Zanimljivo je da je upravo on preveo Pravila pavlinskog reda s latinskog na hrvatski, i to glagoljicom

Predsjednik Josipović primit će papu Benedikta XVI. u subotu i tom će mu prigodom pokloniti repliku svirale s orgulja u Lepoglavi, izgrađenih 1649. u doba pavlinskog reda, a koje su i danas sačuvane.

Nakon ukinuća pavlinskog reda, koji je do tada držao neku vrstu škole, još iste 1786. osniva se u Novom pučka škola.

Nastavio je s pisanjem povijesti pavlinskog reda nastavljajući rad Andrije Eggerea.

Bitno je istaknuti kako je 1696. samostan postao središte hrvatsko-slavonske pavlinske provincije, te je od svojih početaka pa sve do ukidanja pavlinskog reda 1789. godine bio centar kulturnog, prosvjetnog i znanstvenog rada.

No, odlukom cara Josipa II. 1786. o ukidanju pavlinskog reda, ukinut je i ovaj samostan te prepušten propasti.

Poslije ukinuća pavlinskog reda, 1786. postaje župnom crkvom a samostan se preuređuje u župni dvor i Magistrat.

Po ukinuću pavlinskog reda, 1782. godine, jedno je vrijeme služio kao vojno skladište.

Umro je 1805. godine ne dočekavši da se njegova molba za obnovu pavlinskog reda Hrvatskom saboru 1802. godine, koju je podnio s 48 pavlina iz Hrvatske provincije, uopće razmatra.

Nakon ukidanja pavlinskog reda 1786. godine crkva postaje župna te je nakon odlaska pavlina dio umjetnina prenesen u Beč, Budimpeštu, Varaždin i Zagreb.

25. listopada 1684. pismom generalnog vikara pavlinskog reda, Gašpara Malečića, zagrebačkom biskupu Sališeviću, započela je dugotrajna borba hrvatskih pavlina za odcjepljenje od Mađara i stvaranje vlastite pavlinske provincije.

Izuzetna djelatnost pavlina prekinuta je 1786. godine ukidanjem pavlinskog reda, ukazom Josipa II.

Mlad je stupio u pavlinski red, temeljnu izobrazbu stekao je u samostanu u rodnome mjestu, a filozofiju i teologiju studirao je u Rimu kod isusovaca, potom je brzo napredovao u hijerarhiji pavlinskog reda.

S poviješću pavlinskog reda u našim krajevima tijesno je povezan razvoj naših marijanskih svetišta, npr. u Bistrici i Remetama.

Njih oko 120 živi i djeluje u tom drevnom samostanu koji je uz onaj u Krakowu izbjegao naredbu cara Josipa II. iz 1786. o ukinuću Pavlinskog reda, jer su se nalazili izvan njegove uprave.

Prije no što su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i general pavlinskog reda Izydor Matuszewski otkrili bistu, akademik Josip Bratulić predstavio je Supetarca Šimuna Bratulića kojeg je general reda Stjepan iz Trnave susreo ovdje te ga na trošak samostana poslao na studije u Rim.

Na kraju mise general pavlinskog reda Izydor Matuszewski govorio je o njihovom velikom jubileju koji je jučer u Svetom Petru u Šumi proslavila Hrvatska pavlinska provincija na čelu s Jurjem Domšićem, spomenuvši ovih dana više puta naglašavane velike zasluge pavlina u širenju pobožnosti te unapređenju materijalne kulture i umjetnosti.

Kasnije, povlačenjem pavlinskog reda zamire duhovnost, ali nastaje okolno mjesto.

Bio je General pavlinskog reda, od 1591 stolovao u Lepoglavi.

Otkrivanjem biste Šimunu Bratuliću na supetarskom placu završena je proslava Petrove, blagdana svetih Petra i Pavla i Dana Općine Sveti Petar u Šumi, koja se ove godine poklopila sa 700. obljetnicom priznanja pavlinskog reda.

Na blagdan Pavla Pustinjaka, zaštitnika pavlinskog reda, mladima je život sveca približio o.

Nakon ukidanja pavlinskog reda 1786. arhiv je bio predan Ugarskoj komori u kojem je bio sastavljen i elenh (popis spisa) krajem 18. stoljeća.U njemu su spisi popisani kronološkim redom, a smješteni su u jedan omot (fasciculus).

Relativno kratko vrijeme između izgradnje triju velikih crkvi plod je nesretnog odabira Pavlinskog reda da izgradi svoj samostan i crkvu baš iznad aktivnog klizišta.

Seminar pavlinskog reda osnovan je 1503. godine, a 1582. godine prerasta u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. 1656. godine započinje s radom studij filozofije, a kasnije i teologije, da bi 1674. godine pavlini dobili i dozvolu za dodjelu doktorata.

Godine 2008. u Svetom Petru održana je proslava 700. godina priznanja pavlinskog reda od strane Svete stolice na kojoj je koncelebriranu svetu misu predvodio kardinal Josip Bozanić, a pjevanje je predvodio crkveni zbor sa dječjim zborom kojim je dirigirao Mauricio Zović.

Iz nekadašnje pavlinske crkve sv. Marije od Sedam Žalosti na Veternici Kipovi svetaca pavlinskog reda, sv. Antun Opat u redovničkom habitu i Pavao Pustinjak u karakterističnoj odjeći od unakrsno prepletenog palminog lišća, vjerojatno su stajali jedan nasuprot drugom na jednom od oltara crkve sv. Marije od Sedam Žalosti u Veternici, nekadašnje ljetne rezidencije pavlinskog reda.

Upravo dovršena obnova Pavlinskog samostana i crkve Bl. Djevice Marije Snježne u Kamenskom, jednom od najznačajnijih sakralnih kulturnih dobara na području Karlovačke županije, svjedoči o dobroj suradnji u ovom slučaju sa Gradom Karlovcem, Karlovačkom županijom i Hrvatskom pavlinskom provincijom, te Generalnom upravom pavlinskog reda Czestochowa u Poljskoj koji su zajedničkim sredstvima priveli kraju zahtjevnu obnovu.

U njega je pavlinski general Stjepan iz Trnave 1576. prenio sjedište generala reda, a 1581. godine postaje sjedištem pavlinskog reda.

Već 1503. godine osnovan je seminar pavlinskog reda koji 1582. prerasta u gimnaziju; 1656. uveden je studij filozofije, nešto kasnije i teologije, a 1674. godine posebnom odlukom Leopolda I i pape Klementa X, pavlini dobivaju dozvolu za dodjelu doktorata iz filozofije i teologije.

Svi ovi nalazi svjedoče o značajnoj ustrajnosti Pavlinskog reda na izgradnji baš na ovom mjestu u Remetama, usprkos nevolja s kojima su se suočavali, sve do ukinuća Reda 1786. Muzej grada Zagreba, Zavod za zaštitu spomenika kulture i ostale nacionalne i mjesne ustanove u Hrvatskoj i Zagrebu sada se nalaze pred izazovom predstavljanja ovih arheoloških otkrića tako da baština ovog lokaliteta bude dostupna široj javnosti.