U tim su pećinama pronadeni ostaci iz brončanog doba, neolita te kasnog i srednjeg paleolita.

Kao najznačajnije valja izdvojiti ostatke kremene alatke neandertalaca iz srednjeg paleolita koje su stare oko 50 tisuća godina, dok je u Škraču pronadena keramika iz ranog neolitika, što je najsjevernija točka u unutrašnjosti Istre gdje su evidentirani takvi ostaci.

Iako se u suvremenim znanstvenim enciklopedijama za akupunkturu najčešće kaže da pripada kineskoj tradicionalnoj medicini, čiji su korijeni stari oko 5000 godina, najstarije igle datiraju iz daleko starijih vremena, čak iz doba paleolita.

O vrijednoj kolekciji fragmenata keramičkih predmeta, drugoj po veličini i starosti kolekciji te vrste, koja baca sasvim novo svjetlo na život i navike ljudi iz doba paleolita, opširne su reportaže donijeli New York Times i niz znanstvenih časopisa.

Stope dinosaura i ostaci iz paleolita omogućavaju razvoj znanstvenog turizma, nastavio je Novak.

Predložili su tematski park, u kojem bi se replikama dinosaurusa simuliralo njihovo stanište, a u arboretumu bi se rekonstruirala flora i fauna iz paleolita.

O tome govore nalazi iz paleolita, zatim iz vremena Ilira i starih Rimljana - sačuvani u muzeju grada.

Na području Bala nađeni su i još neki ostaci iz razdoblja paleolita te je ideja da se uz Bale napravi Zabavni park posvećen ovoj tematici.

Prezentirati će se sve najvažnije kulture, kulturne pojave i arheološka nalazišta od paleolita do kasnog srednjeg vijeka.

Uspoređujući distribuciju različitih mutacija Y kromosoma i procjenjujući starost tih mutacija osnovni je zaključak istraživanja da današnja genetska struktura europske populacije otkriva dva velika migratorna vala iz Paleolita i jedan iz Neolita.

Dobiveni haplotipovi europskih muškaraca su označeni od Eu1 pa do Eu22. Dvije od detektiranih mutacija (M173, M170) koje stoje u osnovi dobivenih haplotipova izgleda da su prisutne u Europi od vremena Paleolita i označavaju ulazak Homo sapiensa u Europu i njegovo širenje od istoka prema zapadu negdje prije 40.000 do 35.000 godina.

Sad virim u povijest,... mhmph.. kaže - iz doba paleolita?

Ša se tiče pravog Ishodišta, njega bi trebali tražiti negdje još u kultu vatre kojih 350 tisuća godina p. n. e. donjeg paleolita, pošto se smatra da je čovjek niz svojih duhovnih spoznaja koje su se održale i do ranih dana razvio održavanjem ognjišta.

Čitave civilizacije iz vremena gornjeg paleolita temeljile su svoju duhovnost i religiju direktnog iskustva na uporabi psihodelika.

Lika je naseljena još od paleolita arheološka nalazišta u Donjem Pazarištu i Cerovačkim špiljama svjedoče o tome da su na području Like živjeli ljudi još prije 120.000 godina.

Lijepo, ipak je to izričaj ženske plodnosti iz paleolita.

Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom 1997. i 1998. godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od paleolita do danas.

Naime, tragovi čovjeka vuku se još od doba paleolita kada su prvi poznati stanovnici bila Ilirska plemena Japodi i Liburni.

naravno, kako bi inače ljudi još od paleolita izrađivati kameno oruđe da nisu znali gdje treba udarit kamen: D

Pogodan zemljopisni položaj i prirodne osobitosti kao što su blizina rijeke Drave, guste šume i drugo davale su povoljne uvjete za život na području Donjeg Miholjca od paleolita do danas.

Naš je cilj u stalnom postavu pokazati pregled arheološke baštine ovoga područja te na jednome mjestu pokazati rasprostranjenost, slojevitost, raznovrsnost i bogatstvo arheologije, dakle svih važnih kultura i arheoloških nalazišta od paleolita do srednjeg vijeka, ističe Bojčić.

Tragovi ljudskih naselja na dobojskom području, koja datiraju još iz kamenog doba (paleolita), nađeni su na ušću Usore u Bosnu.

" Radi se o periodu srednjeg paleolita.

Po njenim saznanjima ništa slično nije do sada otkriveno na ovim prostorima i preporučuje da se provede veoma temeljito istraživanje u koje treba uključiti svjetske autoritete koji se bave istraživanjima paleolita, mezolita i prapovijesti.

Iako se u širem području grada mogu pronaći tragovi naselja iz paleolita i neolita, najranijim naseljima na današnjem području grada se smatraju keltska Tarsatika na Trsatskom brdu i naselje Tarsata ilirskog plemena Liburna, u prirodnoj luci na obali.

Zbog svog povoljnog zemljopisnog položaja Donji Miholjac je još od paleolita bio atraktivno mjesto za obitavanje ljudi o čemu svjedoče i arheološki nalazi pronađeni na više lokacija u okolici grada.

Na šibenskom području, ljudske tragove nalazimo još iz doba paleolita.

Ljudski život na ovim područjima potječe još iz starijeg kamenog doba i srednjeg paleolita, a osobito se može pratiti od ilirsko-liburnskih vremena.

Na otoku se mogu vidjeti stare šterne i mnogobrojni ostaci, počevši od paleolita pa do rimskog doba, od ranosrednjovjekovne arhitekture do vrijednih primjera sakralne umjetnosti kršćanstva.

Ako nam se netko sviđa, ne treba u tome tražiti uzroke do paleolita, ta privlačnost se odvija SADA.