Plak koji zaostaje na površini zuba zbog nepravilnog četkanja može pridonijeti pojavi karijesa i parodontnih bolesti.

Razlozi zbog kojih treba posvetiti odgovarajuću pažnju oralnom zdravlju mentalno retardiranih osoba su općenito gledajući identični onima kod zdravih osoba, a prije svega podrazumijevaju izostanak boli i neugodnih senzacija izazvanih patološkim promjenama u usnoj šupljini poput karijesa, parodontnih bolesti i dr., te očuvanje funkcionalne i estetske vrijednosti stomatognatog sustava.

Parodontitis je najozbiljniji oblik parodontnih bolesti, javlja se uglavnom nakon 35 godina starosti i primarni je uzročnik gubitka zuba u odraslih.

Učestalost parodontnih bolesti u Republici hrvatskoj vrlo je visoka.

Citat iz zaključaka navedene studije: " Preventivne mjere koje su se dosad provodile sporadično nisu dostatne za prevenciju parodontnih bolesti u svekolikoj populaciji.

Navedene promjene mogu dovesti do parodontnih bolesti (gingivitisa, parodontitisa i parodontoze).

Loša oralna higijena ne dovodi samo do karijesa, nego i do nastanka parodontnih bolesti.

Istraživanjem smo otkrili da muškarci zaista imaju veću prevalenciju određenih parodontnih bolesti od žena.

Urođeni imunološki odgovor igra značajnu ulogu u patogenezi parodontnih bolesti.

U odrasloj dobi pacijenti nose ortodontske naprave zbog estetike, ali i drugih razloga kao što su ubrzano trošenje zubi, prevencija parodontnih bolesti ili priprema za protetsko liječenje.

Dosada je većina ispitivanja o vezi pušenja i parodontnih bolesti bila usmjerena na starije dobne skupine, dok su studije na mlađim odraslim ljudima rijetke.

Kao i kod zdravih osoba, tako i kod mentalno retardiranih, učinkovitost i redovitost oralne higijene bitno utječe na pojavnost karijesa i parodontnih bolesti.

Smanjiti incidenciju, u prvom redu karijesa i parodontnih bolesti, ali i ostalih bolesti usne šupljine.

Kod odraslih je ortodontska terapija indicirana zbog estetike, prevencije parodontnih bolesti, u njihovu liječenju, te kao pretprotetska terapija.

S druge strane, kod tih bolesnika se količina korisnih proteina (faktori rasta) ne povećava, kao što se inače poveća kod oboljelih od parodontitisa (jedna od parodontnih bolesti), već se naprotiv smanjuje.

Ne paze li na ovo stanje, može doći do ozbiljnih parodontnih bolesti i ozbiljne infekcije koja bi mogla stvoriti probleme u rađaonici.

Rana dijagnostika i terapija parodontnih bolesti uvelike utječu na tijek parodontne bolesti.

OTOPINE ZA ISPIRANJE USTA - su pogodne i za suzbijanje parodontnih bolesti.

Respiratorne infekcije Bakterije koje se nalaze u usnoj šupljini osoba oboljelih od parodontnih bolesti (bolesti desni), mogu se disanjem udahnuti u pluća te time povećati rizik od bolesti dišnih organa, kao što su upala pluća i kronične opstruktivne plućne bolesti.

Odnos između bolesti srca i parodontnih bolesti još uvijek je nejasan.

Kasnija istraživanja pokazala su umjerenu vezu između parodontnih bolesti i povećanog rizika od bolesti srca.

Trudnoća Znanstvenici su proučavali utjecaj parodontnih bolesti kod žena tijekom trudnoće.

S druge strane sistemne bolesti posebice, kardiovaskularne i respiratorne također predstavljaju poseban problem općeg zdravlja i spadaju još uvijek najčešće uzroke smrtnosti.Postoje kontroverzna mišljenja o utjecaju sistemskih bolesti na prevalenciju parodontnih bolesti.

U ustima se često osjeća zadah acetona, a zbog kiselog medija pojačano je obolijevanje od karijesa i parodontnih bolesti.

- klasifikacija i epidemiologija parodontnih bolesti, mogućnosti primjene različitih sistema klasifikacije parodontnih bolesti i postupci za određivanje prevalencije različitih vrsta parodontnih bolesti.

- novije spoznaje o plaku, adherencija plaka, odgovor domaćina, utjecaj i vrsta prehrane na nakupljanje plaka, utjecaj nutricije u nastanku parodontnih bolesti.

Poklepović T. radi Cochraneov sustavni pregled o učinkovitosti sredstava za interdentalno čišćenje u prevenciji parodontnih bolesti i zubnoga karijesa

Pušenje, odnosno uporaba duhana, odgovorna je za nastanak skoro polovice svih parodontnih bolesti

Također, upoznaje se s mikrobiološkom dijagnostikom parodontnih bolesti, metodama mikrobiološke tehnike bojenja, kulture mikroorganizama i antibiograma.

Bourdet je jednu generaciju nakon Fauchard-a bio jednako učinkovit u opisu stomatološke prakse u svojoj raspravi objavljenoj 1757. Slavu Fauchard-a uspjeva zasjeniti nekim originalnim doprinosima, posebno u području parodontnih bolesti.