Hrvatsko muzejsko društvo za izuzetna ostvarenja u muzejskoj struci dodjeljuje Godišnju nagradu HMD-a i Nagradu za životno djelo " Pavao Ritter Vitezović ", koja se dodjeljuje svake dvije godine.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (NSK) predstavljen je u utorak 28. svibnja katalog »Pavao Ritter Vitezović u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu«.

Peter Hawlina, predsjednik Slovenskog rodoslovnog društva (SRD), ujedno jedan od utemeljitelja Hrvatskog rodoslovnog društva Pavao Ritter Vitezović, s temom Genealogija i genetika iskustva slovenskih rodoslovaca.

Na Petra Zrinskoga nadovezuje se polihistor i neizmjerno plodni pisac hrvatskih i latinskih djela Pavao Ritter Vitezović (1652. ⠀ 1713.).

Zanimljivo je radi usporedbe spomenuti da je prvu tiskaru u Zagrebu osnovao godine 1694. Pavao Ritter Vitezović iz grada Senja.

Za svoj rad nagrađena je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1996., Nagradom grada Zagreba 2004., a 2005. nagradom Hrvatskog muzejskog društva " Pavao Ritter Vitezović " za životno djelo.

Objavila je da je nagrada za životno djelo ' Pavao Ritter Vitezović ' dodijeljena akademskoj slikarici i restauratorici Almi Orlić.

Kako će 17 stoljeća poslije u svoj Lexicon latino-illyricum zapisati naš veliki ali nesretni Pavao Ritter Vitezović: Murex, najveća riba na priliku školjke, aliti klapunke iz koje krvi napravla-se-rumeni stroj, aliti škarlatni. Purpur, šrkrlet i grimiz, a nigdje ni riječi o gastronomiji.

2005. godine dobitnica je godišnje nagrade Hrvatkog muzejskog društva Pavao Ritter Vitezović za 2004. godinu za marketinšku i medijsku prezentaciju projekta Secesija u Hrvatskoj.

Plemićki grb kojeg je barun Pavao Ritter Vitezović dobio 1710. godine

Autor je jedan od osnivača Hrvatskog rodoslovnog društva " Pavao Ritter Vitezović ".

Rodoslovno društvo »Pavao Ritter Vitezović« na Pučkom otvorenom učilištu održava radionicu »Za svojim korijenima« gdje poučava vještinama izrade obiteljskog stabla i kronike, dovodi do potrebnih ustanova, stručnjaka i organizacija te upućuje u literaturu, u jezik i vještinu čitanja starih rukopisa.

Stoga predlažem vodstvu našeg Hrvatskog rodoslovnog društva« Pavao Ritter Vitezović »da se pripremi odgovarajuće nas predstaviti na info-punktu (usmeno i pismeno) na promociji enciklopedije te tako osiguraju da i za našu društvenu knjižnicu u Nacionalnom rodoslovnom centru predvide besplatnu knjigu.

Za svoj rad dobio je nekoliko nagrada i priznanja: Nagradu " Božidar Adžija ", priznanje Saveza konzervatora Jugoslavije, Čikin križ, Nagradu grada Zagreba, Nagradu Matice hrvatske za knjigu Rat i baština na tlu Hrvatske i Nagradu Hrvatskog muzejskog društva za životno djelo " Pavao Ritter Vitezović. " Umro je u Zagrebu 20. siječnja 2007. godine u 70. godini.

Kao likovni umjetnik dobio je niz nagrada i priznanja te izlagao na mnogim važnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a za svoj muzejsko-galerijski rad dobio je Nagradu oslobođenja Osijeka 1982., Pečat grada Osijeka 1988. i Nagradu Hrvatskog muzejskog društva " Pavao Ritter Vitezović ".

Je li s dobrim ili lošim ishodom prosuditi ćete Vi, članovi Hrvatskog rodoslovnog društva " Pavao Ritter Vitezović " te ostali čitatelji?

od pada pod Turke jedino Hrvati (možemo i preciznije - ljudi od pameti koji su se zvali Hrvati, Bošnjaci, Slovinci, Iliri ali ne i Srbi ni Turci) referenciraju staru bosansku državu kao nešto svoje. od, okvirno, 1500 do 1800, dakle do buđenja naroda u romantizmu, to su Marko Marulić, Lovro Šitović Ljubušak, Bono Benić, Junije Palmotić, Andrija Kačić Miošić, Mavro Orbini, Ivan Lučić Lucius, Pavao Ritter Vitezović, Ivan Tomko Mrnavić, Frani Glavinić, Ivan Ančić, Nikola Lašvanin,..... To su ljudi rođeni ili rođeni u Bosni koji su se odselili, ili ostali u Bosni i Hercegovini, ili su u Dalmaciji, no osjećaju srodnost sa susjednim katoličkim pukom - a ne muslimanskim ni pravoslavnim (iako ne moraju osjećati ni neprijateljstvo).

I Hrvatska je punim jedrima organizirano krenula tim vodama u lipnju ove godine, kada je u Zagrebu, uz prisutnost više akademika i niza drugih uglednika, osnovano Hrvatsko rodoslovno društvo " Pavao Ritter Vitezović " nazvano prema autoru " Croatiae redivivae " i " Stemmatographiae ", preteče ilirskog pokreta i hrvatskog narodnog preporoda.

Početkom 18. stoljeća (1705.) Pavao Ritter - Vitezović poklonio je Kraljevinskom arhivu 55 isprava vezanih uz djelatnost vojnog zapovjednika Ivana Katzianera (1530. - 1531.) koje su također bile pohranjene u Škrinju povlastica.

Za svoj rad dobila je niz nagrada i priznanja, među kojima i Nagradu grada Zagreba te Nagradu Hrvatskog muzejskog društva " Pavao Ritter Vitezović " za životno djelo.

Pavao Ritter Vitezović, književnik, historičar, političar, djelovao je u Zagrebu kao izdavač, tiskar i knjižar.

U njoj bi sigurno mogli računati i na podršku Hrvatskog rodoslovnog društva " Pavao Ritter Vitezović " iz Zagreba.

Članovi Hrvatskog rodoslovnog društva Pavao Ritter Vitezović imali su već prilike na svojoj Tribini čuti izlaganje Darko Lackovića o temi, koju je ove večeri izložio za (uglavnom mladu) publiku zavičajne Bistrice.

Rodoslovne stranice Hrvatskog rodoslovnog društva " Pavao Ritter Vitezović " dostupne su na adresi http://www.rodoslovlje.hr/.

U vrijeme njegova rektoravanja gimnaziju je polazio književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović koji će na svojevrstan način nastaviti Habdelićev jezikoslovni rad, ali na drukčijim zasadama od onih što ih je propisivala isusovačka gimnazija.

Dobitnica je Povelje Saveza društava muzejskih radnika Jugoslavije za izuzetne uspjehe i stvaralačku aktivnost, te Nagrade Hrvatskog muzejskog društva " Pavao Ritter Vitezović " za životno djelo.

Nasuprot njemu Pavao Ritter Vitezović afirmira hrvatsko ime i u temeljima je preporoda.

Knjiga je ugledala svijet uz potporu Hrvatskog rodoslovnog društva " Pavao Ritter Vitezović " a nastala je iz skripata polaznika Radionice " Za svojim korijenima ".

Gradska knjižnica Zagreb priredila je prije dvije godine prvu izložbu o radu Hrvatskog rodoslovnog društva Pavao Ritter Vitezović pod naslovom Knjiga u službi rodoslovnog istraživača.

Izložba je 2002. dobila priznanje " Pavao Ritter Vitezović " koje dodjeljuje Hrvatsko muzejsko društvo za zasluge u muzejskoj djelatnosti.