoj prodaji briše, tako da prodaja putem komisiona određena čl. 143 a do čl. 143 f nije saživjela budući za to nije bilo provedbenih propisa.

U daljem tijeku postupka javni bilježnik takav prigovor, zajedno sa spisom, dostavlja nadležnom sudu i o njemu se odlučuje na temelju čl. 54. Ovršnog zakona.

Postojeće zakonsko određenje novčane kazne i njenog izvršenja po službenoj dužnosti u okviru ovršnog postupka koncentrirano uglavnom u čl. 3 te čl. 16 i 16 a Ovršnog zakona, ne odgovara potrebi stvarnih zakonskih, procesnih i životnih okolnosti u kojima se zakon primjenjuje, te se još od vremena Zakona o izvršnom postupku do danas nameće potreba cjelovitog i funkcionalnog zakonskog definiranja izvršenja novčane kazne po službenoj dužnosti, kako u području njenog određivanja tako i u području provedbe, ali i djelotvornog i mjerljivog ostvarenja svrhe kažnjavanja koja se njime želi postići.